fbpx

„Korporativni ringišpil“ Fondacije Gates: Predvođenje neoliberalne pljačke afričke poljoprivrede

Bill-Gates-

Fondacija Bill i Melinda Gates (BMGF) opasno i neobjašnjivo narušava pravac međunarodnog razvoja, navodi se u novom izvještaju predizborne grupe Global Justice Now. Sa imovinom od 43,5 milijardi dolara, BMGF je najveća dobrotvorna fondacija na svijetu. Zapravo distribuira više pomoći za globalno zdravlje od bilo koje vlade. Kao rezultat, ima veliki uticaj na pitanja globalnog zdravlja i poljoprivrede.

„Zatvoren razvoj – da li je Fondacija Gates uvijek sila dobrog?“ Tvrdi da bi ono što BMGF radi moglo na kraju pogoršati globalnu nejednakost i učvrstiti korporacijsku moć na globalnom nivou. Global Justice Now analiza programa BMGF pokazuje da je starije osoblje fondacije pretežno iz korporativne Amerike. Kao rezultat, postavlja se pitanje: čiji se interesi promovišu – interesi korporativne Amerike ili interesi običnih ljudi koji traže socijalnu i ekonomsku pravdu, a ne milostinju?

Prema izvještaju, strategija fondacije namijenjena je produbljivanju uloge multinacionalnih kompanija, posebno u globalnom zdravstvu i poljoprivredi, iako su ove korporacije odgovorne za veći dio siromaštva i nepravde koje već muče globalni jug. Izvještaj zaključuje da programi fondacije imaju specifičnu ideološku strategiju koja promoviše neoliberalne ekonomske politike, korporativnu globalizaciju, tehnologiju koju donosi (poput GMO) i zastarjeli pogled na centralizaciju pomoći u „pomaganju“ siromašnima.

Izvještaj iznosi niz kritika koje uključuju:

  1. Odnos između fondacije i Microsoftove poreske prakse. Izvještaj američkog senata iz 2012. godine otkrio je da je Microsoftu upotreba ofšor filijala omogućila da izbjegne porez u iznosu od 4,5 milijardi dolara, što je suma veća od godišnje dotacije BMGF (3,6 milijardi dolara u 2014).
  2. Bliski odnos koji BMGF ima sa mnogim korporacijama čija uloga i politike doprinose trajnom siromaštvu. BMGF ne samo da profitira od brojnih ulaganja u niz kontroverznih kompanija koje doprinose ekonomskoj i socijalnoj nepravdi, već takođe aktivno podržava seriju tih kompanija, uključujući Monsanto, Dupont i Bayer kroz niz pro-korporativnih inicijativa širom svijeta.
  3. Fondacija promoviše industrijsku poljoprivredu širom Afrike, zalažući se za usvajanje genetski modifikovanih, patentiranih sistema sjemena i hemijskih đubriva, što sve podriva postojeću održivu poljoprivredu malog obima koja pruža veliku većinu sigurnosti hrane širom kontinenta.
  4. Fondacija promoviše projekte širom svijeta koji podstiču privatno zdravstvo i obrazovanje. Brojne agencije izrazile su zabrinutost da takvi projekti pogoršavaju nejednakost i podrivaju univerzalno zadovoljavanje takvih osnovnih ljudskih potreba.
  5. BMGF finansiranje niza programa vakcina koje su navodno dovele do bolesti ili čak smrti je malo zvanično ili medijski kontrolisano.

Polly Jones, šefica kampanja i politike u Global Justice Now, kaže:

„Fondacija Gates je brzo postala najuticajniji akter u svijetu globalnih zdravstvenih i poljoprivrednih politika, ali nema nadzora ili odgovornosti u načinu upravljanja tim uticajem. Ova koncentracija moći i uticaja je još problematičnija ako uzmete u obzir da se čini da se filantropska vizija Gates fondacije u velikoj mjeri zasniva na vrijednostima korporativne Amerike. Fondacija neumorno promoviše velike poslovne inicijative poput industrijske poljoprivrede, privatne zdravstvene zaštite i obrazovanja. Ali ovo sve potencijalno pogoršava probleme siromaštva i nedostatka pristupa osnovnim resursima koje bi fondacija trebalo da ublaži.“

Izvještaj navodi da Bill Gates ima redovan pristup svjetskim liderima i da u stvari lično finansira stotine univerziteta, međunarodnih organizacija, nevladinih organizacija i medija. Kao najuticajniji glas u međunarodnom razvoju, strategija fondacije glavni je izazov progresivnim razvojnim akterima i aktivistima širom svijeta koji žele da smanje ili eliminišu uticaj multinacionalnih korporacija na globalnim tržištima.

