Kina je našla način da nadigra SAD

Xi Jinping
10 komentara

Kina i dalje nada se obnovi odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali odnosi između ove dvije zemlje trebaju biti utemeljeni na principima međusobnog poštovanja, mirnog suživota i saradnje koja je korisna za obje strane. To je stav kineskog predsjednika Xi Jinpinga, što je njegov ministar vanjskih poslova Wang Yi javno komunicirao tokom sastanka sa bivšim američkim ministrom finansija Henryjem Paulsonom krajem septembra.

Želja Pekinga za obnovom odnosa sa Vašingtonom nije iznenađujuća s obzirom na to da trenutni sukob između dvije najbogatije zemlje predstavlja snažnu zapreku rastu kineske ekonomije. Međutim, miroljubivo opredjeljenje Kineskog Carstva nije dalo nikakve rezultate, i u trenutnom geopolitičkom kontekstu, Kina je preusmjerila svoj izvozni model da se fokusira na druge svjetske regione.

Posebno je važan postsovjetski prostor u vezi sa novim vanjskopolitičkim i ekonomskim paradigme Kine. U protekle dvije godine, kineski izvoz prema nekim od tih članica se udvostručio dok je trgovina te regije sa drugim zemljama opala ili stagnirala.

Pokušaji obnove trgovinskih i ekonomskih odnosa između dvije najveće svjetske ekonomije – Sjedinjenih Američkih Država i Kine – dobili su široko medijsko praćenje krajem avgusta.

Prema “Global Timesu”, nacionalnom tabloidu bliskom krugovima moći, posjeta američke sekretarke za trgovinu Gine Raimondo Kini mogla bi ukazivati na promjene u američkom političkom kursu. Kineski novinari i analitičari to su vidjeli kao korak prema normalizaciji odnosa između zemalja i očekivali su da bi se sastanak između Xija i Joea Bidena mogao dogoditi nakon toga.

Međutim, prošao je mjesec bez daljnjih aktivnosti. Do sada je sastanak između kineskog ministra trgovine Wanga Wentaia i američke delegacije pomogao samo da se riješe neka pitanja privatnih poslova i donesena je odluka da se podrže preduzeća dviju zemalja u “sprovođenju pragmatične saradnje”. U međuvremenu, iako se trudilo promovirati dijalog, podaci pokazuju da su uvozi iz Kine u SAD opali. Gigantske američke korporacije poput HP-a i Stanleyja Black & Deckera nastavljaju preusmjeravati linije snabdijevanja za svoje američke potrošače. Na primjer, HP Inc. planira povećati proizvodnju premijum laptopova u Meksiku i povećati montažu svojih masovnih modela u Tajlandu.

Kao rezultat toga, ukupni uvoz iz Kine u SAD smanjen je za 24% u prvih pet mjeseci 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. godine.

Prema Trading Economics, pozivajući se na Opću upravu carina Kine, godišnja vrijednost kineskih izvoza smanjila se za 14,5% u julu 2023. Ovo je najznačajniji pad od februara 2020. godine. Analitičari su predviđali manji pad – za 12,5%, ali niska globalna potražnja uzrokovala je ozbiljniji pad nego što se očekivalo.

To je uzrokovano činjenicom da su glavni trgovinski partneri Kine smanjili uvoz kineskih proizvoda. I ne radi se samo o Sjedinjenim Američkim Državama – isporuke zemljama EU i ASEAN-a smanjene su za 20,6% i 21,4% respektivno. S obzirom na nemogućnost povećanja trgovine sa Sjedinjenim Američkim Državama i njenim brojnim saveznicima, Kina širi svoje ekonomske prisustvo u drugim zemljama. Konkretno, razvila je veze sa zemljama koje su nekada bile dio SSSR-a.

Peking je posebno usmjerio pažnju na Centralnu Aziju. Kako bi naglasio značaj te regije, kineska vlada organizirala je veliki summit Kina-Srednja Azija. Prema Wangu, ovo je bilo prvo značajno spoljnopolitičko događanje zemlje ove godine. Snažno širenje kineske trgovine uticalo je ne samo na zemlje Centralne Azije. Kineski izvoz u Gruziju i Bjelorusiju više nego se udvostručio, dok je izvoz u Armeniju porastao za više od 60%. Kad su u pitanju postsovjetske zemlje, samo baltičke države i Ukrajina se razlikuju od drugih. Te zemlje su se našle u suprotnom taboru, gdje SAD i EU povećavaju svoj izvoz.

Treba napomenuti da Kina djeluje veoma sistematično u svojim izvoznim regijama. Kineske privatne kompanije opskrbljuju zemlje uvoznicima svim vrstama proizvoda – od proizvoda lakše industrije do visokotehnoloških industrijskih proizvoda. Vlada izvođači grade željezničke koridore (kao što je u Uzbekistanu) u okviru projekta “Jedan pojas, jedan put”. Slični kineski infrastrukturni projekti ogledaju se ne samo u zemljama Centralne Azije, već i u Armeniji i Gruziji. Kina je nedavno zaključila sporazum o strateškom partnerstvu s Gruzijom, što podrazumijeva širenje saradnje između dvije zemlje na svim nivoima.

