fbpx

Europa mora preuzeti svoje vlastite obrambene odgovornosti

Helikopter

Dok promatraju stanje gospodarstava pogođenih koronavirusom i loše stanje američkog predsjednika Donalda Trumpa u anketama, mnogi će europski čelnici biti u iskušenju da podrže bilo koji plan za ispunjavanje cilja NATO-a u vezi s potrošnjom dva posto bruto domaćeg proizvoda na obranu. Ali Europljani se trebaju probuditi. Trump nije pouzdan saveznik, a šteta koju je nanio transatlantskom partnerstvu vjerojatno će se osjetiti kroz dulje vrijeme.

Trumpovo ”neprijateljstvo” prema NATO-u postalo je očigledno kada je za vrijeme svoje predsjedničke kampanje u pitanje doveo članak 5 o zajedničkom jamstvu za obranu. Sada znamo, na temelju sveobuhvatnih memoara prethodnog savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona, da je Trump bio spreman povući SAD iz NATO-a na summitu 2018.

Posljednjih tjedana Trump je bez upozorenja objavio da će SAD povući 9.500 vojnika; više od jedne četvrtine od  sveukupnog broja od 34.500 vojnika koji su smješteni u Njemačkoj, jer njemačka vlada ne troši dovoljno na obranu. Potom je na konferenciji za tisak u Washingtonu, s poljskim predsjednikom Andrzejem Dudom Trump rekao da se veliki broj zemalja NATO-a ponaša “delinkventno” te je izjavio kako Europa iskorištava “ogromnu prednost Sjedinjenih Država u pogledu trgovine”.

Trump možda ne razumije kako NATO djeluje ili kolika je vrijednost SAD-a zbog stacioniranja postrojbi u Njemačkoj, ali istina je da SAD nose nerazmjerno veliki dio financijskog tereta zaštite Europe. Tijekom svog predsjedanja, Barack Obama također je optužio Europu za ”nedovoljna izdvajanja” za vlastitu obranu, iako je on bio puno više diplomatski nastrojen.

Samo je nekolicina europskih članica NATO-a ispunila cilj saveza na izdvajanje dva posto BDP-a na obranu u proteklih 20 godina, dok ih je SAD nadaleko premašio trošeći 3,1 do 4,9 posto. No, europski problem nije samo iznos koji troši na obranu, već i neučinkovitost te potrošnje: Europljani dobivaju previše sustava i premalo vojne sposobnosti za svoj novac.

Izvještaj Europske komisije za 2017. o europskoj obrani izvijestio je da su zemlje članice Europske unije upravljale sa 178 različitih glavnih oružanih sustava; Sjedinjene Države imale su samo 30. Države članice EU-a imaju 17 različitih vrsta glavnih borbenih tenkova; SAD ima jedan.

Ovo širenje oružanih sustava dovodi do visokih jediničnih troškova za kraće vrijeme proizvodnje i do nedostatka interoperabilnosti. A europska potrošnja nije usmjerena na to da se postrojbe mogu boriti kada je to potrebno. Europske članice NATO-a imaju gotovo 1,9 milijuna aktivnih vojnika, a američke 1,3 milijuna, dok Rusija ima oko 900.000. Ali vrlo malo europskih snaga može biti raspoređeno u slučaju krize.

Politički i ekonomski, ovo je loše vrijeme da se pokuša nagnati europske političare da ozbiljno razmišljaju o povećanju i racionalizaciji izdataka za obranu. Ekonomska prognoza EU za proljeće 2020. predviđa smanjenje realnog BDP-a od 7,4 posto ove godine, iako slijedi porast od 6,1 posto u 2021. godini.

Neki od najvećih europskih ulagača u obranu su u NATO-u, ali nisu članice EU-a. Ujedinjeno Kraljevstvo činilo je 16 posto rashoda za obranu u 2019. godini, što je objavio Stockholmski međunarodni institut za istraživanje mira. No, unatoč nekim ranim obećanjima, čini se da je Britanija izgubila interes za bilo kakvu institucionaliziranu suradnju s EU-om na području vanjske i sigurnosne politike. Odnosi između EU i članice NATO-a, Turske, koja je činila dodatnih 7 posto europskih troškova za obranu prošle godine, nikada nisu bili lošiji.

Unatoč takvim poteškoćama, činjenica da NATO i EU trenutno ponovno ocjenjuju sigurnosno okruženje, predstavlja priliku za zajednički pristup.

NATO je uključen u proces # NATO2030, za koji se glavni tajnik Jens Stoltenberg nada da će pojačati političke konzultacije u savezu. U međuvremenu, EU želi do kraja 2020. dovršiti proces za procjenu prijetnji s kojima se suočava, a blok naziva svojim “strateškim kompasom”. Ta dva napora moraju se nadopunjavati kako bi se stvorio zajednički pogled na eventualne prijetnje Europi i stvaranje foruma za politički dijalog o sigurnosti na kojem će europske zemlje, bez obzira pripadaju li EU i NATO, moći razgovarati o odgovarajućim odgovorima.

Sposobnost Europe za suprotstavljanje prijetnjama ovisit će o povećavanju novca za obranu i racionalnom trošenju istog, kako nacionalno, tako i multilateralno. Komisija bi trebala učiniti više kako bi osigurala da se više oružja i opreme nabavlja putem natječaja, a ne da države članice dodjeljuju ugovore državnim prvacima. Ne bi se trebalo braniti poslovanje s obrambenim tvrtkama iz zemalja koje nisu članice NATO-a.

Komisija ima veće izglede da utječe na odluke istraživanja i nabave država članica, ako ima značajan proračun koji im je na raspolaganju. Treba nastaviti pritiskati protiv rezova, koji su predloženi početkom godine u vezi s obrambenim elementimaa sljedećeg sedmogodišnjeg proračuna EU. A komisija mora biti otvorenija za sudjelovanje “prijateljskih” zemalja u programima koje financira EU.

Joe Biden, bivši američki potpredsjednik i pretendent u trenutnoj predsjedničkoj utrci, Europljanima bi bio bolji izbor i navodno bi obavljao bolji posao nego što je to radio Trump. Ali Bidenova pobjeda u studenom nije zajamčena. Štoviše, snage u američkom društvu koje su Trumpa poticale na vlast 2016. godine i dalje će postojati, a mogu se vratiti 2024. godine.

Čak i ako bi se radije pretvarale da se ništa ne mijenja, EU, kao i zemlje nečlanice koje su članice NATO-a, trebale bi obratiti pažnju na Trumpovu poruku. I trebaju početi razmišljati o tome kako obraniti Europu te kako odvraćati potencijalne protivnike, usprkos smanjenoj američkoj pomoći.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
26 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments

POVEZANE VIJESTI

Izbornik