Velike američke tehnološke tvrtke pod napadom: Španjolska donosi odluku o plaćanju poreza na digitalne tvrtke

Porez na internet korporacije

Nastao je globalni lov na velike tehnološke tvrtke, ali sada je druga država preuzela kormilo, a to je Španjolska. Ona nastoji prisiliti tvrtke da plate više na tržištima na kojima djeluju.

Vršiteljica dužnosti ministra gospodarstva, Nadia Calvino, izjavila je za novinsku radijsku mrežu Cadena Ser da “vlada namjerava vratiti (porez) na stol čim se uspostavi vlada.”

Španjolski parlament glasovat će sljedećeg tjedna o nastojanju premijera Pedra Sancheza da formira novu vladu. Njegova Socijalistička stranka pobijedila je na prijevremenim općim izborima u travnju, ali bez apsolutne većine.

Prema Nadii Calvino, potrebno je “pronaći globalno rješenje” u pogledu visoke tehnologije “jer je to globalni problem.” “Moramo poduzeti akciju jer se benefit na naša gospodarstva ne može svesti na minimum”, kazala je.

Upitana o mogućnosti SAD-a da uvede sankcije Španjolskoj, ako nastavi s plaćanjem poreza, Calvino je kazala kako je “vrlo rizično” predvidjeti njezinu reakciju zbog “neuobičajenog ponašanja” Washingtona.

Ministrica je kazala kako vjeruje da američki ministar financija Steven Mnuchin “vidi potrebu za globalnim rješenjem, i vrlo je zainteresiran za pronalaženje formata za oporezivanje koji je pošten za velike internetske tvrtke”.

U siječnju je Madrid objavio nacrt zakona kojim bi se uveo porez na prihode od nekih usluga španjolskim potrošačima od strane najvećih tehnoloških tvrtki poput Googlea, Applea, Facebooka i Amazona.

U svojoj namjeri oporezivanja tehnoloških tvrtki, Madrid slijedi Francusku koja ih je također optužila ove korporacije za iskorištavanje globalnih poreznih propusta. Prošlog tjedna francuski parlament usvojio je zakon kojim se uvodi porez od tri posto na prodaju, koju su u Francuskoj ostvarile multinacionalne tvrtke. Sukladno novom zakonu, svaka digitalna tvrtka s prihodom od više od 750 milijuna eura (850 milijuna dolara), od čega se najmanje 25 milijuna eura generira u Francuskoj, podliježe taksi.

Zakon je usvojen unatoč tome što je Washington tvrdio kako će “nepravedno” ciljati divove iz Silicijske doline, te unatoč prijetnjama nametanjem sankcija.

Ako vam se članak svidio, podijelite ga ->

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton

‘Oće li Hrvatska ubit’ koju kunu od ovih američkih je*ivjetara?
A mene budale……..
Ne može ni od Kuščevića.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Zadatak države jest ugraditi se u svaki oblik čovjekovog rada, neovisno o tomu donosi li taj rad dobit onomu koji radi ili ne donosi. Stoga je prvi zadatak onoga koji radi pobrinuti se da taj državni komad bude čim manji. Tako razmišljaju velike kompanije, tako razmišljaju male kompanije, obrti i oni bez ikakvog obrta – radnici.
Svaka kompanija (i obrt) proučava državne porezne zakone i prilagođava se njima. Ako mogu birati lokalno sjedište s manjim porezom, onda će ga birati. Ako mogu izbjeći bilo kakvim potezima plaćanje poreza, onda će te poteze povući. NA državama je da ih ‘uhvati’.No, i tad kad ih ‘uhvati’, država mora dobro izvagati s koliko nameta će ih stisnuti. Nameti moraju biti toliki da ih obrt, kompanija, korporacija može platiti i da nakon plaćanja može dalje raditi. Za državu su kompanije farme na otvorenom za čije održavanje ne plaćaju ništa, a sa njih uzimaju po svojim potrebama urod svakodnevno.
Neki porezi su pošteni. Većina ih je nepoštena. Postoji čak i ‘praznik’ koji u većini država pada krajem lipnja kad prestaje rad isključivo za državu i poreze. Pola godine ili pola svakog našeg rada jest vlasništvo države.
Mi kao radnici ne možemo učiniti ono što mogu kompanije. Ne možemo premjestiti sjedište, a ostati na istom mjestu. Možemo samo otiči u Njemačku ili Irsku.
Slatko je zagrabiti u tuđe. U ovo novo internet doba, državne granice, carine, porezi, takse su te kompanije jednostavno preskočile, za njih ne postoje. Španjolska će vjerojatno uspjeti naplatiti porez od globalnih kompanija. Možda im ove vrate smanjenim turističkim interesom za španjolskom obalom.
Zašto se onda država upušta u rizik naplate tog poreza? Zbog pravde? Teško. Lakše im je opteretiti svog poslušnog radnika, nego li veliku (i stranu) kompaniju. Bit će da je u pitanju politički čin, pokazivanje zuba ‘strateškom savezniku’ i ulog u daljim pregovorima oko carina, kvota, vraćanje milog za drago.

