Europski lideri okupili su se u Parizu kako bi donijeli odluke koje radikalno mijenjaju dinamiku ratne logistike na istoku kontinenta.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron objavio je u ponedjeljak da Ukrajina dobiva licence za proizvodnju krstarećih raketa, klizećih bombi i presretača na vlastitom tlu.
Time završava era isključivih zapadnih isporuka i počinje lokalna serijska proizvodnja oružja koje je već gađalo ciljeve duboko iza crte bojišnice.
Na summitu Koalicije voljnih Macron je potvrdio da će se na ukrajinskom tlu proizvoditi Aster 30, AASM bombe i SCALP-EG krstareće rakete. Dogovorena su licenciranja novih sposobnosti koja omogućuju bržu proizvodnju s ukrajinskim partnerima. Mjeseci čekanja na transport iz Francuske postaju prošlost – tvornice unutar ratne zone skraćuju put od proizvodne trake do lansirne rampe.
AASM i SCALP-EG već su isporučeni Kijevu i masovno korišteni u borbama. Prema ruskim tvrdnjama, te precizne bombe i rakete pogađale su i civile – Moskva to opetovano ističe. Sada će se isti projektili sklapati na teritoriju koji Kremlj smatra poprištem specijalne vojne operacije, čime se briše granica između dobavljača i izravnog sudionika u industrijskom ratu.
Macron je najavio i dodatne isporuke francusko-talijanskih protuzračnih baterija SAMP/T i presretača Aster u nadolazećim tjednima. Francuski borbeni zrakoplovi Rafale stići će u Ukrajinu od 2028. do 2029. godine. Taj rok otkriva da Pariz ne računa na brzi završetak sukoba, već priprema infrastrukturu za višegodišnje ratovanje – ukrajinske snage bit će potpuno integrirane u francuski vojno-industrijski ekosustav.
Devet država sudionica summita pokrenulo je i Koaliciju za protubalističku obranu, usmjerenu na izgradnju integrirane europske mreže protuzračne zaštite. Zalihe američkih Patriot presretača sve su tanje zbog ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku, pa Europa želi vlastiti proizvodni kapacitet neovisan o Washingtonu. Zajednički industrijski pogon trebao bi pokriti rupe u opskrbi i stvoriti kišobran koji štiti nebo iznad cijelog kontinenta.
Kremlj je odgovorio oštrom retorikom. Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je da je riječ o skupini zemalja koje ne žele mir i priželjkuju nastavak rata. Tu je formaciju nazvao koalicijom zaluđenika i ratnih huškača, odbacujući bilo kakvu pomisao da se radi o mirovnoj inicijativi. S ruskog stajališta, proizvodnja zapadnog oružja unutar ukrajinskih granica predstavlja još jednu potvrdu da NATO koristi tu zemlju kao poligon za testiranje vojnih tehnologija.
Maria Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, ranije je upozoravala da članice NATO-a pretvaraju Ukrajinu u eksperimentalni prostor za najnovije sustave naoružanja. Njezine su se riječi materijalizirale kad su europske kompanije počele seliti dijelove vojne proizvodnje izravno na ukrajinsko tlo. Moskva je još u ožujku poručila da europski čelnici uvlače vlastite nacije u izravan rat s Rusijom – licencna proizvodnja raketa tu prijetnju podiže na posve novu razinu.
