fbpx

Kina će uskoro vojno nadmašiti SAD – Što za svijet znači nova era kineske dominacije?

Kinesko ruske vojne vježbe

Kina jača napore za ostvarenje cilja da postane svjetska supersila. Suvremeno razdoblje u borbi protiv Sjedinjenih Država za globalnu nadmoć sve više karakterizira uporaba “tvrde sile”, odnosno oružanih snaga, zajedno uz oprobane metode koje nudi “soft power”.

Već niz godina većina vojnih i geopolitičkih stručnjaka vjeruje da su izazovi, uključujući i vojni, koje Peking upućuje Washington, regionalne prirode. U početku je bilo tako. No, čak i tada, kasnih ’90-ih godina prošlog stoljeća, te prvih godina XXI stoljeća, srce kineske strategije je bilo da se ide dalje od regionalnog okvira i da zemlja postane svjetska sila, ne samo u ekonomskom, nego i vojnom smislu.

Ova je ideja prožela kinesko vodstvo i stoga ga nije bilo teško uvjeriti u potrebu ulaska u međunarodnu arenu. Kineski čelnici su u početku bili spremni na to da će činjenicu da će biti jako teško koristiti meku silu bez vojne. U tome nisu vidjeli nikakvih proturječnosti, jer su  bili čvrsto uvjereni da će vojna sila pomoći i ubrzati ispunjenje glavne zadaće – preobrazbu Narodne Republike Kine u veliku svjetsku silu.

Peking je vješto iskoristio svoju geostratešku poziciju. Na primjer, paradoks je da je Kina izazivala američku prevlast na zapadnom Pacifiku, a istovremeno je bila jedan od glavnih korisnika globalne superiornosti Washingtona u vojnoj sferi. Američke baze su pružale stabilnost na najvažnijim transportnim putevima i arterijama, kroz koje je Kina dobivala energente. U određenoj mjeri, Kina zbog američke vojne dominacije na Bliskom istoku i jugoistočnoj Aziji nije imala posebnih troškova vezanih uz logistiku za nabavu energenata, koji su joj trebali za brzi ekonomski rast.

Istovremeno je kineska vojska mogla osigurati sigurnost većine prometnih arterija,

Jesu li u Washingtonu ikada razumjeli da očuvanjem američke hegemonije na cijeloj planeti Pentagon zapravo pomaže jednom od njegovih glavnih protivnika? Sigurno su to znali, ali je izbor bio težak. Kako ne bi pružio jamstva suparniku, Washington je trebao odbaciti ideju o svjetskoj dominaciji, na kojoj se američka politika temelji proteklih 100 godina, ili zadržati staus quo. Čini se da su u višim krugovima američke vlade podcijenili upornost i odlučnost Kineza u postizanju svog cilja i odlučili su riskirati.

Svijest o opasnosti došla je s prijašnjom administracijom Bijele kuće i kada je Barack Obama promijenio strateški vektor američke politike s Atlantika na Tihi ocean. Svrha ovog poteza je očita. Trebalo je ograničiti Kinu, koja je na kraju postala glavni neprijatelj Sjedinjenih Država.

Pentagon će do 2020. godine povećati broj ratnih brodova koji se nalaze u širem području istoka Azije i tamo će rasporediti do 60% ukupnih plovila američke mornarice. U narednih jedno ili dva desetljeća bi američka prisutnosti u regiji dosegla 70 do 80% ukupne američke flote, usprkos značajnom slabljenju američkih snaga na drugim područjima, prije svega u sjevernom Atlantiku i na Bliskom istoku

U Pekingu, naravno, shvaćaju cilj ove promjene i odlučili su oštro reagirati na uplitanje Washingtona u tuđe poslove. Mirni dani, kada je Kina bez ikakvih problema mogla jačati svoje vojne kapacitete, završili su. Vjerojatnost vojnog sukoba između dvije glavne ekonomije svijeta su dramatično porasle, ne samo u Južnom kineskom moru, već i drugim dijelovima Tihog oceana, ali i šire.

