Tel Aviv je više puta izražavao zabrinutost zbog iranskog nuklearnog programa, za koji tvrdi da ima za cilj nabavku nuklearnog oružja – nešto što Teheran odlučno poriče. Izrael je rekao da neće dozvoliti da se to dogodi i da će preduzeti neophodne korake da to osigura, ne objašnjavajući to pitanje.
U zavisnosti od toga kako se razvijaju budući pregovori koji se trenutno razmatraju o povratku Irana u nuklearni sporazum, Tel Aviv bi se mogao suočiti sa teškim izborom da li treba ili ne treba da preduzme akciju protiv Islamske Republike, rekao je bivši šef Uprave za vojnu obavještajnu službu IDF Amos Jadlin, u intervjuu za radio 103FM.
On je naglasio da izraelska vojska ima mogućnosti da napadne Iran kako bi osakatili njegov nuklearni program, ali je napomenuo da najteži izazov nije napasti Teheran, već ono što slijedi.
„Izrael ima vojnu sposobnost da napadne Iran, problem nije napad, već ono što se dešava poslije toga. Ovdje ima mnogo razmišljanja. Napad je posljednji potez nakon što su sve druge strategije sprovedene“.
Jadlin nije precizirao sa kojim konkretnim izazovima će se Izrael suočiti nakon napada, ali je Teheran više puta upozoravao Tel Aviv da bi svaka njegova “greška” skupo koštala zemlju.
Bivši šef špijuna IDF je primijetio da bi neuspjeh SAD da postignu sporazum sa Iranom da se obje zemlje vrate u sklad sa Zajedničkim sveobuhvatnim planom akcije (JCPOA, takođe poznat kao iranski nuklearni sporazum) primorao izraelskog premijera Naftalija Beneta da se suoči sa izborom šta bi trebalo da uradi sa Teheranom i njegovim nuklearnim programom.
Iran je postepeno povlačio svoje obaveze u okviru JCPOA od maja 2019, kao odgovor na izlazak SAD iz sporazuma 2018. i uvođenje sankcija od strane Trampove administracije. Teheran je od tada povećao svoje obogaćivanje uranijuma bliže vojnim nivoima, istovremeno insistirajući na tome da ne nastoji da stvori nuklearne bombe i da samo želi da SAD ukinu sankcije i da se vrate poštovanju JCPOA.
Uprkos promjeni administracije, Vašington ne žuri da se vrati sporazumu. Učestvovao je u pregovorima u Beču ovog maja, ali nije uspio da postigne zajednički jezik sa Teheranom, koji zahtjeva ukidanje sankcija kako bi pregovarao o povratku u sporazum. Nedavno su obje zemlje najavile spremnost da se vrate za pregovarački sto, a Iran je odredio 29. novembar kao datum početka nove runde pregovora.
Evo već 30ak godina čitamo ove naslove ,najave !
Ne prijetimo otvorenim ustima ako cvokoćemo zubima.
bNajteze po Izrael biio bi IranskI protuudar Iz Irana iz Sirije i pojasa Gaze i Libanona krenulii bi tako jaki raketni udari naročiito na Tel Awiw Haifu i Dinonu koji bi zbrisali IZrael s planeta
Izrael bi želio da SAD napadne Iran, skoro im se želja i ostvarila u proteklom predsjedničkom mandatu ali eto netko je ipak hrabriji donosio odluke i zaključio da je shabbos goyim Trump ipak preopasan za SAD, da je toliko proizraelski nastrojen da je u potpunoj suprotnosti sa bilo kakvim američkim vrijednostima
Teheran ne sme posedovati nuklearno oružje!
Izrael može napasti islamsku republiku Iran ali ono što taj bivši izraelski obavještajac samo maglovito nagovještava i nije ništa precizno rekao što bi to moglo biti “poslije napada”. Mislim, da bi poslije izraelskog napada na iranske atomske centre i to klasičnim oružjem tj pombardiranjem iz zraka ili dalekometnim projektilima s klasičnim bojnim glavama, iran uzvratio masovnim raketnim protunapadom po izraelskim gradovima i Izraelu bi jedino preostalo, da uzvrati atomskim bojnim sredstvima po cijelom iranskom teritoriju. Znači, taj sukob bi sigurno eskalirao i nitko to ne bi mogao zaustaviti ili kontrolirati, Pitanje je, dali bi ostalo samo na sukobu između te dvije države još pogotovo, ako bi bilo korišteno nuklearno oružje. Poznato je, da Kina i Rusija podržavaju Iran i ne znamo, kako bi gledali na takav razvoj događaja i velika je mogućnost, da bi situacija esklaliral u svjetsk sukob.