fbpx

Plinovod “Sjeverni tok 2” se počinje graditi, neovisno o tužbi “ekologa”

Sjeverni tok 2, gasovod

Nakon što je od Njemačke dobio sve potrebne dozvole, od Finske da u njezinim teritorijalnim vodama položi dio plinovoda “Sjeverni tok 2” i jasnog stava vlasti u Berlinu kako se radi o komercijalnom, a ne političkom projektu, operater “Nord Stream 2 AG” sa sjedištem u Švicarskoj je odlučio početi izgradnju drugog kraka plinovoda koji će kroz Baltičkog mora povezivati Rusiju izravno s Njemačkom.

Danska bi mogla zabraniti polaganje plinovoda u teritorijalnim vodama, ali po međunarodnom pravu to ne može učiniti u ekskluzivnom gospodarskom pomorskom pojasu, tako da je svejedno kakvu će odluku donijeti. Jedino što može učiniti je promijeniti trasu plinovoda.

Sada su protivnici projekta odlučili igrati na posljednju kartu – spašavanje okoliša. Naime, njemačka nevladina udruga za zaštitu okoliša “Naturschutzbund” (NABU) pokušava dobiti hitnu sudsku presudu kako bi spriječila izgradnju plinovoda “Sjeverni tok 2” u zaljevu Greifswald.

Udruga je uložila prigovor na odluku resornog odjela grada Stralsunda koji je odobrio izgradnju i rad plinovoda “Sjeverni tok 2” u njemačkim teritorijalnim vodama.

Žalba njemačkih ekologa je Vrhovnom upravnom sudu u Greifswalda predana u ožujku ove godine, prenosi njemački televizijski kanal NDR. Organizacija za zaštitu okoliša strahuje da bi se presuda mogla donijeti nakon početka izgradnje, koja je zakazana za 15. svibnja, te da će “uzrokovati znatne štete po okoliš”.

Kako je resorni odjel grada Stralsunda dozvolu za početak radova izdao u siječnju, a Finska u travnju ove godine, više nema prepreka za početak polaganja plinovoda u njemačkim teritorijalnim vodama.

Nakon priopćenja njemačka nevladina udruge “Naturschutzbund” o slanju požurnice sudu da odluku donese prije početka izgradnje se oglasio i koncern “Nord Stream 2 AG”.

“Nord Stream 2 AG” očekuje početak izgradnje plinovoda “Sjeverni tok 2” u zaljevu Greifswald sredinom svibnja, kako je planirano.

Predstavnik tvrtke je rekao kako je sredina svibnja najranije vrijeme predviđeno odlukom o rasporedu izgradnje plinovoda. Prema njegovim riječima, “Nord Stream 2 AG” je spreman za početak radova, kako je bilo predviđeno.

Naveo je da će uskoro biti objavljen točan datum početka radova. Razlog kašnjenja mogu biti, primjerice, nepovoljni vremenski uvjeti, dodali su iz sjedišta izvođača radova.

“Raspored izgradnje i rada “Sjevernog toka 2″ ostaje valjan i izvediv”, naglasila je tvrtka.

Koncern “Nord Stream 2 AG” nije htio detaljnije komentirati žalbu njemačke udruge za zaštitu okoliša “Naturschutzbund”, kao ni namjeru aktivista da po hitnom postupku dobije odluku suda kojom bi spriječila izgradnju rusko-njemačkog plinovoda u zaljevu Greifswald.

Turska najavila pokretanje plinovoda TANAP

gas

Na krajnjem jugoistoku Europe, točnije u Maloj Aziji, trebao bi proraditi “Transanadolijski plinovod” (TANAP), što je potvrdio ministar energetike i prirodnih resursa Turske Berat Albayrak.

Za datum puštanja u rad je određen 12. lipnja, a početni kapacitet plinovoda je 16 milijardi kubnih metara plina godišnje. Plinovod TANAP, koji se proteže Azerbejdžana do gruzijske i turske granice ide prema zapadnim granicama Turske, trebao bi biti alternativa ruskim plinovodima u Europi.