Na primjer, nedavno smo u Džibutiju svjedočili otvaranju prve kineske vojne baze izvan granica zemlje. Posebno je znakovito da iz kineske do američke baze u toj zemlji gotovo da možete dobaciti kamenom. Ako je suditi nečiju vojnu ekspanziju po bazama, što mnogi stručnjaci smatraju objektivnim kriterijem, onda je vrijeme da se Pentagon počne brinuti.

Adenski zaliv Dzibuti kineski brod
FOTO:Adenski zaliv, Džibuti, kineski brod

Naravno, u Sjedinjenim Državama nitko ne gaji iluzije da kineska baza u Džibutiju, koja prema Pekingu može primiti do 10 tisuća vojnika, zaista služi samo u logističke svrhe i mjesto opskrbe kineskih mornara koji s kolegama iz drugih zemalja od gusara štite vode Roga Afrike i Somalije. Formalno, teško je osporiti takvo obrazloženje, jer sada baza zaista služi kao točka opskrbe kineske mornarice i kao odmorište za kineske mornare. Međutim, na brojnim primjerima, uključujući i umjetne otoke u Južnom kineskom moru, dobro je poznato kako brzo i jednostavno takva mjesta postaju vojne baze u punom smislu te riječi.

Osim toga, Peking uopće ne krije da baze želi steći u Aziji, gdje je kineska vojna nazočnost objašnjena međunarodnim patrolama i humanitarnim ciljevima.

Američki generali su zabrinuti, jer im je dobro poznato kako je teško zadržati visok moral, čak i ako je pred njima naizgled inferioran protivnik.

Unatoč svemu, te postignućima u modernizaciji i jačanju borbene moći, kineska vojska je naizgled još uvijek znatno inferiornija od američke. Ovaj čimbenik, uz brojne istočnjačke trikove, kao što je umjetno umanjenje vojnog proračuna tako što se izdaci prikazuju u drugim proračunskim izdvajanjima, Kinezima daju određenu psihološku prednost. Trikovi su Pekingu uvijek pomagali da skriva prave ciljeve, a govoreći o njihovoj predanosti mekoj sili i miru su kineski dužnosnici opuštali protivnike, čekajući trenutak prelaska s kvantitete u kvalitetu.

Vjerojatnost vojnog sukoba između Kine i Sjedinjenih Država se nikako ne može isključiti i ona se povećava iz dana u dan.

Na primjer, Kina sada ima slobodnu opskrbu resursima, ali Pentagon, ako  želi, može blokirati opskrbne putove. Naravno, to dobro razumiju ne samo u Washingtonu, nego i Pekingu, što objašnjava stvaranje vojnih baza na strateškim mjestima transportnih koridora.

U prošlosti se kineska vojska nikada nije  uspoređivala s američkom, pa je Peking morao skrivati svoje namjere. Sada se situacija promijenila. Kina se približila Americi i premašila je u mnogim područjima. U Pekingu sada sve manje žele da gospodarsko blagostanje Kine ovisi o američkoj mornarici.

djibouti dzibuti
FOTO: mapa Džibutija

Strategija Pekinga je prvo riješiti problem tjesnaca Malacca, gdje Washington znatno može ograničiti isporuke nafte i drugih minerala Kini, bilo djelomičnim ili potpunim zatvaranjem. Rastuća vojna snaga Kine jamči Pekingu sve više mogućnosti za slabljenje ove i drugih sličnih prijetnji.

Očigledni uspjesi Kine u vojnoj industriji su puno bolji od prikazanih brojki. Sredinom devedesetih kineska vojska zapravo nije mogla riješiti nijednu zadaću izvan granica zemlje. Proračun za obranu je se tek približavao 2% BDP-a. Sada su kineske oružane snage na trećem mjestu na svijetu i brzo nastavljaju smanjivati jaz koji ih dijeli od ruske i američke vojske. Zbog nedostatka statističkih podataka je teško procijeniti veličinu realnog budžeta kineskog Ministarstva obrane, ali se stručnjaci slažu da je u XXI  stoljeću proračun za vojsku višestruko veći od službenog i drugi je na svijetu, odmah iza američkog.