bhgtr
Gost
bhgtr

nikad dosta haraca uhljebima, pa na svaku fakturu od ovih firmi se placa iva 21%, ali nije niti to dovoljno nego bi trebali uhljebi koji nista ne rade oteti 90%, a firme koje su ulozile svoj novac, ideju i rad 10%…zbljuv. I sto je najvaznije, niti jedan cent od novih poreza nece donijeti bolje skole, bolja socijalna prava, besplatno zdravstvo itd. nego sve jos gore.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Ni jedna firma nije obveznik plaćanja PDV, IVE, mehrwertsteuera, nego su to krajnji kupci, potrošači, građani. Firme su tek besplatni skupljači poreza za državu.

PPP
Gost
PPP

SOA, nije to baš tako. Poduzeća itekako plaćaju PDV koji se ne “preljeva”.

PDV kojeg poduzeće plaća i kojeg ne može povratiti ili prebacit na završnog klijenta su vazana sljedeća plaćanja:

1. Plaće zaposlenika
2. Dobit poduzeća
3. Socijalni doprinosi

Kada bi bilo tako kako ti kažeš, poslovanje između poduzeća bi bilo totalno bez PDV-a, što nije slučaj. Poduzeća su u ovom slučaju klijenti.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

PPP
PDV je porez na dodanu vrijednost i kod nas iznosi 25%. Na plaće zaposlenika se ne plaća PDV nego druga vrsta poreza (davanja). NA dobit se plaća porez i on se ne odnosi na PDV. Socijalni doprinosi, kao i doprinosi za mirovinsko osiguranje su također jedno od vrsta oporezivanja, ali nisu PDV. PDV se obračunava na svaki proizvod i uslugu kojeg fakturira tvrtka. Plaća ga krajnji kupac. Firma ne plaća PDV (osim u izuzetnim slučajevima kad su oni krajnji potrošači, korisnici, a to je rijetko), uvijek ga plaća kupac/građanin.
Čak i sve ostale poreze koje plaćaju tvrtke možemo staviti pod poreze koje plaćaju samo građani budući da su u cijeni proizvoda obračunati svi porezi.

PPP
Gost
PPP

SOA, ipak još jednom razmisli o onome što sam napisao. Napisao sam PDV koji se ne PRELJEVA.

Dobit, plaća i doprinosi su ustvari dodana vrijednost koju je ostvarilo poduzeće. Prikupljeni porez od finalnog kupca poduzeće mora platiti državi i ne može ga povratiti na temelju troškova poduzeća ili kupovne cijene roba i usluga.

Kada sam rekao da ne može prebaciti na završnog klijenta, mislio sam reći da PDV za poduzeće nije prikupljanje i plaćanje državi. Ima nešto i između.

Lucija
Gost
Lucija

PPP

Nema nikakvog ‘preljevanja’ poreza.
Postoji PREVALJIVANJE poreza. Može se prevaljivati na kupce, na dobavljače (unaprijed i unazad), ako si poduzeće…

Lucija
Gost
Lucija

Soa je u pravu.
Plaće su npr – trošak za poduzeće.
Postoji točna definicija što je porez, porezno davanje.
I što je pdv, oli ti ga VAT.
Ako se nešto zove ‘value added tax’…ne znači ništa glede nekakvog konkretnog dodavanja vrijednosti.

PPP
Gost
PPP

Po tebi Lucija, jedno poduzeće ne stvara dodatnu vrijednost, nego samo troškove?

Lucija
Gost
Lucija

PPP
Za početak: pogledati što je i kako izgleda bilanca stanja.
Knjigovodstvo, mikroekonomija. Što spada u prihode, a što u troškove.
Rasprava o pojmu ‘vrijednosti’ je nešto drugo: npr dijamant je vrijedan zbog rijetkosti..ili vrijednost čaše vode u pustinji…klasika.
A rasprava o dodanoj vrijednosti…je nešto treće.

