fbpx

Saudijska Arabija izgubit će preko 27 milijardi dolara zbog pada cijena nafte usred pandemije

Saudijska Arabija cijene nafteSaudijska Arabija cijene nafteSaudijska Arabija cijene nafteSaudijska Arabija cijene nafteSaudijska Arabija cijene nafteSaudijska Arabija cijene nafteSaudijska Arabija cijene nafteSaudijska Arabija cijene nafteSaudijska Arabija cijene nafte

Saudijskoj Arabiji će 2020. nedostajati više od 100 milijardi rijala (preko 27 milijardi dolara) zbog pada cijena sirove nafte ove godine usred pandemije COVID-19, rekao je saudijski prestolonasljednik Mohammed bin Salman bin Abdulaziz Al Saud.

“Prema proračunskim projekcijama za 2020. godinu predstavljenim prošle godine, očekivalo se da će vladini prihodi biti 833 milijarde rijala, od čega će 513 milijardi biti od prihoda od nafte. U svjetlu kolapsa cijena nafte ove godine, prihodi od nafte su u stvari pali na oko 410 milijardi rijala”, rekao je prestolonasljednik, a citirala ga je državna Saudijska agencija za štampu. Ti prihodi nisu dovoljni da pokriju čak ni plate državnih službenika, koje se procjenjuju na 504 milijarde rijala u skladu sa ovogodišnjim budžetom, dodao je prestolonasljednik, napominjući da su takve okolnosti primorale kraljevinu da poveća prihod od nenaftnih derivata na približno 360 milijardi rijala.

„Uspjeli smo da održimo plate građana, većinu dodataka i bonusa, kao i da nastavimo da finansiramo 137 milijardi rijala u kapitalnim izdacima i pokrivamo visoke troškove zdravstvene zaštite u iznosu od 188 milijardi rijala zbog pandemije“ rekao je prestolonasljednik.

Prestolonasljednik je takođe naglasio važnost diverzifikacije prilika za dohodak i doprinosa fondaciji za javne investicije u pokušaju da podrži nove ekonomske sektore zemlje, poput turizma, sporta, industrije, poljoprivrede, transporta, prostora i rudarstva. Pad potražnje za naftom bez presedana usred globalnih zaključavanja zbog koronavirusa, zajedno sa ratom cijena koji je uslijedio između OPEC i zemalja koje nisu članice OPEC, rezultirao je dubokom krizom na energetskom tržištu.

Grupa zemalja OPEC i zemlje koje nisu članice trenutno kolektivno smanjuju 7,7 miliona barela dnevno do 31. decembra u pokušaju da stabilizuju tržište. Počev od 2021. godine, proizvođači nafte planiraju da smanje smanjenja na 5,8 mbd.

4 2 votes
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
31 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
roki
Gost
roki
13 dana prije

A kako je prošla RUSIJA ???

Gdon
Gost
Gdon
13 dana prije
Reply to  roki

Glavosječama kuca demokratska revolucija na vrata.

Laki
Gost
Laki
13 dana prije
Reply to  roki

A tek Venecuela?

Tupko Glupko
Gost
Tupko Glupko
13 dana prije

Očekivano što se tiče budžeta Saudijske Arabije.
Opet će MBS stisnuti gomilu bogatih saudijskih prinčeva da daju dio svog bogatstva za popunjavanje ogromnog deficita u proračunu prijeteći im zatvorom u suprotnom.

Kako su padale gospodarske aktivnosti u svijetu uzrokovane sa Covid-19 u proljeće ove godine, bilo je logično da države velike izvoznice nafte (zemlje OPEC-a, Rusija, SAD) dogovorno smanje proizvodnju da bi održale cijene nafte.
Međutim, to se nije desilo – Saudijska Arabija i Rusija su tada čak i povećale proizvodnju srušivši cijenu barela nafte kratkoročno na svega 20 dolara.

SAD proizvode skupu naftu iz škriljevaca i nije im rentabilna proizvodnja sa cijenom nafte manjom od 50 dolara.

