Značaj autohtonih rasa domaćih životinja za seoski turizam

Krava Buša - Srbija
20 komentara

Lokalno adaptirane rase domaćih životinja su proizvod pažljive selekcije stočara kroz viševekovni vremenski period. Pored toga što predstavljaju važnu komponentu u očuvanju celokupnog biodiverziteta, autohtone rase domaćih životinja su i neizostavni element kulturnog identiteta za autentičnu ponudu seoskog turizma

Celi prostor zapadnog Balkana, uključujući i Srbiju, poznat je po velikom stepenu biološke raznovrsnosti, uključujući čak i agrodiverzitet. Brojne sorte, vrste i tipovi autohtonih populacija gajenih biljaka, životinja i mikroorganizama predstavljaju veliki potencijal i diferencijalnu prednost za razvoj autentične ponude u seoskom turizmu. Često se prilikom osmišljavanja turističkih ponuda zaboravlja da treba najpre raditi na promociji i očuvanju upravo lokalnih, tradicionalnih vrednosti. Autohtone vrste domaćih životinja su deo celokupnog kulturnog identiteta prostora na kome su nastale i stoga ih treba neizostavno uključiti kao deo turističke ponude seoskog turizma.

Biološka raznovrsnost, ili skraćeno biodiverzitet, predstavlja ukupnost gena, vrsta i eko-sistema na planeti Zemlji. Agrodiverzitet je jedna od vitalnih komponenati globalnog biodiverziteta. Milenijumskim radom poljoprivrednika, tokom procesa pripitomljavanja i kasnije pažljive selekcije nastale su lokalno adaptirane vrste i rase domaćih životinja koje često nazivaju i autohtonim. Kako bi opstali u specifičnom ruralnom okruženju, ljudi su vekovima pokušavali da zadovolje svoje potrebe odabirom onih primeraka životinja koje su najbolje prilagođene određenom spektru klimatskih i drugih ekoloških uslova.

Tako su nastale autohtone rase, koje su nekada bile najvažniji vid ekonomskog osiguranja za opstanak u ruralnim predelima, a danas se sve više govori i o njihovom vitalnom značaju za funkcionisanje agroeko-sistema, njihovu strukturu i procese proizvodnje hrane, kao i opstanak milijardi ljudi u svetu .

Značaj očuvanja autohtonih rasa domaćih životinja raste podizanjem svesti o ulozi tradicionalne hrane u lokalnoj kulturi, hranljive vrednost mnogih lokalnih namirnica i značaja raznovrsnosti ishrane, te smanjenja puta koji hrana pređe od mesta proizvodnje do tržišta. Sve više se uviđa veza između razvoja agro i ruralnog turizma sa inicijativama čiji je cilj promovisanje istinske tradicionalne i lokalne hrane, koja proističe upravo iz autohtonih genetičkih resursa. I međunarodne inicijative, uključujući “Slow Food pokret“, podržavaju ovaj trend i veću upotrebu „geografskih oznaka” da se odredi specifično geografsko poreklo hrane koja ima kvalitete ili ugled koji su u vezi s mestom porekla. Organski proizvođači širom sveta zahtevaju životinjske i biljne sorte prilagođene organskim uslovima gajenja, koje pomažu da agrodiverzitet globalno dobije na još većem značaju.

Neke od autentičnih autohtonih rasa domaćih životinja koje su prepoznatljive na teritoroji Srbije su: balkanska koza, ovce pramenka i cigaja, svinje moravka, resavka i mangulica, krava buša, balkanski magarac, bosanski brdski konj, itd. Sve one su nastale u obično surovim sredinama, gde je ratarstvo teško ili nemoguće. Odlikuju se izvrsnom prilagođenošću na lokalne uslove, otpornošću ka bolestima, malo su zahtevne i uz minimalna ulaganja proizvode sirovine atraktivne za tradicionalne proizvode izuzetnog ukusa koji mogu da ostvare odlične cene u posebnim tržišnim nišama, uključujući ruralni turizam. I mnogo više od toga, autohtone rase su deo sveukupnog kulturnog identiteta i nasleđa prostora na kome su nastale. Ruralne sredine koje teže razvoju seoskog turizma moraju negovati i celokupnu sliku predela sa životinjama autentičnim za tu određenu sredinu. Ukus i oko stranih i urbanih turista naročito zapažju takve elemente ponude koje se ne mogu sresti na drugim turističkim destinacijama. Jedna od ideja vodilja za sve aktere u seoskom turizmu treba biti da se ne treba stideti predstaviti ono što je tipično naše. Možda naše lokalne rase domaćih životinja nisu najproduktivnije, možda nisu opšte poznate kao neke svetske rase, ali, one su zapravo naš autentični proizvod koji daje poseban doživljaj odnosno daje oznaku brenda našoj turističkoj ponudi.

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
Zen
Gost
Zen

Strasno je to koliko potencijala imamo mi u Slavoniji i Vojvodini po pitanju seoskog turizma.
Protekle dvije godine sam radio vikendom kao prevoditelj za jednu turisticku agenciju u Osijeku.
Ta agencija dovodi turiste većinom starije dobi u Osijek. Oni dolaze brodom rijekom Dravom, na putovanju od Amsterdama do Bukuresta, sve rijekom. Većina tih ljudi su Britanci, Amerikanci ili Australci. Uglavnom englesko govorno područje.
Dio turisticke ture je bio i tzv. ručak kod domaćina. Princip je taj da grupu od njih 12 recimo primite u svoj dom na ručak gdje će probati našu domaću hranu i uz to je uvjet da imate malo veće dvorište s životinjama i vrtom.
Ja sam tu radio kao prevoditelj jer ti domaćini su sve stariji ljudi koji ne pričaju engleski.
Ljudi moji pa ovi stranci oni su bili odusevljeniiii. Imao sam jedno 50 takvih grupa prosle godine i niti jedna osoba nije bila koja nije bila odusevljena.
Posebno su im se svidjeli naši vrtovi i voćnjaci. Naravno njima je nezamislivo imati vrt iza svoje kuće i uzgajati svoje voće i povrće.
Kada smo se vozili kod Slavoniju dosta su me pitali uvijek o našim poljima, tko to obrađuje, dali država išta subvencionira i pomaže, kakva je kvaliteta vode, itd itd.
Uglavnom poanta je da imamo ogroman potencijal a ne koristimo ga.
Mojim turistima je bio problem jer nisu zapravo imali gdje potrošiti novce, osim kada su domaćini bili pčelari ili tako nešto pa su mogli kupit teglu meda za 10 eura.

Piretis
Gost
Piretis

@Zen- Stariji se još sjećaju prave prirode. Zato je tvoje iskustvo pozitivno jer se radi o ljudima koji su selo, makar i davno, već vidjeli. Mladima je uglavnom svejedno. Oni i onako cijelo vrijeme gledaju u smartphone ili imaju slušalice u uhu. U SZ Hrvatskoj (i u Sloveniji) u zadnje su vrijeme popularne tzv vinske ceste. Sve je dobro osmišljeno, ponuda domaćih jela i vina, i stvar radi. Ali su se u taj vid turizma uključili ljudi koji nemaju veze sa selom i poljoprivredom nego imaju viška novca pa ga oplemenjuju kroz turizam. Tako da se opet sve svodi na komercijalizaciju, lažno seljaštvo ili proizvodnju vina.

jedan u nizu
Gost
jedan u nizu

Ali su se u taj vid turizma uključili ljudi koji nemaju veze sa selom i poljoprivredom nego imaju viška novca pa ga oplemenjuju kroz turizam. Tako da se opet sve svodi na komercijalizaciju, lažno seljaštvo ili proizvodnju vina.

u sridu + poticaji od europske unije koje naravno ne dobija pravi seljak nego ovi pomodarni investitori .

čoban Đuro
Gost
čoban Đuro

Stalno i stalno ponavljam ,niti jedna stranka kod nas ne uzima sebi potrebu da poveže proizvodnju nekim strateškim planom tako ni turizam.Malo se hvale pred izbore o tome kako je potrebno povezati obalu sa Slavonijom ,poslije samo gledaju kako uzimati nametom da imaju šta trošiti.Sada se troše velika sredstva u Slavoniji za infa strukturu ,zanemaruje se istina da je Slavonija iseljena.Potrebna su radna mjesta nema njih u staračkim domaćinstvima ni u turizmu,tu trebaju mladi ljudi koji mogu povuči sredstva za sto.

Moreno
Gost
Moreno

Koga briga za autohtone domaće životinje, ako izuzmemo vrste koje su kućni ljibimci, svaki dan je sve više ljudi koji nikad u životu nisu vidili ovcu, kravu, tovara . . . a kamoli da im autohtone vrste išta znače.
Seoski turizam postaje grana turističke industrije koja ide u sve veću komercijalizaciju.

Brainstorm
Gost
Brainstorm

imao sam stare krumpire koji su se mogli saditi iz godine u godinu i prilicno dobro radjali. okrenuo sam na kupovnu “simenskih” (sjemenski) koji radjaju dobro prvu godinu i nekako drugu a zatim vise ne valjaju. kila simenskih 13 kuna. pa mogu kupiti 6 kila gotovih za 13 kuna. vec mi je dosta te mudrolije i manipulacije i sad gledam di cu naci nasu staru vrstu.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Turizam je pojava novijeg doba. Nekad su samo pustolovi i oni u bijegu od zakona odlaziili u tuđe zemlje (isključit ćemo vojske i ratove, oni su preteča turizma valjda), danas je turizam izdašna gospodarska grana koja govori o ekonomskom napretku svijeta (liberalnom, dakako).
Za razliku od uobičajenog turizma koji podrazumijeva hotele, zvjezdice, kreditne kartice, masovnost, ovaj seoski spada u neku podvrstu. Poput adrenalinskog (nevjerojatno, ali postoji velik broj odraslih ljudi koji odlaze u neke parkove i tamo se igraju rata, valjda kako bi promovirali svoju odraslost na video igricama).
Dok masovni turizam treba reklamu, dok bira između all inklusive i spa resort, seoski turizam ne treba takvu vrstu reklame. Turisti bi morali biti sretni da postoje sela koja ne glume sela, da postoje seoska gospodarstva koja su autentična – to im je jedini način vidjeti svijet kakvim je bio i kakvim može biti, odluče li gospodari svemira jednog dana oduzeti im kartice ili ih blokirati.
No, sela koja su živa i stvarna su rijetka. Do prije kojih desetak godina ni jedan seljak nije imao negdje u ostavi motornu kosilicu. Što će mu? Ona ručna, ručno klepana je bila dovoljna za sve, a svu travu uz put i okolo bi riješile koze, ovce, magarad.
Danas svaka kuća ima motornu kosilicu, a s ručnom više nitko ne zna raditi.
Svejedno, seoski turizam je premija za turiste, a seljaci trebaju od toga napraviti dodatni izvor prihoda koji može biti, ali ne mora, da mogu preživjeti i bez njega. Tad je to seljačka dobitna kombinacija..

Har Megiddo
Gost
Har Megiddo

Turizam je pojava novijeg doba? A šta je sa hodočašćima, hadžilucima i sl.?

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

To je vjerska obaveza. Ali mozda sam u krivu. Navodno su u stoljecu sedmom neke grupe turista krenule s Karpata na jug i vise se nisu znali vratiti. Mnogi za to optuzuju ciohakere radi kojih je pao mocni ruski GLONAS , a ni GPS nije radio.

Lucija
Gost
Lucija

“Germanska škola” je napuštena povjesna teorija, još prije 8 iii 9 godina…i to u radovima njemačkih povjesničara.

čoban Đuro
Gost
čoban Đuro

Mogao sam samo kliknuti podršku tvom tekstu ,ali ne bi bilo dovoljno .Nemam ništa protiv njega ali moram nadopuniti.Dakle sada seljak,ima zabranu klanja na domaćinstvu i prodaju na kućnom pragu,ili rečeno nema ju ali mora ispoštovati toliko papirologije za svaki zahvat da s obzirom udaljenosti mjesta i poštivajući to nema računa ni sa potporama više držati autohtonu vrstu domaćih životinja.

alfa33
Gost
alfa33

Ipak te autohtone domaće životinje su gotovo potpuno nestale,ali zahvaljujući upornim pojedincima možda uspijemo sačuvati bioraznolikost. Za usporedbu,na mojem otoku koji sad broji oko 4-5 tisuća stalnih stanovnika,više nema niti jednog tovara, svinje i ovce se mogu prebrojiti na prste jedne ruke ako i njih još uopće ima. Očito u životu smo odabrali neke druge prioritete,a imamo sve manje vremena za sebe a kamoli da netko se brine o tim životinjama. Valjda će se opet ljudi početi vraćati u manje sredine,da bi ipak kvalitetnije živjeli i da bi se opet ponovo počeli živjeti u skladu sa prirodom..