PPP
Gost
PPP

Lucija, sad mi se razbacuješ s pojmovima. Pa da malo “raskopamo”. 🙂

Prvo nije bilanca stanja, nego bilanca uspjeha. Razlika je velika. Nažalost u Hrvatskoj prave strašnu grešku jer nisu dobro prepisali propise iz EU. Slovenci su puno bolji. To me puno ni ne čudi, jer ni do danas dan nismo ispravili neke zakone koji se sukobe sa zdavom logikom.

Niti o vrijednosti i marginalnoj vrijednosti nisi baš briljirala. Ne govorimo o vrijednosti, nego o računovodstvenoj dodatnoj vrijednosti unutar jednog poduzeća.

Pošto te smatram kvalitetnim sugovornikom potrudit ću se plastično objasniti o čemu govorim.

Uzimimo dvije situacije:

— SITUACIJA 1 —

* Tvrtka ima promet godišnji 200.000 kn + 50.000 PDV kojeg je naplatila (prodala je 100 drvenih stolova)
* Sirovina, struja, klini… su je koštali 40.000 kn + 10.000 PDV kojeg je platila dobavljačima
* Stolar-zaposlenik je za godinu koštao poduzeće 120.000 kuna sa svim davanjima
* Na kraju godina u bilanci uspjeha stoji da je tvrtka imala prihod od 250.000 kn, rashod od 160.000 kuna
* Tvrtka duguje Poreznoj 50.000 kuna i potražuje 10.000 kn jer za kupljenu sirovinu, struju, kline…
* Dakle, tvrtka mora uplatiti Poreznoj 40.000 kn PDV-a.

> Dobit tvrtke je 40.000 kn.

— SITUACIJA 2 —

* Tvrtka ima promet godišnji 200.000 kn + 50.000 PDV kojeg je naplatila (prodala je usluge savjetavanja)
* Putni troškovi, struja,… su je koštali 4.000 kn + 1.000 PDV kojeg je platila za režije
* Direktor je ujedno i konzultant te je za godinu koštao poduzeće 120.000 kuna sa svim davanjima
* Na kraju godina u bilanci uspjeha stoji da je tvrtka imala prihod od 250.000 kn, rashod od 125.000 kuna
* Tvrtka duguje Poreznoj 49.000 kuna i potražuje 1.000 kn jer za putne troškove, struju,…
* Dakle, tvrtka mora uplatiti Poreznoj 49.000 kn PDV-a.

> Dobit tvrtke je 76.000 kn.

Jel vidiš kako tvrtka plaća PDV ovisno o vrsti troškova i da oni nisu neutralni?

Jel vidiš kako je tvrtka napravila dodatnu vrijednost na koju plaća PDV državi?

Ako sam gdje pogriješio u brojkama, ispravit ću rado, jer postam bez provjere. U žurbi sam.

Infomacija: Bilancu stanja i uspjeha pravim sam u svom poduzeću. 🙂

Lucija
Gost
Lucija

PPP
Mea culpa. Naravno da su prihodi i rashodi u bilanci uspjeha.
Iskreno, ne razumijem primjere, ali ću luknuti poslije, sad sam u prijevozu.
Što bi se dogodilo da dobavljač povisi cijenu? Porasli bi troškovi i pdv.
Ili, poduzeće povisi cijenu kupcima…koja i čija vrijednost? I kao knjigovodstvena kategorija?
Ja se ne nabacujem pojmovima. 😊 koristila sam iste kao ti. Sad si primjerice, spomenuo – marginalno nešto…?

PPP
Gost
PPP

Lukavice :).

Neću govoriti o graničnoj korisnosti, nego o dodatnoj vrijednosti. Da nisi u priču ubacila vodu i pustinju, polemika o marginalnoj korisnosti ne bi ni krenula.

Ako dobavljač povisi cijenu, troškovi bi porasli, ali bi bilo manje PDV-a za platiti državi. Dodatna vrijednost bi se umanjila, jer ona prostiče iz razlike između prihoda i troškova, što je uzrok smanjenja PDV za platiti Poreznoj.

Iza_horizonta
Gost
Iza_horizonta

Sve tehnološke kompanije deklarativno promovišu socijalizam isto kao i Španska vlada. I sad “socijalisti” hoće da oporezuju “socijaliste”. Da ih malo naprave “žrtvama”. Presmješno.

Lucija
Gost
Lucija

“Sve tehnološke kompanije deklarativno promovišu socijalizam…”
Nisam znala. Jel’ piše to negdje? Ako je ‘deklarativno’, moralo bi pisati negdje?
Ja mislila – kapitalizam. Koje li zablude.
Ali onda loša promocija kad se nezna da su mnc za – socjalizam.
Ali, vizualizirat ću. 😌

POVEZANE VIJESTI

Izbornik