Svijet se suočava s ozbiljnim ekonomskim problemima nakon krize s koronavirusom, koji nisu pravilno shvaćeni niti se njima na pravilan način pozabavilo, rekao je glavni tajnik Ujedinjenih naroda (UN) Antonio Guterres za Financial Times.
“Odgovor na Covid-19 i na financijske aspekte krize je fragmentiran, a geopolitičke podjele ne pomažu,” rekao je Guterres dodajući da je odgovor “bio previše ograničen i da je bio zakašnjela reakcija.”
Prema njegovim riječima, činjenica da samo šest zemalja prošle godine nije prekoračilo svoje inozemne dugove, odnosno Argentina, Belize, Ekvador, Libanon, Surinam i Zambija, stvorila je “iluziju” stabilnosti i “pogrešnu percepciju ozbiljnosti situacije.”
Šef UN-a istaknuo je da su se velike zemlje sa srednjim dohotkom, poput Brazila i Južne Afrike, zaduživale od domaćih zajmodavaca, a ne od inozemnih ulagača, po kamatnim stopama daleko višim od onih koje su dostupne bogatim zemljama. Zbog toga su opasnosti manje vidljive nego u prethodnim dužničkim krizama u tržištima u nastajanju, rekao je.
U nedostatku odgovora na održivost duga, „postoji rizik od kompromitiranja oporavka gospodarstva zemalja u razvoju, što će dovesti do katastrofalnih posljedica za živote ljudi, s porastom gladi i siromaštva te dramatičnim problemima sa zdravstvenim i obrazovnim sustavima, što će u mnogim slučajevima dovesti do nestabilnosti, društvenih nemira i mogućih sukoba. Sve je to međusobno povezano“, rekao je Guterres.
Prema procjenama Svjetske banke, oko 120 milijuna ljudi gurnuto je u siromaštvo zbog krize uzrokovane Covidom-19, dok je većina “novih siromašnih” nastala u zemljama sa srednjim dohotkom. UN su prethodno upozorili da bi preko 200 milijuna ljudi moglo biti odvedeno u ekstremno siromaštvo, zbog ozbiljnih dugoročnih utjecaja koronavirusa, zbog čega bi do 2030., kako se pretpostavlja, mogli biti oko 1 milijarda ljudi ekstremno siromašnih.