Zemljama OPEC-a na Bliskom Istoku isto ne odgovara niska cijena nafte, jer im veliki dio budžeta ovisi o izvozu nafte, što uzrokuje drastičan pad standarda i veliku mogućnost izbijanja socijalnih nemira, pogotovo u sinergiji sa Covid-19 mjerama.
Ipak, u dogovoru sa Rusijom održavaju maksimalnu moguću cijenu nafte, a da im američki proizvođači nafte ne mogu biti konkurencija na svjetskom tržištu.
Proizvodna cijena barela nafte u zemljama OPEC-a iznosi tek nekoliko dolara.

Izgubila je i Rusija, ali njihova proizvodna cijena nafte jest dosta skuplja od one u zaljevskim zemljama, ali u isto vrijeme i znatno niža od američke.
Većina nalazišta energenata u Rusiji nalazi se u hladnom Sibiru koji čini njezin pozamašan dio.
Rusija je – otkad je pod zapadnim sankcijama od 2014. godine – diverzificirala svoje gospodarstvo, riješila se dolara, te više nije toliko ovisna o izvozu nafte i plina u zapadne zemlje, tako da je ona najmanje na gubitku.
U međuvremenu izgradila je i plinovode i naftovode prema Kini koja ima ogromne potrebe za uvozom nafte i plina.
Kineza ima 1,44 milijarde, a gospodarstvo im raste u normalnim uvjetima 5-10% godišnje.
Službeno imaju dva umrla od Covid-19 u zadnjih šest mjeseci i gospodarstvo im duže vremena radi punom parom, dok ostatak svijeta stenje pod Covid-19 mjerama i lockdownima koji upropaštavaju ekonomiju.
Kina će i ove godine imati gospodarski rast.

SAD je tako od najvećeg izvoznika nafte u svijetu – otkada su prije nekoliko godina počeli koristiti skupu metodu iscrpljivanja ugljikovodika iz škriljevca – postala tek regionalna sila.

Sa pojavom Covid-19, prodajna cijena nafte na svjetskom tržištu pala je sa 65 dolara na čak 20 dolara, a zadnjih pet mjeseci se održava na 40-ak dolara.
Taman toliko da skupa američka nafta više nije rentabilna na svjetskom tržištu, a američke naftne kompanije tako su bačene na koljena, uključujući i sve naftne platforme širom svijeta.

Ono čemu svjedočimo pojavom Covid-19 je seljenje poluga financijskih moći sa Zapada na Istok
Cijene nafte ove godine su važan dio slagalice.

Last edited 13 dana prije by Tupko Glupko
hiber
Gost
hiber
13 dana prije
Reply to  Tupko Glupko

Naravno da se financijska moć seli sa zapada na istok. Ono što ravnozemljaši ne razumiju je da je zemlja okrugla. Istok Kini je USA, pa će se oni dogovarati u hodu. Međutim, Europa je uvijek na Zapadu pa će stoga najeb*ti ako ne promjeni konfiguraciju.

Tupko Glupko
Gost
Tupko Glupko
13 dana prije
Reply to  hiber

Europa sjedi na krivoj stolici.

Ljubav izuzetnih i Europe u nametanju sve oštrijih sankcija Rusiji puca onaj dan kada će izuzetni tražiti zabranu uvoza plina iz Rusije preko Sjevernog Toka 1 i 2 (kao i TAP-a) u Europu i uvoz puno skupljeg LNG-a od izuzetnih.
Ili ako će prekooceanski batinaši sabotirati rad Sjevernog Toka 2.
Na to Njemačka kao glavna sila u EU nikada neće pristati.
Uostalom, to bi bio veliki udar na standard građana širom Europe i smanjilo bi im konkurentnost proizvoda obzirom da je u njihovu cijenu uračunata i potrošnja energenata za njihovu proizvodnju.

Da ne spominjem ogromnu financijsku korist Njemačke od Sjevernih tokova kao glavnog distributera ruskog plina europskim državama.
Balkanci su mogli biti distributeri plina za Europu kada je bio aktualan Južni tok umjesto Sjevernog toka 2 prije petnaestak godina kojeg su nudili Rusi, ali zna se da su ovdje ljudi na političkim funkcijama jeftina roba, uz to još sklona klanjanju EU vlastodršcima iz velikih država, dodatni bonus je kada im se obećava ulazak u EU – raj na zemlji.

Last edited 13 dana prije by Tupko Glupko
Laki
Gost
Laki
13 dana prije
Reply to  Tupko Glupko

A koga će stisnuti Putin i Hugo da namire gubitak od prihoda od nafte, generale koje vode naftnu industriju ili svoj narod?

Tupko Glupko
Gost
Tupko Glupko
13 dana prije
Reply to  Laki

Putinu izgubljeni prihod zbog pada cijena nafte nadoknađuju Kinezi, Turci i Europljani kupujući ruski plin.

“Power of Siberia” plinovod počeo je isporučivati plin iz Rusije u Kinu u prosincu 2019. godine, dakle prije nepunih godinu dana.
Godišnji kapacitet mu je 63 milijarde m3 plina.

Planira se “Power of Siberia 2” plinovod iz Rusije preko Mongolije prema Kini kapaciteta 50 milijardi m3 plina. Covid-19 kriza mogla bi ubrzati ovaj projekt.

Ne zaboravimo da plinovod Sjeverni Tok (Nord Stream) funkcionira iz Rusije prema Europi skoro deset godina čiji je godišnji kapacitet 55 milijardi m3 plina, a Sjeverni Tok 2 samo što nije počeo sa radom čiji je godišnji kapacitet isto 55 milijardi m3 plina.

Ovdje imamo i TAP (Transadriatic Pipeline) plinovod koji povezuje Tursku preko Grčke i Albanije do Italije koji je postao operabilan prošli mjesec.
TAP plinovod je pak nastavak TANAP plinovoda koji iz naftom bogatog Kaspijskog jezera (dio ovog jezera je ruski teritorij) dovodi plin preko Turske do Europe – ovaj plinovod je u funkciji preko dvije godine, kapacitet mu je trenutno 20 milijardi m3 plina, a do 2023. plan je da dosegne 23 milijarde.

Sa navedenim plinovodima u potpunosti prestaje potreba za transportom ruskog plina kroz Ukrajinu prema Europi.

Dakle, Putin nema koga stiskati da mu nadoknadi gubitak dijela prihoda od nafte, našao je nove načine plasiranja ruskih energenata na potrebna tržišta.

Isto tako pokazuje želju EU da od*ebu izuzetne sa njihovim skupim LNG plinom.

U Europskoj uniji postoje 24 LNG terminala, i zauzetost njihovih kapaciteta zna biti manja od 20% zbog puno jeftinijeg i kvalitetnijeg ruskog plina.
Zato hrvatski vlastodršci rade nadasve potreban LNG terminal na Krku.

Last edited 13 dana prije by Tupko Glupko
ad astra
Gost
ad astra
13 dana prije
Reply to  Tupko Glupko

Tupko Glupko, sve 5 ali u tvojoj kalkulaciji ima jedna zamka. Rusija je povečala izvoz energenata ali je ukupna dobit manja. Možda u neka bolja vremena dobit poraste ali trgovati s Kinom je vrlo izazovno. Ako ti oni postanu strateški kupac računaj na ucjene. Tako je to u poslovanju. Rusija ovisi o izvozu energenata. To ne valja. Tako velika država s ogromnim resursima mora više ulagati u gospodarstvo. Ove godine će ruski GDP biti 1250 tisuća milijardi dolara. To je ne premalo već mizerno za jednu takvu državu. Ruski GDP bi morao biti najmanje 6000 tisuća milijardi dolara. Procjena bazirana na resursima i komparaciji s drugim državama zapadne Europe. Sve manje od toga je borba za opstanak.

Tupko Glupko
Gost
Tupko Glupko
13 dana prije
Reply to  ad astra

Slažem se da je Rusiji GDP velika boljka.
GDP po glavi stanovnika je četiri puta manji u Rusiji nego u Europskoj uniji.
I jedan od razloga što ih EU šamara sa sankcijama, jer da su gospodarski jači, odavno bi im se gospodarski okrenuli.

Činjenica jest da svako buduće dizanje cijena energenata na tržištu Rusiji pogoduje, kao i da su zbog zapadnih sankcija postali samodostatni u proizvodnji hrane.
Hrana, voda, energenti, krov nad glavom – sve što je čovjeku potrebno za život i svaka država bi trebala stremiti tome da je uvijek ima u dovoljnim količinama za svoje stanovništvo.
Toga Rusija ima u izobilju.
I da čitava svjetska financijska Ponzijeva shema sutra propadne, Rusi bi najmanje bili pogođeni – riješili se dolara, nemaju SWIFT, imaju zalihe zlata, vanjski dug skoro nikakav, a narod – na žalost – navikao na krize. Zbog nuklearnog naoružanja nitko ih se neće usuditi napasti.
Tu je i susjedna Kina gdje trampom energenata mogu doći do robe.

Sa druge strane, cijena barela nafte veća od 50 dolara vraća izuzetne na svjetsko naftno tržište, što Rusima i zaljevskim državama ne odgovara.

Ne znam kako bi ih Kinezi mogli energetski ucjenjivati, kada su i oni i države u njihovom okruženju siromašne energentima, a uvoz LNG plina je dosta skuplji.
Kinezi od izuzetnih trenutno ne bi kupovali LNG čak i da je jeftiniji od ruskog plina (što nikada neće biti) iz ponosa.

Mišljenja sam kada/ako ikada prođu ove mjere zbog Covid-19, cijena nafte će i dalje ostati dugo ovakva kakva je sve dok Rusi ne izrade još nekoliko velikih plinovoda prema velikim svjetskim potrošačima, a za to treba barem pet godina.
Svakim novim plinovodom i svakim povećanjem cijena plina ruska dobit enormno raste.
Možda ekonomska računica pokaže da Rusiji odgovaraju cijene barela nafte od preko 100 dolara kako je bilo do kraja 2014 godine, jer su cijene plina usko vezane uz cijene nafte i čeka se pravo vrijeme.
Sigurno postoje računice financijske dobiti i štete za Rusiju, treba imati više insajderskih informacija, što Putinov tim sigurno ima.

Plinovodi prema energentima siromašnoj Indiji koja broji stanovnika kao i Kinezi bi trebali biti strateški prioriteti Irana zbog zemljopisne blizine, a isto tako i ruski.

Last edited 13 dana prije by Tupko Glupko
Sparkling
Gost
Sparkling
13 dana prije
Reply to  ad astra

Dobro ti je Tupko napisao da te krize koje pogađaju zapadni svijet, ne pogađaju isto Rusiju. Da sutra Rusi ne uvezu ni jedan komad s zapada, ništa se strašno ne bi dogodilo. I narod je tamo naučio živjeti na nekom minimumu ako do nečega dođe. Lijepo je to kad znaš da možeš obraniti svoje resurse a danas Rusija i proizvodi dovoljno hrane za svoje stanovništvo. Hebeš GDP ako ti je narod gladan. Već smo jednom konstatirali da Rusiji odgovara bilo koja cijena samo da nije ispod 40$. A mnogi od prizvođača s tom cijenom stvaraju gubitke.
Astra, ne zamaraj se s Ruskim GDP-om. Italija ima duplo veći a trebaju pomoć u opremi i ljekovima protiv koje se bore kao protiv vjetrenjača.

ad astra
Gost
ad astra
13 dana prije
Reply to  Sparkling

Sparkling, samodostatnost je intrigantno pitanje. Sve države mogu biti samodostatne ili gotovo sve. Što znači da neće biti gladni. Pa to je dno dna kad razmišljaš o gladi. Tvoja konstatacija da danas Rusija proizvodi dosta hrane za sebe je strašna. Zamisli konstataciju koja implicite znači da nisu gladni. Strašno. I na kraju,ne zamjeram se ja ruskim GDP-om. GDP je pokazatelj stanja ekonomije neke države. Talijanski standard života je nekoliko puta veći od ruskog. Kolike su plaće u Italiji i zašto veliki broj tvojih sunarodnjaka ide raditi u Italiju? Tko je investirao u tvoju državu do li Talijani. Zammisli da pitaš Talijane što misle o gladi.

Sparkling
Gost
Sparkling
13 dana prije
Reply to  ad astra

Nikad se naša mišljenja i pogledi na neke slične teme neće približiti. I to je u redu. Bilo bi malo čudno da svi mislimo slično. Razna mišljenja donose neku vrstu napretka. Samo ako si primjetio, ovako iza tipkovnice možda nismo dovoljno vjerodostojni. U nekom drugom tipu razgovora, gdje sjedimo jedan nasuprot drugog, i još uz prisutnost nekoliko drugih sugovornika, možda bi uspjeli shvatiti i prihvatiti neka druga mišljenja. Svi smo mi na neki način robovi svojih pogleda na svijet kakav nas okružuje. I što je najzanimljivije, životne škole su nam ponekad potpuno suprotne.
I opet ti moram ponoviti, današnji GDP i način na koji se on izračunava nije pravo stanje standarda neke zajednice. Italija je jedna od najviše zaduženih zemalja. Hoće li ikada moći vratiti to silno zaduženje? Neće. I ne može. I o kakvom mi ti GDP-u govoriš. Neću dalje. Ako si shvatio o čemu govorim, ok. ako ne želiš, to je tvoja stvar.
LP

ad astra
Gost
ad astra
13 dana prije
Reply to  Sparkling

Sparkling, da u pravu si što se promišljanja tiče. Ranije sam pisao o tome da je temelj društva sukob. Sukob potiče društvo na napredak. Sukob ne treba poistovjećivati s nečim lošim već treba istaknuti sukob mišljenja. Sve dok se sukobi odvijaju na civiliziran način sukob je generator napretka. Problem je kad sukob skrene u krajnost koja je determinirana netolerancijom. Onda sukob postaje destruktivan.
A što se tiče GDP-a, djelomično si u pravu ali ne treba zaboraviti da se isti računa po određenim standardima za sve države na svijetu. Često se istiće GDP ppp koji je isto tako bitan ali samo unutar granica države. Ukoliko želiš napredak svojoj državi zazivaj rast GDP-a. I na kraju malo o dugu države. Tu se može povući paralela s osobnim dugom. Zadužiš se onoliko koliko misliš da možeš vraćati anuitete. Nije izazov zaduženje već je izazov plasiranja tih sredstava. Za što si “potrošio” posuđeni novac. I još jedna bitna stavka je da ukupan dug neke države nije samo dug državne uprave već svih subjekata unutar države koji su se zadužili.
Nadam se da si ti shvatio o čemu govorim.

Tupko Glupko
Gost
Tupko Glupko
13 dana prije
Reply to  ad astra

Da se sada zatvore sve granice, da nema uvoza hrane do daljnjega i da je Hrvatska ovisna o vlastitim proizvođačima hrane, misliš da ljudi ne bi bili gladni?

Što se tiče samodostatnosti, ne mogu sve države biti samodostatne u svim bitnim segmentima. Npr. čitava Europa osim Norveške i Rumunjske nema dovoljno vlastitih energenata za svoje potrebe.
Što se tiče hrane, sve države sa klimom i plodnom zemljom kao što je u Europi morale bi proizvoditi dovoljne količine hrane za svoje potrebe.
Za tvoju informaciju, Rusija je od uvoznika pšenice zbog nametnutih sankcija postala najveći izvoznik pšenice na svijetu.
Čekaj samo do proljeća, vidjet ćeš koliko će biti deložiranih, siromašnih i gladnih jer neće imati prihoda zbog Covid-19 krize, a mnogi imaju i kredite.

GDP nije isključivo pokazatelj blagostanja neke države. Treba gledati i njihovu zaduženost izraženu u postocima GDP-a. Italija koju spominješ zadužena je 145% GDP-a (četvrta u svijetu po ovom parametru), dok je Rusija sa 14% na samom dnu (zanemarimo li gospodarski irelevantne i male države kao Swaziland, Estoniju, Bruneje, Kajmanske otoke i Afaganistan).
Treba gledati i nezaposlenost. U Italiji je ona prije Covid-19 krize iznosila 10%, a u Rusiji je bila manje od 5%.