Fondacija ne samo da finansira projekte u kojima su poljoprivredne i farmaceutske korporacije među vodećim korisnicima, već često investira u iste kompanije koje finansira, što znači da je fondacija zainteresovana za tekuću profitabilnost ovih korporacija. Prema izvještaju, ovo je „korporativni ringišpil u kojem BMGF dosljedno djeluje u interesu korporacija“.

Iskorjenjivanje autohtone poljoprivrede u korist globalnog agrobiznisa

Izvještaj napominje da je bliska veza BMGF sa sjemenskim i hemijskim gigantom Monsanto dobro poznata. Ranije je posjedovala akcije u kompaniji i nastavlja da promoviše nekoliko projekata u kojima je Monsanto korisnik, ne samo sasvim neprikladan i prevarantski GMO projekat koji promoviše tehničko brzo rješenje umjesto rješavanja strukturnih pitanja koja stvaraju glad, siromaštvo i nesigurnost hrane. Ali, kako se navodi u izvještaju, BMGF je partner sa mnogim drugim multinacionalnim agrobiznis korporacijama.

Izvještaj ističe mnoge primjere u kojima je to slučaj. Na primjer, fondacija sarađuje sa američkim trgovcem Cargill u projektu vrijednom 8 miliona dolara za „razvoj lanca vrijednosti soje“ u južnoj Africi. Cargill je najveći globalni igrač u proizvodnji i prometu soje sa velikim ulaganjima u Južnoj Americi gdje su GM mono usjevi soje raselili ruralno  stanovništvo i prouzrokovali veliku ekološku štetu. Prema Global Justice Nowu, projekat koji finansira BMGF vjerovatno će omogućiti Cargillu da osvoji do sada neiskorišteno afričko tržište soje i na kraju uvede GM soju na kontinent. Krajnja tržišta za ovu soju su kompanije koje imaju veze sa proizvođačem brze hrane, KFC, čije širenje u Africi pomaže projekat.

Navedeni su konkretni primjeri koji ističu kako BMGF takođe podržava projekte koji uključuju druge hemikalije i korporacije za sjeme, uključujuli Du Pont Pioneer, Singenta i Bayer.

Prema izvještaju, BMGF promoviše model industrijske poljoprivrede, sve veću upotrebu hemijskih đubriva i skupo, patentirano sjeme, privatizaciju savjetodavnih usluga i veoma veliki fokus na genetski modifikovano sjeme. Fondacija finansira Alijansu za zelenu revoluciju u Africi (AGRA) u pokretanju industrijske poljoprivrede.

Ključno područje za AGRA je politika sjemena. Izvještaj napominje da trenutno preko 80 procenata afričke zalihe sjemena potiče od miliona malih farmera koji iz godine u godinu recikliraju i razmjenjuju sjeme. Ali AGRA promoviše komercijalnu proizvodnju sjemena i na taj način podržava uvođenje komercijalnih sistema sjemena, koji uzrokuju da nekoliko velikih kompanija kontrolišu istraživanje i razvoj sjemena, proizvodnju i distribuciju.

Da bi komercijalne sjemenske kompanije mogle da ulažu u istraživanje i razvoj, prvo žele da zaštite svoju ”intelektualnu svojinu”. Prema izvještaju, ovo zahtijeva temeljno restrukturiranje zakona o sjemenu kako bi se omogućili sistemi sertifikacije koji ne samo da štite sertifikovane sorte i autorske honorare proistekle iz njih, već koji zapravo inkriminišu sve necertifikovano sjeme.

Izvještaj napominje da je tokom protekle dvije decenije dug i spor proces nacionalnih zakona o pregledu zakona o sjemenu, sponzorisan od USAID i G8 zajedno sa BMGF i drugima, otvorio vrata za učešće multinacionalnih korporacija u proizvodnji sjemena, uključujući i akviziciju svakog velikog sjemenskog preduzeća na afričkom kontinentu.

U isto vrijeme, AGRA radi na promociji skupih inputa, posebno đubriva, uprkos dokazima koji ukazuju na to da hemijska đubriva imaju značajan zdravstveni rizik za radnike na farmama, povećavaju eroziju tla i mogu zarobiti male poljoprivrednike u neodrživom dugu. BMGF je preko AGRA jedan od najvećih svjetskih promotera hemijskog đubriva.

Neki grantovi koje je BMGF dodijelio AGRA posebno su namijenjeni da „pomognu AGRA da izgradi lanac snabdijevanja đubrivom“ u Africi. Izvještaj opisuje kako je jedan od najvećih AGRA grantova, vrijedan 25 miliona dolara, korišten za pomoć u uspostavljanju Afričkog partnerstva za poljoprivredno đubrivo (AFAP) 2012. godine, čiji je sam cilj „najmanje udvostručiti ukupnu upotrebu đubriva“ u Africi. Projekat AFAP se sprovodi u partnerstvu sa Međunarodnim centrom za razvoj đubriva, organom koji predstavlja industriju đubriva.

