NAKON SVJETSKOG KOLAPSA – Hoćemo li biti graditelji ili žrtve tehnološke revolucije?

Stojimo na rubu nove ere – ere umjetne inteligencije koja će preoblikovati naše društvo iz temelja. U sljedećih 10 godina, dva su moguća puta pred nama: tehnološka renesansa koja će osloboditi kreativni potencijal milijardi ljudi ili društvo podijeljeno na tehnološku elitu i zanemarenu većinu. Kao regija koja često kasni za globalnim trendovima, Balkan je na prekretnici – hoćemo li biti aktivni sudionici ili pasivni promatrači?

Dva moguća svijeta u skoroj budućnosti?

Zadnjih godine se dogodilo nešto neviđeno. Prvi put u povijesti čovječanstva stvorili smo nebiološku inteligenciju sposobnu za razumijevanje, stvaranje i rasuđivanje – a tek smo na početku. Razni sustavi umjetne inteligencije u nekoliko su mjeseci prešli put od tehnološke zanimljivosti do sveprisutnih alata. Oni pišu naše e-mailove, programiraju aplikacije, stvaraju slike, komponiraju glazbu – i nikad se ne umaraju.

Ali kamo nas ova tehnologija vodi?

Razmislimo o dva moguća scenarija za 2035. godinu. U prvom, mračnijem scenariju, velike tehnološke korporacije konsolidirale su svoju moć. Google, Microsoft, Meta i nekoliko kineskih divova kontroliraju 95% svjetske AI infrastrukture. Automatizacija je potpuna – tvornice rade bez ljudi, kamioni se sami voze, trgovine nemaju blagajnike, uredi su prazni. Čak su i kreativni poslovi – pisci, dizajneri, skladatelji – većinom automatizirani.

Globalni BDP je utrostručen, produktivnost je eksplodirala, a burze ruše rekorde. Na papiru, čovječanstvo nikada nije bilo bogatije, ali to bogatstvo koncentrirano je u rukama manjine. Vlasnici kapitala, oni koji posjeduju strojeve, humanoidne robote, algoritme i podatke, akumuliraju nezamisliva bogatstva. Prvi trilijunaš je okrunjen, pa drugi, pa treći…

Za to vrijeme, većina čovječanstva živi od subvencija – univerzalnog osnovnog dohotka, dovoljnog za preživljavanje, ali ne i za napredak. Vlade ovisne o porezima megakorporacija ne usude ih se izazivati.

Demokracija postaje fasada, kao što je i danas samo se o tome ne priča. Gradovi se dijele na visokotehnološke enklave za elitu i zone “pacifikacije” gdje se stanovništvo održava poslušnim preko zabave generirane AI-jem: video igrice, filmovi, serije i roboti za sve ljudske distrakcije.

Umjesto narkotika, zadovoljstvo će se izazivati računalima i direktnim neuronskim vezama s mozgom. Samoubojstva će biti vršena uz veliko zadovoljstvo i smrtonosnim umjetnim orgazmima. O sličnom kraju je govorio davno i naš znanstvenik Miroslav Radman.

Dalje ne želim ići, jer svaka nova ideja stvara veliku nelagodu i strah.

Ali postoji i drugi put

U drugom, pozitivnijem scenariju, 2026. godine dogodilo se nešto izvanredno. Pojavio se globalni pokret – ne nasilna revolucija, već kolektivno buđenje svijesti. Počelo je s open source programerima koji su odbili dopustiti monopolizaciju AI-ja. Stvorili su moćne modele dostupne svima. Meta’s Llama, Mistral, Deep Seek i desetci drugih otvorili su put.

Mnogi su se okupili oko projekta Portal Logično koji upravo sljedeće godine slavi svoju desetogodišnjicu postojanja. Na svoj rođendan portal logicno.com je završio logističku platformu za jedan takav ambiociozni projekt i ponudio je besplatno svima.

Lokalne zajednice počele su stvarati vlastite AI sustave, prilagođene njihovim podacima i vrijednostima. Nastale su digitalne zadruge i decentralizirane autonomne organizacije (DAO), omogućujući milijunima ljudi kolektivno vlasništvo nad digitalnim alatima proizvodnje. Vlade, potaknute informiranim i organiziranim građanima te strahom od gubitka moći, osigurale su univerzalni pristup AI-ju kao temeljno pravo.

U ovom svijetu 2035. godine, obrtnik u Brčko distriktu koristi AI za dizajn elektronskog sklopa kojeg proizvodi pomoću robota i prodaje ga drugim slobodnim grupama diljem Balkana i šire.

Grupa prosvjetnih radnika u Hercegovini stvorila je personalizirani obrazovni sustav – svako dijete ima AI tutora prilagođenog njegovom stilu učenja, a prirotet je dat prirodi u kojoj će djeca kroz kontakt s florom i faunom učiti kako učiti, rješavati probleme i razmišljati, a ne ispunjavati tuđe želje.

Kolektiv poljoprivrednika u Banja Luci koristi AI za optimizaciju usjeva i izravnu prodaju potrošačima. Umirovljenica u Sarajevu pokrenula je savjetodavno poduzeće za lokalnu povijest koristeći AI za digitalizaciju i analizu arhiva, kako bi naša povijest bila što objektivnija, a ne manipulacija. AI bi joj omogućila istraživanja svih arhiva bez obzira na jezik i izvor.

Što određuje koji ćemo put odabrati

Razlika između ova dva scenarija ne leži u tehnologiji – ista AI može stvoriti oba svijeta. Razlika je u našim kolektivnim odlukama i volji da aktivno oblikujemo ovu transformaciju umjesto da je pasivno prihvatimo.

Ključni izbori pred nama uključuju:

1. Transparentnost – AI algoritmi ne smiju ostati “crne kutije” pod kontrolom nekolicine korporacija. Trebamo objašnjivu AI, usklađenu s jasnim ljudskim vrijednostima.
2. Distribuciju – koncentracija AI moći u nekoliko ruku je egzistencijalno opasna. Moramo demokratizirati pristup, vlasništvo i kontrolu nad ovim tehnologijama.
3. Obrazovanje – populacija koja ne razumije AI ranjiva je na manipulaciju. Digitalna pismenost mora uključivati razumijevanje AI sustava.
4. Upravljanje – naše demokratske institucije dizajnirane za industrijsko doba nisu prilagođene AI eri. Trebamo nove modele upravljanja bez političara i reprezentativne demokracije. Republički sustavi su zamoreni i postaju prošlost.
5. Samoobrana – svi moramo učiti kako se obraniti – psihološki i fizički od manipulatora i toksičnih osoba, ali to ne znači nasilje kojeg treba iskorijeniti. Rat i sukobi su poraz naše civilizacije i jedna velika klopka koju koriste manipulatori i zločinci kako bi narod putem “danka u krvi” iz jedne paradigme prebacili u drugu

Ovi izbori nisu teoretski – manifestiraju se u konkretnim odlukama koje se donose svaki dan. Kada tvrtka odluči učiniti svoj AI model javnim ili zadržati ga kao vlasnički, kada ljudi glasuju za financiranje javne infrastrukture ili prepuste dominaciju bogatoj eliti i korumpiranim političarima, kada se odlučimo za teoriju potražnje ili ponude, kada pojedinac odluči naučiti koristiti AI ili ignorirati ovu revoluciju.

Civilizacijski slom

Rimsko Carstvo, na vrhuncu svoje moći, bilo je dom za oko 30% svjetske populacije i tehnološki napredna civilizacija s gradovima od milijun stanovnika. Međutim, poput gotovo svih civilizacija koje su postojale (prosječnog trajanja oko 340 godina), i ono je propalo. Pad civilizacije tipično donosi gubitak znanja, pad životnog standarda i smanjenje populacije. Naša moderna globalna civilizacija još je ranjivija zbog svoje međupovezanosti – kolaps industrijskog svijeta značio bi smrt većine današnjeg čovječanstva i potencijalno bi mogao ugroziti našu budućnost kao vrste.

Unatoč ovim opasnostima, povijest pokazuje veliku otpornost čovječanstva. Nijedna katastrofa dosad nije ubila više od 10% globalne populacije, a čak i nakon razornih događaja poput Crne smrti ili atomskog bombardiranja Hirošime, zajednice su se oporavile.

Čak i u najgorem scenariju gdje bi 99% populacije nestalo, preživjeli bi vjerojatno zadržali poljoprivredna znanja, mogli koristiti postojeće visokorodne usjeve i imali pristup znanju pohranjenom u knjižnicama.

Najveći izazov bio bi povratak industrijskim kapacitetima zbog gubitka ekonomije razmjera i složenih opskrbnih lanaca. Klasični i nuklearni ratovi predstavljaju stvarne prijetnje našoj civilizaciji, ali s pravovremenom pripremom, ovi rizici mogu biti ublaženi.

Pripremanje za civilizacijski slom

Moramo biti iskreni prema sebi – znakovi civilizacijskog sloma već su vidljivi. Portal Logično već radi na projektu koji više ne vjeruje u političke promjene, jer je sustav korumpiran i osuđen na konačni slom čiji se početak već osjeti u zraku.

Nakon civilizacijskog kraha, samo će male samosvjesne grupe uspjeti krenuti dalje, jer su bile pripremljene koristeći znanje, hrabrost, težak rad, istinsko obrazovanje i autonomiju u svim domenama.

Ove grupe neće upasti u klopku da se ponašaju agresivno i da budu uklonjene. Tu će ulogu preuzeti vruće glave koje će platiti cijenu svoje nesvjesnosti, intelektualne pasivnosti i ekstremizma.