Ne znam zašto misliš da je u Italija obećana zemlja. Ona je pred bankrotom, kao što je bila Grčka prije nekoliko godina.

Last edited 13 dana prije by Tupko Glupko
ad astra
Gost
ad astra
13 dana prije
Reply to  Tupko Glupko

Tupko glupko, postavljaš hipotezu o totalnom kolapsu društva i onda pitaš kako ćemo do nafte. U takvoj hipotezi briga me za naftu, kraj civilizacije. Zato nije dobro govoriti o samodostatnosti, a ne uzeti u obzir druge parametre. Spominješ i proljeće kao zlo koje nas čeka. Ne znam kako će drugi ali Hrvatska kao članica EU je ušla u program pomoći i očekuje se da će lakše proći krizu. I opet hvalospjevi o ruskom uzgoju pšenice. Prekrasno, ali koja zapadna država ima problem s gladi. Što se tiče duga države, pročitaj moj prethodni članak i ako imaš nejasnoća rado ču ti odgovoriti. Nezaposlenost u državama zapada i Rusije se znatno razlikuju. Znaš li koliko imigranata u Italiji prima pomoć kao nezaposleni? Dosta pripadnika jedne inyeresantne manjine s Balkana uveliko koristi tu povlasticu.
Da Italija ima velikih problma ali još uvijek je daleko razvijenija od Rusije.

Tupko Glupko
Gost
Tupko Glupko
13 dana prije
Reply to  ad astra

Ne govorim o proljeću kao zlu koje nas čeka, već o vremenu do proljeća.
Na proljeće Covid-19 ide na odmor i bez cjepiva.
Što se tiče EU pomoći, to je helikopterski novac, nema pokrića u proizvodima.
Žali Bože države koja ovisi o milostinji drugih zemalja.
Ako bude stani-pani, lako EU jednostavno otkaže tu milostinju.

Last edited 13 dana prije by Tupko Glupko
ad astra
Gost
ad astra
13 dana prije
Reply to  Tupko Glupko

Tupko Glupko, ajmo se malo nadmudrivati. EU je donesla mjere za ublažavanje Covid krize. Hrvatska je članica EU i pripast će joj određena sredstva kao pomoć. Bolje to nego dizati kredit. 1.1.2023. Hrvatska uvodi Euro i onda će biti još lakše .

Tupko Glupko
Gost
Tupko Glupko
13 dana prije
Reply to  ad astra

Od tih 22 milijarde eura EU pomoći Hrvatskoj u sljedećih sedam godina, 10 milijardi eura su krediti.

Ako nisi znao, Hrvatska godišnje kao članica EU plaća pola milijarde eura u europski proračun, što za sedam godina čini 3,5 milijarde eura.

Drugim riječima, niti tih 12 milijardi eura nisu bespovratni, već je to 8,5 milijardi.
Riječ je o abnormalnom zaduženju Hrvatske – 13,5 milijardi eura.

Ako napravimo optimistično predviđanje da u Hrvatskoj radi 1,5 miliijuna radnika (toliko ih nije bilo niti prije Covid-19 krize), svaki će biti zadužen za dodatnih 9.000 eura sa ovom EU “pomoći” u sljedećih sedam godina.

Kao što vidiš, taj novac ide na mjere zadržavanja radnih mjesta zbog Covid-19 krize, na podizanje plaća ljudima koji su na državnom proračunu, na nova zapošljavanja uhljeba, na saniranje hrvatskog zdravstva kao rupe bez dna…

Idemo se kladiti da ćemo za te novce kada ih nećemo moći vratiti rasprodati strancima sve što još nismo – HEP, poljoprivredno zemljište, pitku vodu…

Last edited 13 dana prije by Tupko Glupko
ad astra
Gost
ad astra
12 dana prije
Reply to  Tupko Glupko

Tupko Glupko, jesi li ti svjestan što pišeš. Hrvatska će dobiti 8.5 milijardi bespovratno, a 13.5 milijardi kroz kredite. Koji su uvjeti za kredite, kolike su kamate? Hrvatska još uvijek više povlači iz EU nego što uplačuje. Pa kako bi Hrvatska napravila Pelješki most? Sreća naša da smo članica EU. Mnogi bi htjeli dobiti kredite slične kao što je RH ali ne mogu. Pričaš gluposti i o privatizaciji voda, poljoprivrednog zemljišta.

Tupko Glupko
Gost
Tupko Glupko
12 dana prije
Reply to  ad astra

Površno znaš što se događa, plasiraš krive informacije, pametuješ, a onda i vrijeđaš.
Hrvatska je trebala najkasnije sedam godina od ulaska u EU (a to je ljeto ove godine) dati mogućnost kupnje poljoprivrednog zemljišta strancima, ali je Europska komisija produljila ovaj moratorij na dodatne tri godine jer hrvatsko tržište poljoprivrednog zemljišta još uvijek nije stabilno.

https://vlada.gov.hr/vijesti/vuckovic-moratorij-na-prodaju-poljoprivrednog-zemljista-strancima-je-vazna-odluka/29755

Nakon isteka ove dodatne tri godine, nema više mogućnosti nikakvog produljenja – stranci će moći kupovati poljoprivredno zemljište u Republici Hrvatskoj bez ograničenja.

Last edited 12 dana prije by Tupko Glupko
Fiveri
Gost
Fiveri
13 dana prije
Reply to  ad astra

Rusija nije samo pod sankcijama, onaj je cjelokupno izložena pritisku kako bi se >>otvorila<< za strani kapital kao nekad pod Jelcinom. Onako kako su se zemlje istocne Europe otvorile za EU i SAD. Ishod je poznat i ne treba ga ponavljati.
Svima koji pricaju o Rusiji tj. o njezinom ekonomskom putu i razvoju, koji je za nas posmatrace spor, neadekvatan itd… potrebno je razumijeti jednu cinjenicu.
Na prostorima ex YU je gospodarstvo (industrija , BDP i ostali parametri) raslo od 45-90 u rasponu od cca 400%. Sto onda nije valjalo????
Pa odgovor je jednostavan. UK (cijeloj imperiji / s pripadajucim kolonijama) je za to trebalo 150-200 godina i industriske revolucije koje su taj razvoj pratile.
Uz to se razvijala politička svjest i obrazovna struktura.
Kada bi Pu..n napravio skok dogodio bi se raspad sadasnje Rusije, kao onda SSSR ili YU.
Parametri koje vrijede danas u ekonomiji (pouzdanost banaka, agencije za procjenu boniteta, i ine) su duboko kompromitirane. Zive na staroj slavi i zaslugama.
Putko uci od Hice, koji je digao njemacku ali ne ponavlja njegove greske (bar ne za sada- rat, jer bi to znacilo pocetak njegovog kraja).
1+++ Svi govore o NS2. Njegovo polazna tocka se nalazi 20ak km od Ust Luge (malog luckog grada na granici RF i Estonij. Međtim pravo znacenje Ust Luga je luka (port) koji bi trebao zamjeniti u dogledno vrijeme sve lučke kapacitete koje je je SSSR ostvarivao kroz Balticke zemlje, a ujedno ih i nadmasiti. projekt je pokrenut 2004 i jos traje? Smatre li netko da je 20ak km operativne obale moguce napraviti u par godina? Neka pogleda sto se desava u Rijeci i Kopru i kako se gradi (obala, ceste i željeznica). E pa Putko je doveo u port i mrežu autocesta, dvostruku elektrificiranu željeznicu, plinovod za LNG terminal (nema veze s NS).
2+++ U Amurskoj oblasti se trenutno gradi najveca investicija u pertokemiskoj industriji. Kada bude gotova (izgradjenost je 83%) biti ce druga po veličin in the Word. Kompletna proizvodnja polimera za Aziju.
3+++ U zatvorenoj zoni pored Vladivostoka nalazi se brodogradiliste “Zvezda”.
Predstavlja jedno od najsavrenenijih brodogradilista na svjetu s najvecim suhim dokom (450m dužine). U njemu se gradi nova klasa atomskih leolomaca.Zanimljivo,ne gradi se u Sant Pet… a gorivo se ne puni u Murma…
Da li netko misli da se tako veliki zahvati mogu napraviti u 5-10godina???/
E to je šah.
O Tamarisu, Zalivu Murmansku i ostalim Infrastrukturnim objektima ne bi.

ad astra
Gost
ad astra
12 dana prije
Reply to  Fiveri

Fiveri, nemam ja ništa protiv ruskog napretka ali je prespor. Nek oni grade, nek se razvijaju ai to sporo ide. Ruska ekonomija temelji se na iskorištavanju prirodnih resursa, a ne znanja. Koji ruski proizvod je prepoznatljiv na svjetskom tržištu. Sve to što ti navodiš je ok ali ruski GDP pokazuje loše rezultate.

Tupko Glupko
Gost
Tupko Glupko
11 dana prije
Reply to  ad astra

Zapadna ekonomija temelji se na uslužnim djelatnostima koje ne mogu biti osnova za stabilnost ekonomije. Npr., 10% GDP- čini im turizam. Gdje je on sada?
Jedna Kanada proizvodi duplo više nafte po glavi stanovnika nego Rusija, Saudijci šest puta više, Norvežani osam puta. Čisto da vidiš odnos snaga i da ruski budžet nije toliko ovisan o izvozu energenata.
Ruski proizvod prepoznatljiv na svjetskom tržištu osim nafte i plina?
Jesi čuo za kozmodrom Bajkonur? Teško da ćeš o njemu čitati u zapadnim medijima osim u specijaliziranima. Pitaj Amere čijim motorima lete u svemir i odakle lete u svemir.
Rusija ima 50% svjetskog tržišta u nuklearnim tehnologijama.
Drugi su po zalihama ugljena u svijetu, a vodeći proizvođač minerala i zlata.
Rusko ribarstvo je četvrto u svijetu.

Last edited 11 dana prije by Tupko Glupko
Gdon
Gost
Gdon
13 dana prije
Reply to  ad astra

Točno, ad astra.

Sunseeker
Gost
Sunseeker
13 dana prije

Ima se nafte I oruzija,a nema se za kruh…
Nema se vise jaja pa se nema s cim i sad pocinje stipkanje za guzu. To je moderne u evropi.

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata
13 dana prije

Zato oni stede pa u jednom objektu otvaraju obrt i drzavne urede.
Npr. Mesnica/konzulat ili mesnica/ambasada

Mahatma
Gost
Mahatma
13 dana prije

Sad kad Saude stisne kriza, hoće li napokon u taj rat protiv Irana krenut? Mislim, moraju mladi negdje radit.

Tupko Glupko
Gost
Tupko Glupko
13 dana prije
Reply to  Mahatma

Ionako skoro da i nema Sauda u njihovoj vojsci, sve plaćenici, ti neće ratovati bez da ih dobro platiš. A državna kasa presušila.
Uostalom, još imaju traume od Jemenaca. Ovi ih u sandalama šamaraju kako se sjete.

Last edited 13 dana prije by Tupko Glupko
Tabasco
Gost
Tabasco
13 dana prije

Pdv u Saudiji je 5%. A ide na 15%.

4e 65 6b 64 6f 2e
Gost
4e 65 6b 64 6f 2e
12 dana prije

Koje ispiranje mozga! Plaće su im ostale iste, ali je zato PDV povećan sa 5 na 15%. Jer se to dogodilo sa 1.7. znači da će ove godine zaposlenici za svoju plaću dobiti 5,85%, a sljedeće godine 11,7% manje, ukoliko veleprodajne cijene ostaju iste. A ako se veleprodajne cijene zbog povećanja PDV smanje, da bi se zadržala ista maloprodajna cijena, onda u proračun dolazi manje novca od dobiti i/ili preduzeća imaju manje novaca za razvoj i plaće.

U glavnom nema tu besplatnog ručka, kada trošiš više, nego što zarađuješ. Netko to mora platiti.

P.S.: naravno finansijski instrumenti, pa i krediti, osiguranja i najam nekretnina izuzeti su od plaćanja PDV. Nema potrebe, da oni na vrhu sami sebi obračunaju i plaćaju porez.

Last edited 12 dana prije by 4e 65 6b 64 6f 2e

POVEZANE VIJESTI

Izbornik