Umjetna inteligencija postaje sve važnija među Fintech firmama, tvrdi informatička tvrtka Fininbox

umjetna inteligencija - Blockchain

Fininbox, etablirani pružatelj usluga bankarskog softvera (SaaS), identificirao je tri glavna Fintech trenda ili razvoja koji su pomogli oblikovati industriju financijske tehnologije prošle godine. Prema Fininboxu, riječ je o tri trenda: umjetna inteligencija (AI) postala je sve važnija među Fintech firmama; velik broj tradicionalnih banaka usvojio je Fintech rješenja; rješenja bazirana na blockchainu sve se više primjenjuju u raznim industrijama.

Fininbox predviđa da će Fintech industrija do 2023. godine imati više od 4,5 milijarde aktivnih korisnika. Očekuje se porast tržišnog limita globalnog sektora financijske tehnologije do čak 310 milijardi dolara do 2022. godine, procjenjuje Fininbox.

Pružatelj BaaS-a ističe da AI pomaže Fintech tvrtkama nadgledanjem i praćenjem različitih financijskih operacija za rješavanje svakodnevnih upita korisnika, a predviđa se da će se povećati aktivnosti za čak četiri puta u sljedeće četiri godine.

Anton Zujev, voditelj razvoja u Fininboxu, napomenuo je:

“U osnovi, ova (AI) tehnologija automatizira različite procese u digitalnom bankarstvu. Na primjer, chat-botovi usmjereni na AI omogućuju rješavanje zahtjeva kupaca, digitalnih usluga i to intuitivnije, bilo gdje i bilo kada. Odlično je i vidjeti kako se AI razvija kako bi se povećala prevencija prijevara. “

Zujev dodao:

“Preostali skepticizam prema financijskim tehnologijama neizbježno će se smanjiti kad ljudi počnu uočavati jasne prednosti u poboljšanju upotrebljivosti i ukupnoj učinkovitosti industrije.”

Drugi glavni Fintechov trend iz 2019. godine, prema Fininboxu, uključivao je velike financijske institucije koje implementiraju najnovija rješenja financijske tehnologije. Prošle godine JP Morgan, Bank of America i Goldman Sachs razvili su različite digitalne proizvode i usluge dok surađivali s Fintechs-om.

Zujev vjeruje da su sve to pozitivni trendovi i kretanja, ali smatra da još uvijek ima prostora za rast i napredak, napomenuvši kako:

“Konkurencija u ovom rastućem sektoru nije dovoljna. I tradicionalni financijski subjekti i Fintechs moraju mnogo naučiti jedni od drugih. Iako su prvi pouzdaniji zbog iskustva, ne treba zaboraviti ni znanje o digitalnoj tehnologiji drugih. ”

Zujev preporučuje da se tradicionalne financijske institucije i Fintechs trebaju fokusirati na suradnju, a ne na “suparništvo”.

Kao što je napomenuo Fininbox, treći glavni trend Fintech-a u 2019. godini je vidio da tradicionalne banke i Fintech tvrtke prihvaćaju blockchain tehnologiju kao alat za smanjenje operativnih troškova u nekoliko različitih područja. Tehnološka rješenja Blockchaina ili distribuiranih knjiga mogu potencijalno učiniti rutinske radnje, papirologiju i pomoćne zadatke kraćim i jednostavnijim za rukovanje.

Zujev napomenuo:

“Blockchain je već neko vrijeme stigmatiziran. Razumljivo je – i velike banke i publika razočarani su brojnim neuspjesima koji su uslijedili nakon ICO booma. ”

Međutim, istaknuo je kako se čini da se razvoj rješenja temeljenih na blockchainu ponovo vraća. Predviđa da će blockchain ekosustav i dalje rasti.

8
Ostavite komentar

avatar
10000
 
3 Grupirani komentari
5 Odgovori unutar grupe
0 Pratitelji
 
Komentar koji izaziva reakcije
Najaktivniji komentar
7 Komentatori
SlavonacMorenoRolling BluesmanMercuryMercury Zadnji aktivni komentator
  Pretplati se  
Obavijest
Radomir
Gost
Radomir

Bankovni sektor treba uništit što prije!

Rolling Bluesman
Gost
Rolling Bluesman

Dodaj; “i vratiti se u prvobitnu zajednicu”, to jest prvi komunizam izmisljemn od zadnjih komunista.

Moreno
Gost
Moreno

Blockchain je okay, ali do sad blockchain nije zaživija odnosno koristi se isključivo za spekulaciju. Dok se sa postojećim kriptovalutama prij nekoliko godin i moglo ponešto ponegdi plaćat, danas je to još manje.
Neznamo koji i čiji blockchain će oni na vrhu globalne moći prihvatit.
AI je već ušla u trgovinu na burzama di algoritmi odrađuju posal (HFT – High Frequency Trading) koristeći prednost brzina veze di se trgovina obavlja na način da algoritmi prodaju / kupuju dionice po za djeliće sekunde već poznatim iznosima koje druga strana nema. Iznos koji se pojavi na screenu je već “star” djelić sekunde.
Od svega toga profitiraju malobrojni na štetu svih ostalih, isto ka i u casinu di se događa da neko izvan sistema dobije, ali casino nikad ne gubi. Većina puši.
Moćnici neće tek tako dopustit da se to tako ne dogodi sa blockchainom.
Velike ni male centralne banke neće tek tako ispustit monopol na regulativu iz svojih ruku.
Može se zamislit to šta JP Morgan ili Goldman Sachs nude.

Mercury
Gost
Mercury
Moreno
Gost
Moreno

Mercury Sve je marketing. Blockchain koliko je dobar toliko je i loš barem za sad. Zamjena sadašnjeg sistema blockchainom je napredak i olakšat će život, ali to ni u kojem slučaju neće rješit glavne probleme, a to su ko će upravljat sa regulativom . . . osim stručnjacima fintech uopće nije bitan . . . to je isto ka kad su televizije sa katodne cjevi i lampi prešle na LCD i poluvodičke sklopove, a danas na mikroprocesore. Niko danas nebi osta na tehnologiji katodnih cjevi i lampi kad se o elektronici radi, tako je i sa bankama, ko bi normalan tija zadržat ovi dinosauruski sustav . . .
Bitna je samo i jedino kontrola i u čijim će rukama bit poluge kontrole.

Ja tražin odgovore na jednostavno pitanje, a to je ja kupin auto od Islanđanina na Islandu i ako auto zadovoljava homologaciju i od Islanđanina dobijen bill of sale (tabularnu izjavu) oću li ja moć upisat vlasništvo toga auta u prometnu i obavit registraciju u Hrvatskoj, a da pri tome meni ne bude uvjetovano plaćanje i posjedovanje računa po uvjetima i valutama koje država propisuje . . .
U čemu i kako ću plaćat porez . . . odnosno šta će bit zakonsko sredstvo plaćanja . . . ako san posloprimac oću li se sa poslodavcem moć dogovorit kako, kad i u čemu će me plaćat, također i u obratno, ako san ja poslodavac . . . odgovore na ta pitanja ni na tome linku nisan uspija nać.

Ovi članak bi bija okay kad bi nudija odgovore na praktična pitanja iz svakodnevnoga života, a ne gatanje o AI jer je AI sama po sebi vrlo široka i bitna tema sama po sebi.

Mercury
Gost
Mercury

@ Moreno

Opet si nekuda zabrijao. Ja, kao vlasnik neke privatne bolnice mogu koristiti blockchain tehnologiju, a da to nema apsolutno nikakve veze s plaćanjima, a blockchain tehnologija u osnovi ni nema veze s plaćanjima nego ima sa upravljanjem podacima. Zakonska regulativa daje okvire za upravljanje osobnim informacijama. Međutim time ne može utjecati na blockchain tehnologiju. Može ti samo reći da li ju možeš koristiti ili ne. Jer ako moraš zakonodavcu dostaviti neke podatke (recimo banke kod nekih transakcija), onda nećeš moći koristiti blockchain tehnologiju za takvo nešto, ali ćeš moći koristiti, recimo, za prijenos podataka između svojih poslovnica. Svi poslovni procesi koji zahtijevaju anonimnost, integritet i sigurnost podataka mogu koristiti tu tehnologiju. A kao i sva druga tehnologija, može se koristiti i za dobre i za loše stvari.

Moreno
Gost
Moreno

Mercury Slažen se ja sa tim šta si napisa, naročito sa ovom tvojom zadnjom rečenicom. I u članku piše; “Blockchain je već neko vrijeme stigmatiziran. Razumljivo je – i velike banke i publika razočarani su brojnim neuspjesima koji su uslijedili nakon ICO booma. ”
Osobno i ja san očekiva više od blockchaina, ali sumnje odnosno kako piše stigmatiziranje se pojavilo uslijed manipulacije sa kriptovalutama di se sa puštanjem i povlačenjem likvidnosti fiata pumpala i dušila vrijednost kriptovaluta kako bi danas postojala skepsa prema blockchainu kao tehnologiji koja se ne mora koristit isključivo u kriptovalutama i transakcijama.
Ljudima bi i danas puno više bila prihvatljiva nuklearna tehnologija da se nuklearne bombe za ubijanje ljudi nikad nisu pojavile i da ne postoje danas.

Pa uticajem politike i ”zlih sila” na financije smo se dobro opekli i nije čudno da se i na ladno puše.

Slavonac
Gost
Slavonac

Sretan Bozic ipuno zdravlja praoslavnim vjernicima.Zelim daim mediji ne isperu mozak ,i daju umjetnu inteligenciju.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik