Intuit uvodi AI alate za srednje tvrtke, a ključno je pitanje hoće li te inovacije stvarno ojačati domaće gospodarstvo ili samo dodatno vezati poduzetnike uz američke tehnološke divove.
Intuit je predstavio umjetnu inteligenciju u svojim financijskim platformama za srednje tržište, QuickBooks Online Advanced i Intuit Enterprise Suite. Tvrtka najavljuje da će nove značajke, uključujući Intuit Intelligence Chat koji omogućuje upite nad poslovnim podacima običnim jezikom, transformirati način na koji financijski timovi rade. Automatizirano knjigovodstvo, kontinuirano usklađivanje transakcija i ugrađeno plaćanje računa dolaze u osnovnu pretplatu.
Direktorica Intuita Ashley Still ističe kako financijski timovi trebaju AI kojemu mogu vjerovati kada ih se pita kako je brojka dobivena. To je legitimna briga, no postavlja se dublje pitanje: kome ti podaci zapravo pripadaju i tko ima pristup njima? U svijetu u kojem američke korporacije kontroliraju infrastrukturu, hrvatski poduzetnici postaju ovisni o tuđim algoritmima.
AI kao operativna infrastruktura
Izvješća pokazuju da se razlika između AI-ja kao značajke produktivnosti i AI-ja kao operativne infrastrukture počinje definirati na srednjem tržištu. Podaci iz Visa-inog indeksa radnog kapitala otkrivaju dramatičan pad nepredvidivosti novčanog toka s 68 na 17 posto kod tvrtki koje su usvojile AI za upravljanje radnim kapitalom.
No, ono što izostaje iz te priče jest tko kontrolira te podatke i koliko je domaća ekonomija spremna za takvu ovisnost. Hrvatske tvrtke koje koriste američke platforme izvoze svoje financijske podatke u inozemstvo, a povratak dobivaju u obliku usluge čiji uvjeti nisu pod kontrolom domaćih institucija. Nacionalna monetarna suverenost počinje upravo na razini podataka o poslovanju.
Zanimljivo je da izvješće priznaje kako neke tvrtke ostaju zaglavljene u pilot programima i fragmentiranim implementacijama. One koje ostvaruju povrat počinju s definiranim operativnim problemom, a ne s općenitom željom da “koriste AI”. To je trijezan pogled na stvarnost koju tehnološki divovi često zamagljuju marketinškim obećanjima.
Ovisnost ili autonomija?
Pitanje koje izvor ne postavlja jest koliko je pametno graditi poslovanje na platformama koje mogu promijeniti uvjete korištenja preko noći. Prošlogodišnji slučajevi naglih promjena cijena i uvjeta na američkim softverskim platformama pokazali su koliko su korisnici ranjivi.
Umjesto da se srednje tvrtke oslanjaju isključivo na strane AI alate, domaće institucije trebale bi poticati razvoj vlastitih rješenja i osigurati da podaci o poslovanju hrvatskih tvrtki ostaju pod hrvatskom jurisdikcijom. To nije pitanje tehnologije, nego strateške autonomije. Financijski podaci su krvotok gospodarstva, a tko ih kontrolira, taj kontrolira i gospodarsku budućnost.