Posebno impresivni su modernizacija i razvoj kineske mornarice. Vrlo brzo će broj podmorničke flote premašiti 70 podmornica. Također se povećava i učinkovitost kineskih podmornica, koje su sve tiše, gotovo nečujne. Od 2010. do 2017. je broj ratnih brodova porastao s 210 na 320. Samo od 2013. do 2016. je kineska mornarica dobila više od 30 modernih korveta. Prema trenutnom tempu, Kina će do 2030. imati više od 430 brodova i 100 podmornica. Usput, Kinezi otpisuju zastarjele brodove. 2010. se manje od 50% flote smatralo modernom, a do 2017. je ta brojka premašila 70%.

Broj “aktivnih” brodova u američkoj mornarici je ovom trenutku 282. Broj podmornica je nakon 2010. godine pao na 51 i nastavit će padati i dalje. Šest godina kasnije, kada je broj kineskih podmornica premašio 70, Sjedinjene Države su imale samo 48, a za sljedećih pet godina 41.

Donald Trump imao težak zadatak, jer želi povećati broj brodova na 355. Čak i za povećanje do 2022. na 308 brodova, proračun američke mornarice treba povećati za 36%. Da bi se ispunila glavna zadaća i osigurala američka flota od 355 brodova, troškovi će se morati povećati za 60%.

U Pentagonu su shvatiti da se u kvantitativnom pogledu više ne mogu natjecati s Kinezima i pokušavaju zadržati prevlast u kvaliteti, koristeći najnoviju vojnu tehnologiju i oružje, ali i ovdje zaostatak Kine rapidno opada.

Kineska vojska i svijet

Kina - DF-41
FOTO: Kineski sistem DF-41

Sada se slobodno može reći da je druga polovica ovog desetljeća vrijeme intenziviranja vojne ekspanzije Kine. Washington već priznaje da je Kina preuzela kontrolu nad Južnim i Istočnim kineskim morem. Ovo, naravno, ne znači da će Pentagon napustiti ovu regiju, ili se barem neće bez borbe povući iz zapadnog Pacifika. Međutim, američki generali priznaju da bi slučaju velikog sukoba Južno i Istočno kinesko more ostalo u rukama Pekinga.

Nakon što je postigla glavni zadatak, kineska vojska se počinje kretati prema tjesnacu Malacca i Indijskom oceanu, uključujući zapadnu obalu Afrike. Upravo je ovaj ocean, kroz koji Kina dobiva naftu s Bliskog istoka, sada prioritet planova kineskih stratega. Maske polako padaju i više nije tajna da Peking s brojnim azijskim zemljama aktivno pregovara o vojnoj nazočnosti s kojom mu neće biti teško uspostaviti stvarnu kontrolu nad Indijskim oceanom.

U ovom slučaju, naravno, Kina ne zaboravlja na javnost u zemlji. Tisak redovito izvještava o razgovorima koje kineski diplomati vode s kolegama iz Afganistana, Pakistana, Bangladeša, Maldiva, Nepala i Šri Lanke i otvaranju vojnih baza na njihovom teritoriju. U Kini su vrlo dobri u korištenju taktike dvostruke namjene, odnosno stvaranja takve ekonomske infrastrukture koja se brzo i lako može pretvoriti u vojnu.

Kineska mornarica
FOTO: Kineska mornarica

Brojne ispostave kineskog utjecaja u projektu “Jedan pojas, jedan put” koje napreduju prema zapadu, sjeveru i jugu zapravo su potencijalni vojni objekti. Ovo, dakako, ne znači da se ispod građevinskih odijela kineskih radnika koji rade u drugim zemljama skriva vojska. To bi bilo glupo tvrditi, jer će u većini slučajeva ti objekti zaista ostati ekonomski, ali treba imati na umu da ih Kina, ako bude potrebno, sigurno može pokušati upotrijebiti za vojne svrhe.

O rastućoj moći i sposobnosti kineske vojske govori i sve veći broj misija protiv piratstva, kriznih evakuacija i vojnih vježbi koje kineska vojska provodi tisuće kilometara od svojih granica i blizu svojih obala.

Što može objasniti izlazak kineske vojske na daleka područja kao Baltičko more i Arktik, ako ne globalne težnje vodstva u Pekingu? Kako objasniti rast flote nosača zrakoplova kineske mornarice? Istina, po broju nosača zrakoplova Kina je još uvijek daleko iza Amerike, ali je kineska mornarica svakim danom sve jača i to samo potvrđuje kinesku predanost i upornost u postizanju tog cilja.

Naravno, širenje uporabe “tvrde sile” se ne odvija na štetu “soft powera”, nego paralelno s njom. Jačanje vojne moći Kine je vidljivo u mnogim sferama i područjima gospodarstva, kao i svakodnevnom životu zemlje. Kako bi se dodatno ojačao kineski vojni autoritet, na primjer, kineski filmaši aktivno rade i sve više snimaju filmove u kojima mir, kako pojedinim zemljama tako i diljem svijeta, ne spašavaju američki vojnici na koje nas je navikao Hollywood, nego ništa manje hrabri, ali ljubazni i fer kineski vojnici.

U sučeljavanju s Amerikom pobjeda će ipak biti kineska

kina sad

Naravno, Washington ima svoje adute, ali je činjenica da se stav prema Sjedinjenim Državama gotovo posvuda mijenja na gore. Međutim, to ne znači da Kinu sada svugdje tretiraju kao  “osloboditelja od američke dominacije”. Peking je spretno koristio ova uvjerenja u prvoj fazi ekspanzije, one ekonomske. Dovoljno je podsjetiti s kojom je lakoćom Kina prodrla u Afriku, iako se ne može govoriti o “koloniziranju” tih zemalja od strane Pekinga. Za razliku od Zapada i Sjedinjenih Država, Kina je davala povoljne zajmove i pomagala afričkim zemljama bez političkih zahtjeva. Slogan “ekonomija i bez politike” je vrlo važan instrument u kineskoj viziji strategije “soft power”.

Međutim, Kina danas naprosto ne može, kao što je činila prije, odustati od geopolitičkih zahtjeva. Prvo, na to je tjera sve veća ekonomska snaga i potreba jačanja utjecaja u međunarodnoj areni.

Drugo, određena faza razvoja, koju je Kina već dosegla, nužno veže ekonomiju i geopolitiku. Sada je Pekingu sve teže ostvarivati ekonomske koristi bez jačanja svojih geopolitičkih alata, uključujući vojnu sferu. Naravno, to može uzrokovati negativnu reakciju u zemljama s kojima Kina surađuje i Washington to može koristiti za usporavanje rasta strateškog utjecaja Kine u svijetu.

Teško je procijeniti na kojoj razini se Kina počinje suočavati s problemima sa kojima su se Amerikanci suočili u prošlom stoljeću. Međutim, Kina ima jednu prednost. Kineski politički vrh i državni stratezi su svakako proučavali iskustvo Sjedinjenih Država i pokušavaju ne ponoviti američke greške.

Do “odlučujućeg meča” između američke i kineske vojske će možda proći puno vremena. Peking, ovaj put iskreno i bez trikova, priznaje kako, za razliku od ekonomije, treba još dosta vremena da sa Sjedinjenim Državama dosegne paritet i na vojnom polju. Ali ne treba sumnjati da Kina poduzima čvrste korake na tom putu i da će, prije nego kasnije, nužno nadmašiti SAD.

Rusija kina

U to ne treba sumnjati zbog mnogih razloga. Borba za dominaciju u vojnoj sferi vrlo skupa. Kina također koristi puno veće od “malih” kineskih trikova. Ona u ovoj fazi, da ne spominjemo prošlost, ne samo da ne pokušava biti ponosna na svoj utjecaj i autoritet, već na sve načine pokušava poniziti lijenog protivnika.

Ključ konačnog uspjeha Kine je karakter štedljivosti. Amerikanci koji troše desetke i stotine milijardi dolara za održavanje vojnih baza i vođenje vojnih vježbi širom svijeta tek sada počinju shvaćati nerazumnost ove ideje, što se dogodilo s dolaskom Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Time se objašnjava oštro i neprikriveno nezadovoljstvo Trumpa s NATO paktom i njegovim saveznicima. Ova američka uprava je umorna od zajedničke obrane pretežito američkim novcem, zbog čega svake godine mora probijati strop duga.

Kineski izdaci za vojnu ekspanziju u inozemstvu, što god da se činilo, niži su od američkih. Naravno, Peking troši milijune dolara na baze, vojne vježbe u inozemstvu i vojnu pomoć saveznicima, ali ti se troškovi ne mogu usporediti s američkim.

Kina, za razliku od Amerike, ne mora rasipati snage i sredstva za borbu na dva ili više frontova. Naravno, u borbi za prevlast u Južnom kineskom moru se mora boriti s drugim državama u regiji, ali ta borba opet nije ništa ako vidimo da se SAD bore protiv Kine, ali i protiv Rusije i niz drugih regionalnih sila. Ovo stvara situaciju da bi Rusija sada mogla promatrati borbu između Washingtona i Pekinga, kao što je prije nekoliko desetljeća Peking promatrao borbu između Washingtona i Sovjetskog Saveza i od toga imao koristi.

Jasno je da američka borba na dva fronta ne može trajati zauvijek. Posebice zbog činjenice da Kina i Rusija sve jače i bolje surađuju, čime otežavaju američku dominaciju.

Čini se da Donald Trump to razumije i djeluje u tom smjeru. Moguće je da, suočen s izborom jednog neprijatelja, američki predsjednik odabere Kinu. Zapravo je već počeo poduzimati konkretne korake u tom smjeru. Sada te argumente želi predstaviti Vladimiru Putinu, na sastanku 16. srpnja u Helsinkiju. Nakon tog sastanka ćemo ubrzo saznati stav Rusije o Trumpovim prijedlozima i željama, ali teško je reći kako postoji mogućnosti da čelnik Kremlja sigurnog partnera zamijeni s varljivim saveznikom kakve su Sjedinjene Države. To je pošlo za rukom Nixonu i Kissingeru, kada su se zbližili s Kinom na štetu Sovjetskog Saveza, ali je gotovo nemoguće očekivati da Moskva ili Peking istu grešku ponove u vremenskom razmaku od samo nekoliko desetljeća. SAD se moraju pomiriti s činjenicom da će Kina, prije ili kasnije, postati globalna vojna supersila i odreći se snova o svjetskoj hegemoniji, te da u svojim pokušajima ne mogu računati na ustupke Rusije koji bi išli na štetu Kine. Trump ima pravo vjerovati u što hoće i pitati sve što želi, ali je stvarnost neumoljiva i s tim se mora pomiriti.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
46 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
maliboro
Gost
maliboro
3 godine prije

Od kud si ti izletio? Kinezi se nadaju da i ameri razmišljaju poput tebe.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
3 godine prije

Evo “filozofa” iz Mehine kafane, što je pročito samo naslov 😛 Imaš brojke njakosu, pa se barem tamo malo zadrži.

shumadinac
Gost
shumadinac
3 godine prije

“Amerikanci koji troše desetke i stotine milijardi dolara za održavanje vojnih baza i vođenje vojnih vježbi širom svijeta tek sada počinju shvaćati nerazumnost ove ideje” To uopšte nije bila loša strategija jer su sve te pare završavale kod njihovih ljudi. Da li su oni te pare ulagali u proizvodnju, berzu,… Pročitaj više »

maga
Gost
maga
3 godine prije
Reply to  shumadinac

Taj novac završava u rukama manjine, ne utječe na opći standard stanovništva što se vidi iz prakse – nikada veći vojni proračun a nikada manje srednje klase. Dakle, priča o vojnoj industriji (inače najviše korumpiranoj djelatnosti sad-a) je šuplja i služi samo za opravdavanje pljačke američkog naroda

Miki041
Gost
Miki041
3 godine prije

Sto reći,glup i nepismen.

čitalac
Gost
čitalac
3 godine prije

“Što za svijet znači nova era kineske dominacije?”
Da ne bude – sjaši Kurte da uzjaši Murte!

Dan Dare
Gost
Dan Dare
3 godine prije
Reply to  čitalac

Nisam bas siguran, stekao sam dojam da kineska kultura kroz povijest nije bila imperijalisticka i stoga me danasnji rast njihovog utjecaja ne brine bas pretjerano, dapace.

Kile
Gost
Kile
3 godine prije
Reply to  Dan Dare

Novi hegemon, samo treba vidjet kako se ponašaju prema manjim državama, bit će još gore

Ana
Gost
Ana
3 godine prije

A nije da i u Kini nije bilo obojenih revolucija….

Dan Dare
Gost
Dan Dare
3 godine prije
Reply to  Ana

Naravno da ne, niti jedan kutak naseg nesretnog planeta nije siguran od utjecaja Sorosa & Co. Kinez, srecom, jako dobro zna tko mu je neprijatelj i nemilosrdan je prema onima koji bi jeftino prodali vlastiti narod u ropstvo.

cool
Gost
cool
3 godine prije

Kina je već u Europi; Grčka je “legla”, sljedeća je Italija; Sredozemlje će se stabilizirati neće više biti “pridošlica” jer će šaptom pasti Libija; do te faze Afrika će već biti križana i po vertikali i horizontali. Na kraju će vladati Svijetom.

Sardelino
Gost
Sardelino
3 godine prije
Reply to  cool

Kina na namjeru vladati svijetom. To nije njen TAO.

cool
Gost
cool
3 godine prije
Reply to  Sardelino

Polako, pokazat će vrijeme.

Weteran
Gost
Weteran
3 godine prije

Kina sa vojnog apekta može da bude samo statistička supersila!?
U stvarnosti – nikad supersila?
Okovana na moru i na kopnu, Kina je odlična i neizostavna Fabrika.
Moskva i Vašington, bez obzira na sve do sada, u datom momentu će udaviti Peking!

Stjepan
Gost
Stjepan
2 godine prije
Reply to  Weteran

Statisti su mnogoputa pono bolji od glavnih igrača, Moskva i Vašington? Nikad, prije će biti Moskva i Peking…koji su oduvjek bliži u svemu i kao narodi i kao kulture.

Siniša
Gost
Siniša
3 godine prije

Da,i kakva im je to korist protiv Kine?

Nagard
Gost
Nagard
3 godine prije
Reply to  Siniša

Slazem se kolega ko je od koga imao koristi veliki pljackaju male iskoristavaju eto to je poenta a pisat hvalospjeve kako dolazi Kina Rusija marsija to je budalastina pravi clanci su kako ljudi zive bore se opastaju izbavlajju se od kredita banaka a ne hvalospjeve novom kolonizatoru

Kineska obrana
Gost
Kineska obrana
3 godine prije
Reply to  Siniša

Ma ovi koji misle da je najjača država ona koja ima najviše nosača aviona su posebni pacijenti koji uopće niti ne znaju čemu služe nosači aviona.

Venom
Gost
Venom
3 godine prije

@Orijunaš
I da imaju 20 nosača avijona, ali Afganistan jim u 20. godina nije uspjelo zauzeti !

bbbb
Gost
bbbb
3 godine prije

Prvi bobrok rat je bio da se očisti teren za buduću državu, drugi bobrok rat je bio da se rodi ista a treći će biti da se ustolići kao vladar svijeta (oni koji ju stvaraju i danas vladaju istim). Uloga Kine, stvorene od istih kao i Adina švabenlend, je da… Pročitaj više »

Alen
Gost
Alen
3 godine prije
Reply to  bbbb

Vidis sad kad su ih stisli za m.uda tj izbili na granicu da nude sve i svasta… Povuce svoje robove od tamo pa se vracaju na finalni obracun…

udav
Gost
udav
3 godine prije

moracemo m i ameri da se izvinemo bacuskama, da tramp odlikuje putina za sta znam doprinos borbi protiv terorizma, i da se pozicioniramo prema kini, – inace ovi kineski lanseri lice bre na onu igricu sto moja deca igraju, sve u kockicama – jel to oni nekog za’ebavaju? to sto… Pročitaj više »

Machiato
Gost
Machiato
3 godine prije

Rusija, kako kaže članak, obustavlja projekat SU 57, tj avion neće ući u masovnu proizvodnju. Može li neko da potvrdi ili opovrgne ovu inf? Hvala.
https://www.businessinsider.de/russia-admits-defeat-su-57-not-going-into-mass-production-2018-7?r=US&IR=T

TauCeti_Mk
Gost
TauCeti_Mk
3 godine prije
Reply to  Machiato

“Su-57 se pokazala kao skupa i beskorisna igračka”
Navodno Vojska Rusije neće masovno kupovati Su-57 ali zrakoplov ima veliki izvozni potencijal jer kako se kaže u tekstu mnoge zemlje ga žele kupiti…

Izvor: https://vpk.name/news/220698_su57_okazalsya_dorogoi_i_bespoleznoi_igrushkoi.html

Nagard
Gost
Nagard
3 godine prije

I sta Ce se desit dobro za nas kad kina bude glavna sjasi Kurta da uzjasi murta to je isto kad mene jedan lopov opljačka i ja kažem joj dobro je da je Ivo me opljačkao da nije Jozo na Balkanu sirotinja mirovina nema starci ostaju a ovde se samo… Pročitaj više »

Kile
Gost
Kile
3 godine prije
Reply to  Nagard

Ništa se neće dogodit, može biti samo gore, pogledaj samo kako kradu ove otoke od slabijih zemalja

Đuro
Gost
Đuro
3 godine prije

Ma kakav crni rat s Kinezima,Amerika nije u stanju više ni Venecuelu da okupira.Za rat treba imati pješadiju,a Ameri nisu imali dovoljno ni za Irak,kao što danas nemaju za Afganistan.Super su te kompjuterske simulacije i ratne video igrice,ali Amerika ima profesionalnu vojsku koja je jednostavno malobrojna za bilo kakav ozbiljan… Pročitaj više »

Spartak
Gost
Spartak
3 godine prije
Reply to  Đuro

Đuro, slažem što kažeš o (ne)motiviranju usanskih vojnika, no nažalost ima USA na raspolaganju topovsku hranu koja će se čak i boriti, To su njihovi korisni idioti iz Poljske, Ukrajine i još nekih europskih zemalja. Pritom mislim ne na sukob s Kinom već na potencijalni sukob s RF. Ti ljudi… Pročitaj više »

Perone
Gost
Perone
3 godine prije
Reply to  Spartak

Valjda imaju loše iskustvo s Sovjetima zar o tome nisi razmišljao

Blaž
Gost
Blaž
2 godine prije
Reply to  Perone

Da, nije iz čistog mira da oprezno gedaju prema Moskvi , Sovjeti su napravili mnogo zla narodima istočne EUROPE naravno i samim Rusima….Dio kuzi da je Putin bolja opcija nego Soros i pederluk Londona i Brisela, ali losa iskustva sa Sovjetima dugo ce zivjeti

Ivo
Gost
Ivo
3 godine prije

Radi na gramatici i ne brini za nosače, orjuna. To je prenaporno za tebe.

Anr
Gost
Anr
3 godine prije

U cijeloj toj situaciji je dobro da Kina i Rusija na ovaj način još više rasteže vojni proračun amera. Dokaz tome je Trumpov posjet Europi, gdje je Trump napao europske političare da nedovoljno izdvajaju za NATO savez. U jednom drugom članku na ovom portalu piše da će Amerika zaraditi puno… Pročitaj više »

Kineska obrana
Gost
Kineska obrana
3 godine prije

“kineska vojska je naizgled još uvijek znatno inferiornija od američke”

Samo naizgled. Kina je vec sad vojno jača od Amerike. To sad zvuči čudno ali statistika sa globalfirepower web stranice ima malo veze sa stvarnim odnosima snaga.

Kile
Gost
Kile
3 godine prije
Reply to  Kineska obrana

Kinezi nisu ratnici, nemaju nikakve šanse, pogledaj malo kad su upali u Vijetnam 70-ih, popušili su ko zadnji luzeri

Perone
Gost
Perone
3 godine prije
Reply to  Kile

Da li znaš tko je pomeo Amerikance u Korejskom ratu da je Amerika htjela nakon toga upotrijebiti atomsku bombu. Znači da nije sve kako si naveo

Lala
Gost
Lala
3 godine prije

Kinu niko ne može da zaustavi. Trenutno i bez velikog broja nosača aviona je vojna sila. Nosači aviona nisu baš ne rešiv problem za Kinu. Imaće ih jako puno i svugde po svetu.

Kile
Gost
Kile
3 godine prije
Reply to  Lala

Kina se lako zaustavi , samo ako se hoće

Željko
Gost
Željko
3 godine prije

Komentari tipa koji je “gazda” bolji! Ne valja ni jedan, nakon WW II ovo je najgori dio u povijesti za život “malog” čovjeka!

Koko
Gost
Koko
3 godine prije

Amerika je pojela samu sebe. Pijani kauboji. Imali su ford mustanga 64 a danas ne znaju auto dobro napraviti. Financijska banksters ekipa razmontirala tesku industriju. Detroit grad duhova.

Miki
Gost
Miki
3 godine prije

Kina će posrnuti kada uvedu višestranačje verovatno će se i raspasti na više država.

Protudemokratska obrana
Gost
Protudemokratska obrana
3 godine prije
Reply to  Miki

Svaka država posrne kad se uvede višestranačje.

dalmata
Gost
dalmata
3 godine prije
Reply to  Miki

Sjor ”Miki”,dozvolite:kako ste rekli ”kad uvede”.Kad?!Na sveto nikad.Ne zaboravimo da Kinezi imaju prastaru civilizaciju i prastaru drzavu.Prosto mi se cini suludo,da na tolikoj tradiciji sami sebi stavu omcu oko vrata,samo zato da bi postali saka jada,ka sve one zemlje di je”visestranacka demokracija”.Kinezi nemaju Mozak(ima li ga?!)ka Balkanska poludivlja plemena,da nosu… Pročitaj više »

Miki
Gost
Miki
3 godine prije

Mogu imati SAD i više od “dvaest” nosaća, imaju ih 11 od toga 4 u kvaru., kad imaju Kinezi stotine raketa “ubica nosaća” DF-21.

Nevio62
Gost
Nevio62
2 godine prije

Vojno mogu dostići USA za 30 godina…znajući Kineze možda nas iznenade i to postignu za 20 godina
Za 30 god kineski BDP je 80 000 milijardi $ i vojni budget 2000 milijardi $

Stjepan
Gost
Stjepan
2 godine prije

Bilo je i vrijeme … kako America može sebi uzeti za pravo da kontrolira puteve mora izvan njihovih teritorija i propuštaju koga oni žele … to su radili samo gusari prije gotovo tristo godina, plovni putevi su slobodni za sve države ako su izvan teritorijalnih voda što je koliko znam… Pročitaj više »

POVEZANE VIJESTI

Izbornik