fbpx

EU pregovara s oporbom Crne Gore koja još uvijek bojkotira rad parlamenta

Crna Gora - NATO

Delegacija Europske unije je započela u Podgorici niz pregovora s predstavnicima crnogorske oporbe ”kako bi pridonijela rješavanju parlamentarne krize u Crnoj Gori”. Od parlamentarnih izbora u Crnoj Gori u listopadu 2016. godine oporba nije sudjelovala u radu parlamenta. Stranke koje su dobile dovoljno glasova za ulazak u parlament na tim izborima tvrde ”kako je pokušaj državnog udara utjecao na tijek izbora, pa stoga ne priznaju njegove rezultate”.

Glavni zahtjev tih stranaka je održavanje ponovljenih parlamentarnih izbora, zajedno s predsjedničkim, koji bi se održali u prvoj polovici sljedeće godine.

Podsjetimo da je, prema crnogorskim vlastima, na dan izbora, 16. listopada prošle godine, skupina koju je vodio bivši zapovjednik srpske žandarmerije Bratislav Dikić navodno pokušala organizirati državni udar, s namjerom da ubije Mila Đukanovića, bivšeg premijera i lidera Demokratske partije socijalista.

Većinu u crnogorskom parlamentu je formirala vladajuća Demokratska partija socijalista i njihovi koalicijski partneri iz Hrvatske građanske inicijative, Bošnjačke stranke i Liberalne stranke. U ovim okolnostima, bez sudjelovanja oporbe, crnogorski parlament je donio odluku o ulasku u NATO pakt.

Oporba je od prvog dana pod stalnim pritiskom brojnih međunarodnih organizacija, koje je potiču da se vrati u parlament i da se tamo nastavi boriti za svoja prava. Emisari iz EU i drugi objašnjavaju oporbenim čelnicima kako im građani nisu dali svoje glasove da bojkotiraju rad parlamenta.

Demokratska Crna Gora, nova stranka  koja je prvi put sudjelovala na izborima i odmah osvojila osam zastupničkih mjesta, izjavila je kako ne želi prekinuti bojkot.

Ovu  je izjavu dao predsjednik ove stranke Aleksa Bečić. Prema njegovim riječima, zastupnici Demokratske Crne Gore su mogu se pojaviti na sastanku s europskom delegacijom samo zbog razgovora o uvjetima za održavanje prijevremenih parlamentarnih izbora.

Predstavnici oporbe izrazili su zadovoljstvo interesom izaslanstva EU zbog parlamentarne krize u Crnoj Gori i očekuju da će se predstavnici drugih oporbenih struktura uključiti u raspravu.

Čini se da je i ovdje glavno pitanje članstvo Crne Gore u NATO paktu, obzirom da je ulazak zemlje u Sjevernoatlantski savez proveden bez sudjelovanja oporbe u radu parlamenta.

Nakon se što zbog straha od mogućeg poraza Milo Đukanović nije ni usudio raspisati referendum o ovom pitanju, sada je upitna i legitimnost odluke nategnute većine u parlamentu, bez podrške oporbe o ovako važnom pitanju za zemlju.

Ni u samoj Demokratskoj Crnoj Gori ne postoji konsenzus o ovo pitanju. Na kongresu stranke su dva zastupnika rekla da su za ulazak zemlje u NATO, jedna se zastupnica nije htjela izjasniti o ovom pitanju, a ostali su protiv.

Stranka je u programu navela da je bila za referendum o ovom pitanju.

Opredjeljenje za referendum o ulasku u NATO je zapisano i u programu Demokrata.

”Demokratska Crna Gora je nesumnjivo opredijeljena da se po ovom pitanju konzultiraju građani putem organiziranja referenduma, na kojem bi se od njih tražio odgovor na jasno i bez sugestija odgovore na pitanje: ”Jeste li za to da Crna Gora postane punopravna članica NATO-a?”

”Odgovor na ovakvo postavljeno pitanje, koji bi morao biti obvezujući za sve buduće predstavnike države, bez obzira iz koje stranke dolazili ili kakav stav imali prema njemu, utro bi najpouzdaniji put za vođenje politike, obrane i sigurnosti naše države. Svako drugo rješenje koje ne bi odgovaralo neposredno izraženoj volji građana, nositelja suvereniteta, moglo bi voditi njihovom nezadovoljstvu i destabilizaciji, što na kraju nikome ne bi odgovaralo, a najmanje samim građanima”, navodi se u programu Demokratske Crne Gore.

U svom posljednjem priopćenju vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista Mila Đukanovića je ova stranka navela kako neće odustati od bojkota parlamenta.

Nikad do sada nije proizvedena veća kriza unutar DPS-a, niti je ikad bilo više pritisaka na vas od strane međunarodne zajednice, kao u ovom razdoblju bojkota parlamenta, čega ste itekako svjesni, pa ste na sve načine pokušavali da osujetite legitiman i, pokazalo se, najefikasniji oblik demokratskog pritiska. Kažete dijalog, pitamo vas – a s kim? S vama koji imate u vrhu partije čovjeka koji je vođa najjače kriminalne organizacije u državi i to je priznao, za to je osuđen, a sada je u bjekstvu. S vama, čiji je lider uništio državu, a njegov brat je pljačka gdje god stigne. Stvarno ste smiješni, ali istovremeno i drski i bezobrazni, ako očekujete da bilo tko iz Demokrata uđe s vama u dijalog. (…) I još jednom vam poručujemo da nema povratka u parlament, jer je bojkot nešto najučinkovitije što je do sada pokrenuto protiv vas, zato ste i činili sve da nas vratite tamo, kako bi tu akciju obesmislili, a ako ste već našli nekog tko će vam u obesmišljavanju bojkota pomoći, uhvatite se za ruke, pa igrajte po Skupštini. Sretno vam bilo. Demokrate u toj predstavi nećete gledati”, stoji u službenom priopćenju Demokrata Crne Gore od 10. rujna.

0 0 vote
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
5 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
mars
Gost
mars
3 godine prije

Sama riječ pregovori u svojoj suštini označava proces u kojem se dvije ili više strana dogovaraju kako da usklade svoje stavove i interese o određenim pitanjima oko kojih inače nemaju ista stajališta. Međutim, zahvaljujući praksi SAD i EU ona je popriimila sasvim drugi sadržaj i značenje, tj. iz njihove perspektive su pregovori = prijateljsko ubjeđivanje (u blažoj varijamti) = diktat (u težoj varijanti). Nabolji primjer su tzv. pristupni PREGOVORI o učlanjenju u EU i famozna PREGOVARAČKA poglavlja koja mora ispuniti država koja preferira da postane članicom. Kao da ona može argumentovano ispregovarati šta od sadržaja tih poglavlja njoj odgovara a šta ne, pa shodno tome ih u dogovoru sa EU prihvatiti ili odbaciti, a opet postati članicom. Ovo je samo jedan primjer, ima ih još pun kofer, ali bi se njihovo prikazivanje oteglo k’o gladna godina. Zato kada čujem ili pročitam da gore nabrojani subjekti žele s nekim o nečemu da PREGOVARAJU (osim ako taj neko nije ravan ili veći baja od njih samih), meni je jasno o čemu je riječ. Kao, pozvao vuk ovcu da pregovaraju šta će se večerati.

Ko je rekao Vučić?
Gost
Ko je rekao Vučić?
3 godine prije

Standardna borba EU i njihovih nalogodavaca Amerikanaca za bezakonje. Izvbori održani u vanrednim okolnostima jesu nelegitimni i opozicija je u pravu što ih ne priznaje. Jasno je i EU da su nelegitimni, ali gazda traži od njih da se izbore za njegov interes.

A lerik
Gost
A lerik
3 godine prije

Jedina geostrateška bitnost Crne Gore nije bila u njenoj ulozi u nadgledanju Jadranskog mora. Uz Italiju s druge strane, koncilijantnu Albaniju, podložnu Hrvatsku, Crna Gora doista ni NATO-u, ni EU nije bila zanimljiva toliko da bi kupnjom, ucjenom, pritiskom priveli je u NATO članstvo. Bitnost Crne Gore se ogledavala samo u mogućnost da njeno vodstvo napravi dogovor s Rusima i omogući im bazu u srcu Jadrana, tj Europe. E, to je već značilo opasnost po kompletnu filozofiju širenja EU i NATO-a koji su izbili na ruske granice, s tek par državica ex YU koje nisu integrirali u svoj ekonomski, politički prostor puštajući zubu vremena da nagrize sve unutaroporbene otpore izvjesnoj i izglednoj aneksiji u EU.
Crna Gora je u NATO paktu odlukom parlamentarne većine. To što oporba nije sudjelovala u donošenju odluke joj ne umanjuje legitimitet. Demokratska forma je zadovoljena. Kriminalna prošlost crnogorskih lidera, oko koje oporbenjaci dižu galamu je danas stvar prošlosti. Kriminal je par desetljeća već bitno pridonosio ukupnom BDP-u države, a danas nije nužan za preživljavanje jedva nešto više od 600 000 ljudi koliko je ukupno crnogorsko stanovništvo.
Neko vrijeme je Crna Gora preživjela zahvaljujući krijumčarenju, neko vrijeme zahvaljujući Rusima i novcu kojeg su sa sobom donijeli, a danas mogu preživjeti od turizma. A turizmom ne upravlja Crna Gora, niti na nj utječe kvaliteta ponude. Turizam je u čvrstim rukama EU. Svaki neposluh kojeg registrira EU će biti kažnjen manjim dolaskom turista i svaki posluh nagrađen većim dolaskom. Umjesto zaključka – Crna Gora je Eu stisku i nema više prostora za samostalno djelovanje ni u vanjskoj, ni u unutarnjoj politici.

Željko
Gost
Željko
3 godine prije
Reply to  A lerik

@ A lerik Oko turizma se ne možemo složiti jer zadnje dva ljetnja odmora sam bio u Crnoj Gori, u Petrovcu na moru jer Hrvatska je preskupa! Turisti u Crnoj Gori su većinom i dalje Rusi, a od EU “građana” ima Poljaka, Čeha, Slovaka, Francuza i iznenadio sam se Grka! Nakon Rusa ubjedljivo najviše ima turista iz Srbije, slijede Makedonci, Albanci sa Kosova i iz Albanije, turisti iz BiH(iz oba entiteta) i na moje iznenađenje turisti iz Hrvatske posebice u Tivtu, Dobroti, Kotoru, Perastu….

Weteran
Gost
Weteran
3 godine prije
Reply to  A lerik

Rusima treba baza iza Otrantskih vrata ?

POVEZANE VIJESTI

Izbornik