Nema nam spasa
Gost
Nema nam spasa

Neće. Jebote nitko ne čita agende koje devijantna cihazarska eugenička elita objavljuje po UN stranicama, na CFR forumima i sličnim glasilima te implementira kroz Plenkoviće, Vučiće i njima slične. A to što objavljuju rade jer eto imaju kodeks po kojem ipak retardiranoj populaciji moraju objasniti na koji način će ih odvesti na klanje. Depopulacija je već implementirana do u srž, sve, sve je pomno isplainrano. Dragi moji do 2050 jedan od zacrtanih ciljeva na georgia guidestonesima će biti skoro pa ostvarena, a to je manje od 2,5 miljarde ljudi. Ovi koji ostanu će biti miš maš sa smanjenim kognitivnim sposobnostima za istinsku empatiju, i logično i kritičko razmišljanje. Obitelj kao nukleus je uništena, drugim metodama sterilizacije i slabljenja plodnosti smanjen je i još će pojačano biti smanjen pirodni prirast. Ugl malo dijete 2113 godine će biti ili prozvedeno robotski u laboratoriju uz pomno odabrane sekvence gena ili uz strogu dozvolu rođeno poluprirodnim načinom. Živjet će se u totalno kontoliranom megalopolisu kojih će biti oko 50+ na cijeloj planeti. Uvjeti za nekakvu pobunu ili revoluciju da bi se eugenu ciohazariju skinulo sa sise apsolutne moć biti će ravni nuli. Selo će postojati kao sjećanje, a nabliži oblik nećega sličnog tome će biti kontrolne točke na koje će se moći otići na “izlete” i gdje će živjeti par caretaker sretnika. To su stvari koje su otvoreno iskomunicirane službenim kanalima u ovom ili onom trenutku, zamotane kroz celofane globalnog zagrijavanja, klimatskih promjena itd. A neslužbeno kroz romane i filmove vjernih sluga, asimov, Arthur C Clarke (mason 33 stupanja), Sagan itd. Tu su verziju budućnosti odabrali, postoji i ona suprotna, sa 15+ miljardi ljudi i dozvolama da čovjek izabere sudbinu, no odbačena je. Balans i srednji put za njih ne postoji.

Lucija
Gost
Lucija

Pred par godina i Kina je, prvi put u povjesti, doživjela povratak na – selo.

ARBUN
Gost
ARBUN

Balkanski polticari

Mercury
Gost
Mercury

Capitalisam does not care…

Ivan
Gost
Ivan

Ideja je vise nego odlicna. Da malo prosirim, ne bi bilo lose ostaviti i ponekog ( naravno ogranicen broj), autohtonog stanovnika, ako zbog niceg drugog a ono barem da ih pridoslice i turisti dakako, mogu gadjati starim smrdljivim kiselim kupusom, trulim paradajzom i jajima. Red je, ako moze da se ostave autohtone zivotinje, barem nekoliko i stanovnika starosedelaca. Verujem da nisam preterao, ne trazim previse nadam se?

Ivan
Gost
Ivan

Ha, sta znaci sad ovaj minus? Zar niti jednog starosedeoca ostaviti ili ih pak ne treba gadjati trulim povrcem?

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Minus je samo zato što samog sebe nisi predložio za tu ulogu (onog kojeg ćemo mi turisti gađati što kamenjem, što s ostalim priručnim sredstvima).

Ivan
Gost
Ivan

Fino je znati razlog makar bio i takav. Jesli li i ti doseljenik Son of the…. kad preferiras nove rase narastaja i ne volis starosedeoce? Meni se cini da se veca briga vodi o rasama zivotinja nego ljudi, mada istina je da medju ljudima ima vise zveri nego u zivotinjskom svetu. Svako brine o svojima, mozda usled toga upravo tvoja ovakva reakcija?

POVEZANE VIJESTI

Izbornik