Kao što pokazuju povijesni primjeri civilizacijskih slomova, poput pada Rimskog Carstva, nije samo jedna stvar dovela do kolapsa, već složena kombinacija političke nestabilnosti, ekonomskih izazova i društvenog raslojavanja.

U kontekstu umjetne inteligencije, moramo shvatiti da ova tehnologija može biti alat za stvaranje otpornijih zajednica koje će moći preživjeti potrese koji dolaze. Umjesto da čekamo da nam tehnološki divovi diktiraju budućnost, moramo izgraditi lokalne sustave koji ne ovise o globalnim lancima opskrbe i centraliziranim strukturama moći.

Situacija na Balkanu

Na Balkanu još uvijek kaskamo za ovim trendovima. Dok razvijene zemlje ulažu milijarde u AI infrastrukturu i obrazovanje, mi često nismo ni svjesni razmjera promjene koja dolazi. Rijetke su tvrtke koje strateški implementiraju AI u svoje poslovanje, a još su rjeđi obrazovni programi koji pripremaju naše građane za ovaj tehnološki val.

Ali upravo zato što kaskamo, imamo jedinstvenu priliku učiti iz iskustava drugih. Možemo preskočiti neke faze i izbjegavati zamke u koje su drugi upali. Možemo od početka graditi sustave koji su transparentni, demokratični i usklađeni s našim vrijednostima.

Zamislite Balkan gdje svaki mali poduzetnik ima pristup AI alatima koji mu omogućuju dati svoj maksimum i usrećiti svoje klijente. Gdje naši poljoprivrednici koriste napredne prediktivne modele za poboljšanje prinosa i otpornost na razne bolesti. Gdje naše škole koriste personalizirane AI tutore da nadoknade manjak nastavnika i poboljšaju kvalitetu obrazovanja u prirodi, a ne učioni.

Ovo nije znanstvena fantastika – ovo su mogućnosti koje su već dostupne, samo ih trebamo prigrliti.

Što možemo učiniti odmah?

1. Individualno – educirati se o AI tehnologijama. Nisu potrebne godine studija – osnovne vještine rada s AI sustavima mogu se naučiti u nekoliko tjedana kroz online tečajeve i praktično eksperimentiranje.
2. Poslovno – implementirati AI alate u svoje poslovanje, počevši od jednostavnih automatizacija. Omogućiti zaposlenicima da eksperimentiraju i uče kako AI može poboljšati njihov rad.
3. Obrazovno – uvesti AI pismenost u naše škole i fakultete. Osnovnoškolci bi trebali učiti kako koristiti AI za učenje, a ne samo kako programirati.
4. Društveno – graditi otporne lokalne zajednice koje mogu funkcionirati i u slučaju šireg društvenog kolapsa. Fokusirati se na samodostatnost u hrani, energiji, znanju i vještinama.
5. Priprema za slom – razvijati vještine koje će biti vrijedne nakon potencijalnog civilizacijskog kolapsa: poljoprivreda, obrtništvo, medicina, gradnja, popravak tehnologije. Umjetna inteligencija može nam pomoći u ubrzanom učenju ovih vještina.

Da zaključim

Povijest će našu generaciju pamtiti kao onu koja se suočila s najvećom prekretnicom u ljudskoj povijesti. Pitanje je što će povijest reći o našim izborima? Da smo se bojali i dopustili da nam budućnost izmakne ili da smo zgrabili ovaj izvanredan trenutak za stvaranje pravednije, kreativnije i humanije civilizacije?

Konačni paradoks je sljedeći: što umjetna inteligencija postaje moćnija, to ljudska inteligencija postaje dragocjenija. Ne inteligencija u smislu IQ-a, već inteligencija kao jedinstvene kvalitete koje nas definiraju kao ljude.

Na Balkanu imamo izbor: biti pasivni promatrači tehnološke revolucije koja će nas pregaziti ili postati njeni aktivni graditelji. No, moramo biti svjesni da tehnologija sama po sebi nije dovoljna – potrebno je graditi zajednice koje će biti otporne na nadolazeće izazove, bilo da dolaze u obliku ekonomskih kriza ili društvenih nemira.

Kao što pokazuju istraživanja, ključ za budućnost nakon potencijalnog sloma leži u lokalnoj samodostatnosti, izgradnji otpornih zajednica i prilagodljivosti u svijetu duboko izmijenjenom krizama.

Na nama je da odlučimo – hoćemo li graditi budućnost ili je samo gledati kako prolazi pored nas? Hoćemo li biti među onima koji će, opremljeni znanjem i vještinama, moći graditi nove temelje, nakon što se stari sustavi uruše?

Uputa komentatorima ovog članka:

Komentari ispod ovog članka moraju biti prijedlozi i nove ideje, a ne kritika. Predložite ono što mislite da bi bilo još bolje od onoga što je gore napisano. Oslobodite vaše kreativno i pozitivno razmišljanje, jer kritizirati svatko zna, ali malo tko daje ideje, pogotovo one koje su već realizirane. Djelo je 1000 puta jače od riječi.