fbpx

Južna Koreja uvodi 20 % porez na kriptovalute

Južna Koreja - Bitcoin

Južna Koreja razmišlja o reklasifikaciji kriptovalute kao „robe“, a ne kao valute, što znači da bi bitcoin podlegao poreznim stopama od čak 20 odsto.

Ove sedmice su se diskusije usmjeravale na izmjene postojećih zakona u cilju uvođenja poreza na kapitalnu dobit za kriptovalute.

Taj potez, koji je objavljen u izdanju o kriptovalutama Cointelegaraph, značio bi da će bitcoin i drugi „elektronski certifikati ekonomske vrijednosti“ biti smatrani oporezivom imovinom.

“Do sada su virtualna sredstva prepoznata samo kao funkcija valute i nisu bila predmet poreza na dohodak, ali u posljednje vrijeme virtualnom imovinom (poput bitcoina) sve se više trguje kao robom sa imovinskom vrijednosti”, izjavio je južnokorejski sud u svojoj presudi.

“Uzimajući u obzir različite uslove, kao što su priznavanje nematerijalne imovine sa imovinskim vrijednostima, neophodnost oporezivanja i priznavanje vrijednosti imovine virtualnih sredstava istovremeno se postižu.”

Zakon o porezu imao bi velike implikacije na industriju kriptovaluta u zemlji i mogao bi potencijalno uticati na globalnu industriju.

Južna Koreja jedno je od najvećih svjetskih čvorišta za kripto valute i dom je nekoliko velikih berzi. Zemlja takođe ima visok nivo usvajanja valuta, istraživanje iz 2017. otkrilo je da više od jedne od tri osobe aktivno ulaže u kriptovalute.

Obim trgovanja bitcoinima je opao posljednjih mjeseci zbog ekonomskog uticaja pandemije koronavirusa. Podaci prikupljeni investicionom publikacijom Invezz ranije ovog mjeseca otkrili su da je Južna Koreja tokom 2020. godine smanjila 43 % obima prometa.

Uprkos padu, vlada je nastavila da insistira na regulaciji koja određuje industriju kao početnu industriju. Ranije ove godine, južnokorejska Nacionalna skupština usvojila je jedan od prvih svjetskih sveobuhvatnih zakona o kriptovaluti kako bi obezbjedila pravni okvir za kriptovalute i razmjene. Očekuje se da će vlada u narednim sedmicama saopštiti konačne detalje novog zakona o porezu.

4
Ostavite komentar

avatar
10000
 
2 Grupirani komentari
2 Odgovori unutar grupe
0 Pratitelji
 
Komentar koji izaziva reakcije
Najaktivniji komentar
4 Komentatori
MultiBibaPromatracJohn Galt Zadnji aktivni komentator
  Pretplati se  
Obavijest
John Galt
Gost
John Galt

Ovo je jedino šta država zna. Uzet pare ljudima koji ih imaju.

Biba
Gost
Biba

Ali je dobro to ako imaš bitcoin, da država nezna ni da ga imaš ni koliko ga imaš

Promatrac
Gost
Promatrac

Od kada to novac nije roba? Molim pogledati definiciju. Za slucaj da nije dovoljno uvjerljiva, zanima me kako to da banke prodaju novac plasirajuci kredite i kako to da svatko to moze registriranjem financijskih usluga i sam uciniti? Valuta je oduvijek bila roba. Molim uskladite prijevode s cinjenicama. Sve sto postoji se u poslovnom svijetu promatra kao roba ili usluga. Novac noije nesto trece. Molim uskladite netocan prijevod i u slucaju naziva „elektronski certifikati ekonomske vrijednosti“ , jer zakon, barem u RH sugerira da je rijec o virtualnoj imovini. Nadalje, dovoljno je ssamo pogledati whitepaper Bitcoina da bi se razumijelo kako se čvorišta ne određuju geografiski već pruduciranim kriptografskim hashevima što u slučaju PoW konsesusa na kojemu se temelji Bitcoin predstavlja procesorsku snagu. Definicija blockchaina je distribuirana baza podataka, što znači da su čvorišta globalni fenomen, u slučaju Bitcoina to je linearni proces stvaranja novih blokova (u lancu). I za kraj molim prihvatite kritiku konstruktivno. Nije mi namjera ikoga uvrijediti, ali pisati o financijskim instrumentima na ovakav nacin generira iskljucive komentare poput ” kriptovvalute su prevara” ili “kriptovaklute su osmisljene za ovo ili ono”, sve do potpuno promasenih objasnjenja da je svrha virtualne imovine (pravi naziv za kriptovalute) monetizacija roba. Istina je dijametralno suprotna. Virtualna imovina postoji u svrhu naknade čvorišta. Trgovanje istima i još uvijek nedovoljno regulirane mjenjačnice (službeni naziv umjesto nekoliko puta navedenih razmjena u ranijim člancima) generiraju washtrade usluge market makera. Čvorišta pružaju uslugu kreacije novog bloka u lančanom nizu: blockchain. Blockchain kao decentralizirana knjiga moze registrirati pametne ugovore. Pametni ugovori (što je najčešće slučaj) uz mogućnost bezbrojnih revizija odgovaraju unosu u virtualnu mašinu (npr. Ethereum kao prvi predstavnik VM blockchaina). Ovdje je pogresno izabrana semantika od strane samog autora jer je riječ o programskim skripta koje nemaju nikakvu validnost na sudu kakvu bi ugovori zapravo trebali imati. Nešto rijeđi je slučaj postojanja rikardisjkih ugovora koji su zapravo tekst potpisan digitalnim potpisom, dakle pravno valjani uz dodataka nekoliko naredaba s ciljem strojnog izvrsenja. Razlog zasto to navodim je upravo jedini pravnovaljan način postojećom tehnologijom da se monetiziraju robe i usluge. Banalan primjer za one koji jos uvijek ne razumiju: Tehnoloska revolucija slijedece generacije se neupitno zasniva na IoT-u (Internet of Things) za koji je potrebna 5G mreza. IoT je centraliziran sustav komunikacije međzu uređajima te ga lako moguće hakirati. Probajte zamisliti samo održivost ekonomije bazirane na procesima koje je moguće provaliti. Upravo zato postoji distribuirana knjiga zapisa, odnosno blockchain. Da bi čvorišta radila svoj posao moguće im je jedino dati token za registraciju bloka koji će tek ostvariti ekonomsku vrijednost. Token je moguće unovčiti, ali i trgovati njime, kao i svakom robom uostalom. Osobno bih volio da na ovo temu piste dosljedno vremenu u kojem živimo. Samo u RH već postoje ovlaštena mjesta za kupnju , prodaju i brokerske usluge virtualne imovine: FIMA. Hrvatske pošte će rado otkupiti vaš Bicoin, Ethereum ili Ripple. Nekoliko blockchain startupova popiut blockchaina Tolar je zamjeceno u svijetu, cak su i potpisali vrijedna partnerstva. Virtualna imovina je zakonski regulirana i sluzbeni porez… Pročitaj više »

Multi
Gost
Multi

Zanimljiv komentar, vremena se mjenjaju, drastično

POVEZANE VIJESTI

Izbornik