Još jedan od ključnih AGRA programa od njenog osnivanja je podrška agro-dilerskim mrežama – malim, privatnim prodavcima hemikalija i sjemena transnacionalnih kompanija koji ih prodaju poljoprivrednicima u nekoliko afričkih zemalja. Ovo povećava oslanjanje farmera na hemijske sirovine i marginalizuje održive poljoprivredne alternative, čime podriva svaku predstavu da poljoprivrednici vrše svoj „slobodni izbor“ (kao što neoliberalni evangelisti žele svima da kažu) kada je riječ o usvajanju određenih poljoprivrednih praksi.

Izvještaj zaključuje da je AGRA agenda najveća direktna prijetnja rastućem pokretu u znak podrške prehrambenom suverenitetu i agroekološkim metodama uzgoja u Africi. Ovaj pokret protivi se oslanjanju na hemikalije, skupo sjeme i GM i umjesto toga promoviše pristup koji omogućava zajednicama kontrolu nad načinom proizvodnje, trgovine i potrošnje hrane. Nastoji se stvoriti sistem ishrane koji je dizajniran da pomogne ljudima i životnoj sredini, a ne da zarađuje za multinacionalne korporacije. Prioritet se daje promociji zdrave poljoprivrede i zdrave hrane zaštiti tla, vode i klime i promovisanju biodiverziteta.

Nedavni dokazi Greenpeace i Oakland instituta pokazuju da u Africi agroekološko uzgajanje može znatno povećati prinose (često više od industrijske poljoprivrede) i da je isplativije za male poljoprivrednike. 2011. godine, specijalni izvjestilac UN za pravo na hranu (Olivier de Schutter) pozvao je zemlje da preusmjere svoje poljoprivredne politike na promociju održivih sistema – ne same agroekologije – koji ostvaruju pravo na hranu. Štaviše, međunarodna procjena poljoprivrednog znanja, nauke i tehnologije za razvoj (IAASTD) djelo je preko 400 naučnika i trebalo je četiri godine da se završi. Bila je dva puta recenzirana i navodi da moramo da se uzdamo u tradicionalnu poljoprivredu malog vlasništva koja će obezbijediti sigurnost hrane u zemljama trećeg svijeta kroz agroekološke sisteme koji su održivi.

U svom djelu iz januara 2015. godine u časopisu The Guardian, direktor Global Justice Now rekao je da se „razvoj“ nekada smatrao procesom prekida kolonijalne eksploatacije i prenosa vlasti nad resursima iz „prvog“ u „treći svet“, uključujući revolucionarnu borba oko svjetskih resursa. Međutim, trenutna paradigma se zasniva na pretpostavci da zemlje u razvoju treba da usvoje neoliberalne politike i da bi javni novac u obliku pomoći trebao to da olakša.

Ako ovaj novi izvještaj išta pokazuje, to je da su pojam „razvoja“ preotele bogate korporacije i prebogati „filantrokapitalista“ (čija je sopstvena korporativna praksa u najmanju ruku bila upitna, kao što je naglašeno u izvještaju). U stvari, model ”razvoja” koji se uvodi vezan je za ideologiju i strukturno ugrađene odnose moći eksploatatorskog globalnog kapitalizma.

BMGF predvodi ambicije korporativne Amerike i borbe za Afriku od strane globalnog agrobiznisa.

Autor: Colin Todhunter

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
8 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Diego Delgado
Gost
Diego Delgado
1 mjesec prije

Kažu da slika govori 1000 riječi.
(molim admina da mi ne briše post nikoga ne vrijeđam)
comment image

Bauštelac
Gost
Bauštelac
1 mjesec prije

Šonjo nij ti bezveze žena dala pedalu skužila i tuka kakav si jado lezi 1

samo da vas pitam
Gost
samo da vas pitam
1 mjesec prije
StarDam
Gost
StarDam
1 mjesec prije

To se danas zove mRNA cjepivo.

Lucija, prva
Gost
Lucija, prva
1 mjesec prije
Reply to  StarDam

Ima puno vrsta Rna…

Lucija, prva
Gost
Lucija, prva
1 mjesec prije

Šta je tu neobično?

Lucija, prva
Gost
Lucija, prva
30 dana prije

Nije Gates počeo sa uništavanjem afričke poljoprivrede. Počelo je to puuunoo ranije. Devedesetih sam čitala kako EU daje poticaje svojoj poljoprivredi, – nemojte misliti da su to neki mali farmeri,- nego Nestle, npr! Takvi dolaze pridavati hranu u Afriku. Normalno, domaća proizvodnja se – ne isplati. Gore navedeni Nestle ima… Pročitaj više »

RENEW
Gost
RENEW
30 dana prije
Reply to  Lucija, prva

Pokradel in uničil konkurenco.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik