fbpx

Kako Amazon, Facebook, Google i Microsoft vode domaći rat protiv terorizma i zarađuju milijarde

Rat protiv terorizma
5 komentara
2,236

Novi izvještaj razotkrio je odnos između Silicijumske doline i američke države i trilione dolara koje je zaradila od 11. septembra.

Rat protiv terorizma stvorio je pravu pomamu za radnicima privatnog obezbjeđenja, a ovaj sektor je kolektivno profitirao u bilionima. Međutim, to nije jedina industrija koja je zaradila novac – kako otkriva novi izvještaj tri grupe američkih kampanja, „domaća tehnološka imena poput Google, Amazon i Microsoft požnjeli su milijarde od prodaje tehnologije ratnoj mašini“.

Sve u svemu, 86 % državnih ugovora dodijeljenih Amazonu i 77 % Googleu do sada se odnosilo na Rat protiv terorizma. Taj prihod je odigrao ključnu ulogu u pretvaranju ovih organizacija iz malih preduzeća, koja doslovno posluju iz podruma, u globalne gigante. Štaviše, ciljevi ovog napora sada su okrenuti prema unutra, u svemu, od baza podataka do bespilotnih letjelica koje su prepravljene za domaću upotrebu.

Od pet saveznih agencija koje su potrošile najviše na usluge velikih tehnoloških kompanija u posljednje dvije decenije, četiri su centrala za ili su osnovane kao rezultat rata protiv terorizma – Ministarstvo odbrane, domovinska bezbjednost, pravosuđe i država. Od 2004. najmanje 44,5 milijardi dolara je otišlo iz ovog kvarteta u Big Tech.

Izvještaj je izračunao da je ta suma mogla 15 puta pružiti pomoć u hrani i potrebama cjelokupnom stanovništvu Avganistana, 26 puta osigurati pristup skloništu, zdravstvenoj zaštiti, hrani i vodi cijeloj populaciji Iraka, ili podijeliti preko 50 milijardi kilograma hrane u Jemenu. Umjesto toga, finansirani su poduhvati kao što je Google program Maven, koji je koristio vještačku inteligenciju kako bi napadi dronovima bili ubojitiji. Analizirani podaci pokrivaju i javno dostupne informacije, pa su navedene brojke „vrlo vjerovatno nedovoljno zastupljene“.

Stalni porast potrošnje Washingtona na tehnologiju posljednjih godina – u 2019. godini Amazon i Microsoft su dobili pet, odnosno osam puta veći broj ugovora u odnosu na četiri godine ranije – podudara se sa stalnim padom broja ugovora koje su dobili tradicionalni igrači kao što su Northrop Grumman i Raytheon. U istom periodu, „stotine“ pojedinaca takođe se rotiralo među poslovima na visokim nivoima u tehnološkim gigantima i odjeljenjima koja su bacala pare na njihove usluge.

Na primjer, Jared Cohen trenutno vodi Jigsaw, jedinicu u okviru Google „koja istražuje prijetnje otvorenim društvima“. Pridružio se kompaniji 2010. godine nakon četiri godine u State departmentu, gdje je bio umiješan u brojne napore u destabilizaciji u inostranstvu. Na primjer, tokom protesta u junu 2009. u Iranu, Cohen se obratio Twitteru i zatražio od društvene mreže da ne izvodi planirano održavanje koje bi privremeno zatvorilo platformu, kako bi se osiguralo da demonstranti mogu nastaviti da tvituju.

Zvaničnici Bijele kuće navodno su bili bijesni, jer su njegove radnje prekršile politiku nemiješanja Obamine administracije u poslove Teherana – čini se da je i Google s vremena na vrijeme bio nezadovoljan njegovim ustaničkim ponašanjem. Interni e-mailovi privatne obavještajne kompanije Stratfor otkrili su da su izvršni direktori kompanije pokušali spriječiti Cohena da posjeti Gazu u februaru 2011., jer su sumnjali da je “nepredvidiv” u “specifičnoj misiji promjene režima”.

Možda su se plašili da mu je tajni identitet otkriven. Još jedna e-poruka ukazuje na to da se sastao sa Waelom Ghonimom, Googleovim zaposlenikom koji je pokrenuo egipatsku revoluciju 2011. godine, u Kairu, nekoliko dana nakon početka protesta. Jedan od prvih projekata Jigsaw bio je razvoj kontroverznih alata za borbu protiv terorizma za platforme društvenih medija, koji su nastojali odvratiti muslimane od pridruživanja grupama kao što je Daesh ciljajući oglasima pojedince koji ukucaju pojmove i ključne riječi za koje je Google utvrdio da su ih pretraživali potencijalni teroristi.

Nije poznato da li ovi alati imaju komponentu nadzora, iako to ne bi bilo iznenađujuće. Prema zvaničnim podacima, Google je 2020. predao informacije američkim vlastima na njihov zahtjev u 82 % slučajeva. Facebook je u međuvremenu udovoljio 89 % zahtjeva Washingtona. Njegova obavještajna služba za prijetnje, pokrenuta 2015. godine, prava je jazbina špijuna, uključujući brojne bivše operativce CIA i NSA.

Amazon je prošle godine prijavio skok državnih zahtjeva za informacijama koje su zabilježili njegovi uređaji Echo, Fire i Ring, kao i pretraživanja putem njegove veb stranice i aplikacije. Takođe je angažovao najmanje 20 veterana FBI samo u periodu od 2017. do 2020. godine, od kojih neki još imaju strogo povjerljive bezbjednosne dozvole. Steve Pandelides, šef bezbjednosti Amazon Web Services, prethodno je radio u NSA, CIA i FBI na najvišim nivoima.

Ovo može objasniti zašto obavještajna zajednica tako neobično vjeruje kompaniji. CIA je 2013. godine uložila stotine miliona u Cloud sistem računarstva koji je izgradio ovaj odjel kako bi poboljšao mogućnosti razmjene informacija. U avgustu je NSA dodijelila ugovor vrijedan 10 milijardi dolara Amazon Web Servicesu, prema kojem će svi njegovi obavještajni podaci i strani nadzorni podaci biti objedinjeni u jedinstveno spremište koje se lako može pretraživati. Taj potez osporava Microsoft, koji je takođe bio ponuđač.

Joseph D. Rozek, za koga se u izvještaju navodi da je imao integralnu ulogu u stvaranju Odjeljenja za unutrašnju bezbjednost, sada je izvršni direktor Microsofta za unutrašnju bezbjednost i borbu protiv terorizma, gdje je navodno odgovoran za „razvoj i implementaciju strateškog poslovnog plana u oblasti domovinske bezbjednosti, borbe protiv terorizma i razmjene informacija.”

Kompanija se našla u neprilici 2013. godine, kada su dokumenti koje je objavio Edward Snowden otkrili da se njena politika “razmjene informacija” proširila na saradnju sa obavještajnim službama kako bi se omogućilo presretanje korisničke komunikacije, pri čemu je Microsoft aktivno pomagao NSA da zaobiđe njegovu enkripciju. U jednoj datoteci, NSA se pohvalila da je nakon što je tehnološki gigant 2011. kupio Skype, prikupila tri puta veću količinu video poziva upućenih putem platforme nego ranije.

Koliko god detalji izvještaja bili šokantni, to zapravo nije ništa novo. Sam internet izrastao je iz ARPANET, računarske mreže koju kontroliše Pentagonova agencija za napredne istraživačke projekte. Ovo, naravno, ima ogromne implikacije na njegovu današnju upotrebu. Prema riječima novinarke Yashe Levine, veb je „razvijen kao oružje i ostaje oružje“, pri čemu interesi i ciljevi nacionalne bezbjednosti Washingtona dominiraju gotovo svim žilama mreže.

Slično, Googleovo vlastito porijeklo seže do obavještajnog programa SAD devedesetih godina, prema kojem su akademici finansirani za stvaranje sistema u kojem bi se mogla pratiti, prikupljati i skladištiti ogromna količina podataka o privatnim građanima, a pojedini korisnici biti identifikovani i praćeni. Tokom razvoja pretraživača, suosnivač kompanije Sergey Brin redovno se sastajao sa predstavnicima istraživanja i razvoja odbrambenih izvođača i CIA – neko se prisjeća kako bi „uleteo na rolerima, održao svoju prezentaciju i odjurio“.

Nikada nemojte zaboraviti da je CIA pravi pokretač trendova u Silikonskoj dolini – za svaki pojedinačni dolar koji je uložen u novu tehnološku kompaniju od strane njenog ogranka rizičnog kapitala In-Q-Tel, privatni sektor ulaže 18 dolara.

Možda ovo trebate imati na umu sljedeći put kada budete čitali o najnovijem start-up guruu koji poput oluje zauzima svijet u glavnim medijima. Možda je iskreni hipster ili štreber, ali njegov proizvod će gotovo neizbježno imati vojne i/ili obavještajne aplikacije kodirane u samoj srži.

Autor: Kit Klarenberg

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
5 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Scorpiorex
Gost
Scorpiorex
1 mjesec prije

Internet je od samih oocetaka vojno-spijunska stvar . Genijalna zamisao,dat pristuo svakom tupanu,da isprica sta je cuo,vidio,i onda slijedi trag dalje. Glipani/ ice ubijedjeni/ e da je cilj,postavljati macke,peeked,srca,kolače itd. Trenutna IQ razina kao broj cipela. Sreca pa milenials imaju velike noge 48-50 broji pak puno ispod mininuma nekadašnjeg prosjeka… Pročitaj više »

Starina
Gost
Starina
1 mjesec prije

Zamisli koliko je milijardi otišlo prije 2001 kad je jedan dan prije blizanaca Donald Ruimsfeld lobjacio da u Pentagonu nedostaje 2 000 milihardi dolara!! Sve te gigante su digli državnim novcem da bi mogli imati kontrolu nad čovječanstvom, nikakvo poduzetništvo, nikakve genijalne ideje freakova iz garaža, sve je dogovoreno, namješteno,… Pročitaj više »

Žedni pas
Gost
Žedni pas
1 mjesec prije

gOOgle, facebOOk, cOOckies, outlOOk svi imaju oči i svi nas gledaju

Max
Member
Max
1 mjesec prije

Špijuni lopiine.

Slavisa
Gost
Slavisa
29 dana prije

“Taj prihod je odigrao ključnu ulogu u pretvaranju ovih organizacija iz malih preduzeća, koja doslovno posluju iz podruma, u globalne gigante.” Za ovo ne morate raditi istrazivanje u akademskoj literaturi, pogledajte samo klip o ranim fazama Gugla. To sto su oni postali je bilo borbom na domacem trzistu sa drugim… Pročitaj više »

POVEZANE VIJESTI

Izbornik