TANAP je, uz “Transjadranski plinovod” (TAP), dio južnog plinskog koridora kojim bi preko Gruzije i Turske prema Europi trebalo teći 10 milijardi kubnih metara azerbejdžanskog plina iz Kaspijskog mora. Od početnih 16 milijardi kubnih metara plina godišnje, šest milijardi ostaje za potrebe Turske, a ostatak će se isporučivati kupcima jugoistočne Europe.

NATO je rekao da su projekti TANAP i TAP posebno važni za smanjenje energetske ovisnosti europskih zemalja o Rusiji.

Međutim, ruski Gazprom je prošle i početkom ove godine oborio sve rekorde isporuke plina europskim kupcima, a izgradnjom plinovoda “Sjeverni tok 2” će samo ovom rutom izravno Njemačkoj isporučivati najmanje 110 milijardi kubnih metara plina godišnje.

0 0 vote
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
11 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
eu kolonija
Gost
eu kolonija
2 godine prije

vjerojatno bi američki ukapljeni plin bio skuplji ali ekološki prihvatljiviji. ili bi njemački potrošači trebali plaćati dodtnu ekološku pristojbu. suma sumarum sva povećanja cijena plina idu na račun potrošača tako da ova ekološka udruga puca direktno na krajnje potrošače tj. na njemce. s druge strane potrošnja plina u europi je oko 600 milijardi kubični metara godišnje s tendencijom rasta kao što rastu i isporuke plina europi iz rusije. e sada možete vidjeti koliko ovih 10 milijardi kubičnih metara, iz azerbejdžana, predstavlja spram 600 milijardi koliko je potrebno europi. pitanje je također koliko kina trenutačno troši plina a kolike su buduće projekcije. indija i ostale zemlje azije bi takoder željeli doći do jeftinijih energenata i tako povećati produktivnost i standard svojih građana tako da za rusiju nema zime. jedino što može štetiti zdravlju antirusa

Željko
Gost
Željko
2 godine prije
Reply to  eu kolonija

@ eu kolonija Ovo pitanje se može nadovezati na odličan Babićev tekst o obnovljivoj energiji, zašto je Njemačka zatvorila prošle godine SVE rudnike ugljena? Mislim da od NS 2 nema ništa, “veliki brat” će i diverzije napraviti samo da do njega ne dođe da bi “eu kolonije” na istoku Europe a koje su dio NATO vidjeli kako “veliki brat šamara” Njemačku i opet što su Rusi gradili Turski tok kada sada ide i ovaj drugi preko Turske? Što više čitam, manje znam jer sve se “pomiješalo” na lijepoj planeti Zemlji!

eu kolonija
Gost
eu kolonija
2 godine prije
Reply to  Željko

prika, razumijem ja tebe ali… (uvijek postoji ali). puno je varijabli, koje države koriste, a koje su nama običnim smrtnicima nedostupne i nerazumne. kinesko gospodarstvo je i ovako konkurentnije od europskog kojeg opterećuju visoke cijene rada. indijsko ima potencijala i u konačnici bi također bilo konkurentnije. svako pogoršanje u toj sferi tj. energetskoj u europi može dovesti do pogoršanja životnog standarda a samim tim i do destabilizacije a u konačnici i do građanskog rata tako da smatram da ozbiljne države poput njemačke nebi sebi dopustile takvo što. skrenuti ću ti pozornost da njemačka može zamjeniti zaštitu ako bude stani pani većom integracijom sa rusijom koja je takoder velesila tako da ni ameri nisu baš toliko moćni. kapital, koji je privatni, će također ići tamo gdje se pružaju veće prilike a ti koraci koje ti predviđas zasigurno je da bi doveli do gušenja kapitala, gubitka radnih mjesta, pad zarada i u konacnici pada životnog standarda

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije

Ako s jedne strane imamo jasni gospodarski interes zemlje, kao što je u slučaju Njemačke i plinovoda Sjeverni tok, a s druge strane nezadovoljne strane koje takva konkurencija izbacuje iz igre, logično je pretpostaviti da će nezadovoljna strana koristiti sve raspoložive mogućnosti kako bi sabotirala konkurentski projekt.
Za sabotažu su im potrebni izvođači.
Najbolji saboteri na svijetu su oni besplatni, koje inspiratore ne koštaju ništa. Koji čak troše vlastiti novac za financiranje sabotaža, prosvjeda i sličnoga.
Zato su od svih ratova najbitniji oni koji se vode za ljudske umove. Okupiraš li umove ideologijom, završio si posao. Sad milijuni ljudi rade besplatno za tvoju ideju i tebe (što je dobro ako si ‘ti’ neto primatelj ideologijskih profita).
Tamo gdje ne uspijeva s ideologijom, uspjet će s novcem. Pa ćeš neoporezovanim novcem napraviti zakladu koja će financirati nevladine udruge. Te udruge će postati plaćeni promotori ideologije. Uvijek ima dovoljno dokonjaka koji će se naklatiti na ideologiju pa opet besplatno odrađivati stvari za ideologe na tko zna kojoj strani svijeta.
U stvarnosti to će se svesti na prepirke oko recimo Istanbulske konvencije. Ili na prosvjede protiv izgradnje plinovoda, naftovoda, termoelektrane. Nečiji dobitak je tuđi gubitak. Pa valja one koji bilježe gubitke uvjeriti kako su zapravo na dobitku. Lagana misija. Ništa nije tako promjenljivo kao stav ‘javnosti’, mišljenje većine (testovi pokazuju kako je ta većina kojoj i sami pripadamo iz godine u godinu sve gluplja).

čitalac
Gost
čitalac
2 godine prije

Atlantisti se neće tako olako pomiriti sa Nord Stream 2. Može se vrlo lako dogoditi da ih puste da završe polaganje cijevi i tek onda, na kraju, zabrane sve. Time bi im uzrokovali najveću štetu. A nakon nekoliko godina neaktivnosti instalacije bi je preuzeli po 3x manjoj cijeni. Ili bi im ipak dozvolili rad nakon što su im naparvili ekonomsku štetu ispadom dohodka.
Sve je to moguće.

Spartak
Gost
Spartak
2 godine prije

Nisu problem ovi Soros and Co. korisni idioti iz “ekoloških” udruga već bi mogli biti opasni suci kojima bi isto mogao kapnut koji eurić. Dakako, ne izravno kao miti, božesačuvaj. Ali brojni su mogući putevi Gospodina novca.

Majk Majers
Gost
Majk Majers
2 godine prije
Reply to  Spartak

Postoji nesto primamljivije od samog novca tj materijalnog, a to je vlsatita sigurnost i nastavak lagodnog zivota. Donesi presudu u moju korist i nastavi zivit kako si i do sad. Zamjeri mi se i zivot ti naglo postaje pakao. Tako jednostavno, nazalost
Ali…ic ce projekt. Nema sumnje u to

Baba
Gost
Baba
2 godine prije
Reply to  Majk Majers

I upravo zato služi to silno prisluškivanje svega i svakog od 2001…svi se sjećamo Broja Jedan i njegove svemoguće crne knjižice.

Majk Majers
Gost
Majk Majers
2 godine prije

Sjeverni tok 2 ce se gradit i izgradit, unatoc ocajnickim pokusajima da ga sprijece. A zasto san u to siguran? Zato jer povezuje Njemacku i Rusiju! Bez obzira na sve, bit ce izgradjen, zapantite sta vam pisem

Vlado Banja Luka
Gost
Vlado Banja Luka
2 godine prije

Nije mi jasna uloga Turske. Koliko pratim, ruski Juzni tok iliti Turski tok se gradi uzurbano. Ruski gas polako, ali sigurno, nadire i sa juga… E sad, kako se u citavu pricu uklapa ovaj americki projekat TANAP, tj azerbejdzansko-gruzijski gasovod koji je u direktnoj koliziji sa Turskim tokom? Hvala…

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije

Kasnije će Rusi prodavati Turcima plin, a oni će ga upumpavati u Južni plinski koridor, jer polja Šah Deniz u Kaspijskom moru nemaju nikakve rezerve, jedva 10 mlrd m3 godišnje i to ne za baš dugo vremena. Zato Rusima odgovara TANAP

POVEZANE VIJESTI

Izbornik