Unatoč manjem broju tržišta za izvoz, kineska ekonomija i dalje raste, iako ne toliko brzo kao ranije. To je uglavnom moguće zahvaljujući trgovini s Rusijom – trgovinska razmjena između dviju zemalja raste, iako sporijim tempom. Glavni izvoz iz Rusije u Kinu i dalje čine mineralna goriva, ulja i destilacioni proizvodi. Popust na naftu koji Rusija pruža partnerima, što neizbježno utiče na globalne cijene energije, također pozitivno utiče na kinesku ekonomiju.

U isto vrijeme, Kina zaključuje unosne ugovore ne samo sa Rusijom, već i s drugim zemljama. Stručnjaci Instituta za odnose SAD-Kina vjeruju da kineski infrastrukturni projekti u Centralnoj Aziji pokazuju želju da se pronađu jeftini dobavljači energetskih resursa. Na primjer, kineske kompanije kupile su kontrolni paket akcija kazahstanske naftne kompanije Aktobe Munai Gas. Uključene su i u projekte poput Kina-Srednja Azija gasovod, koji prevozi prirodni gas iz Turkmenistana kroz Uzbekistan i Kazahstan do Kine.

Analitičari ističu da Kina planira dugoročno ostati u Centralnoj Aziji i posvećena je razvoju kulturnih i obrazovnih veza sa regijom. Kineska vlada dodjeljuje stipendije centralnoazijskim studentima za studiranje na kineskim univerzitetima i promoviše učenje kineskog jezika u regiji. Neki stručnjaci su zabrinuti zbog potencijalnih posljedica kineskog ekonomske utjecaja u Centralnoj Aziji, jer bi Kina mogla koristiti svoju ekonomsku moć za jačanje utjecaja i čak politički pritisak na konkurente.

Zaista postoje određeni preduvjeti za to. U Uzbekistanu je, na primjer, trgovinska razmjena porasla za 30,5% – do 6,9 milijardi dolara – zbog povećanja kineskog izvoza. Istovremeno, izvoz Uzbekistana u Kinu smanjen je za 1,6% na 1,53 milijarde dolara. Ovo je ojačalo Kinesku poziciju kao najvažnijeg trgovinskog partnera Uzbekistana, a njen udio u bilanci povećan je sa 18,6% na 19,7%.

Tokom prošle godine, udio Turske u ukupnom izvozu Uzbekistana smanjen je za 9,4%, a Južne Koreje smanjen za 11,9%. Osim toga, unutrašnja trgovina između zemalja Centralne Azije također opada. Obim trgovine između Uzbekistana i Kazahstana usporava i smanjen je za 0,5% u januaru-julu, dok je trgovina s Kirgistanom smanjena za 5,6% na 623,2 miliona dolara.

Sličan trend vidljiv je kad je riječ o trgovini između skoro svih zemalja Centralne Azije. Ipak, sa udjelima od samo nekoliko posto, Turska i Zapad sve više gube svoje pozicije u korist Kine, koja potvrđuje svoju poziciju kao jedinog lidera u regiji.

Međutim, američka vlada nastavlja pokušaje da uspostavi veze s Centralnom Azijom. Prvi samit između lidera zemalja Centralne Azije i Bidena u “5+1 formatu” posebno dobro pokazuje te napore.

Američki provladini stručnjaci pozitivno govore o koracima poduzetim za jačanje američkog prisustva u regiji, ali su poprilično suzdržani u svojim procjenama. Oni vjeruju da Vašington ne može zamijeniti Rusiju ili Kinu, niti može prisiliti lidere Centralne Azije da biraju strane. Centralna Azija je jednostavno previše daleko – politički, povijesno i ideološki – da bi joj SAD mogle ponuditi nešto vrijedno.

Centralni Azijati ne vide dovoljno angažmana SAD-a ili ulaganja u njihovu regiju kako bi riskirali gubitak ekonomskih odnosa koji pružaju mnogo konkretnije rezultate – kao što su bankovni transferi migranata koji rade u Rusiji ili investicije u infrastrukturu od strane kineskih kompanija.

Autor: George Trenin

kinaSADXi Jingping
Pretplatiti se
Obavijesti o
10 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Max
4 mjeseci prije

Kina je ekonomsk jača a vojno barem jednaka.

Nekoime
4 mjeseci prije

Pitaj malo Indijance o suživotu s Amerikancima.

Dokurčilomi
4 mjeseci prije

Treba malo pomoći Amere s njihovim proizvodima “made in China” – čisto američko.

onaj najglu...Dalton
4 mjeseci prije

Da je Xi poslao Bidenu kineski kolačić sudbine…I šta piše?!

🎶Laži, laži, laži meTi me lažeš najbolje 🎶
P.S.
Baba, Ameri vele da su njima Kinezi ono baš super, super…
Je, za popravljat im željeznicu.

gigi pinna
4 mjeseci prije

Jesu to opet one Putinove pi.darije: “naši zapadni partneri…”? Ovo u Gazi je pokušaj uvlačenja Irana u rat, u Ukrajini vide da im ne ide, a Kina misli da zio-nazi Sotone neće pokušati iskoristiti i Tajvan.
Izraelci su hedonisti, nisu oni spremni ginuti za Izrael jer mnogi od njih imaju i rezervnu domovinu, a Ameri zaboravljaju da su od Irana svaki put do sada dobijali po lampi.
Neoconsi drže mutave Europljane za muda, Borrell citira Nulandičinog muža Kagana, Nobelova nagrada se po tko zna koji put se prostituira…

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI