fbpx

Može li savez EU-SAD preživjeti ili bi „Zapad“ kakvog poznajemo mogao nestati?

NATO EU

Ovog studenog će biti obilježena 30. godišnjica pada Berlinskog zida. Kad je Mađarska počela otvarati svoje granice u travnju 1989. godine, Sovjetski Savez je izgubio utjecaj na zemlje Varšavskog pakta.

Unatoč zabrinutosti zbog vrtoglavo brzog tempa događaja, mirni kraj Hladnog rata bio je šokantan za zapadne sile kao i za Kremlj. Želja njemačkog kancelara Helmuta Kohla za ponovnim ujedinjenjem je izazvala zabrinutost zbog potencijalne hegemonije Njemačke u središnjoj Europi. Francuski predsjednik François Mitterrand i britanska premijerka Margaret Thatcher užasnuti su iščekivali takav razvoj događaja. Razbijena nakon Drugog svjetskog rata, Njemačka se ponovo ujedinila.

U Washingtonu je administracija predsjednika Georgea H. W. Busha, koja je u početku bila skeptična prema glavnom tajniku Sovjetskog Saveza Mihailu Gorbačovu, tražila poslijeratno rješenje za Europu. Bush zajedno s Kohlom ne samo da je vodio ujedinjenje Zapadne i Istočne Njemačke, nego je u studenom 1990. godine pomogao stvoriti i Parišku povelju za novu Europu.

Povelja je trebala postaviti nove temelje za europski svijet, predviđajući značajno proširenu ulogu Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi.

Washington i njegovi zapadni saveznici inzistirali su na proširenju NATO pakta na istok. Nagli kraj američko-sovjetskog sukoba doveo je do euforije na Zapadu, kako je napisao The National Interest, gdje se do tada Hladni rat doživljavao kao nerješiv sukob.

1985. godine urednici su u prvom broju ovog časopisa objavili materijal u kojem stoji kako “Sovjetski Savez predstavlja ozbiljnu prijetnju američkim interesima sada i u doglednoj budućnosti”. Četiri godine kasnije se pojavio esej Francisa Fukuyame “Kraj povijesti?”, koji navodi da je liberalna demokracija sa slobodnim tržištem “krajnji oblik ljudske vladavine”. Esej je preko noći pokrenuo buru suprotstavljenih izjava o ulozi ova „dva stupa napretka“ u povijesti.

Uz to, esej je poslužio kao poticaj vodećim neokonzervativcima poput Paula Wolfowitza, Charlesa Krauthammera, Roberta Kagana i Williama Kristola, koji su dobili „argumente“ kojima su branili američki trijumfalizam.

Možete dugo i mučno razgovarati o svim koracima kojim su neokonzervativci počeli prevladavati u raspravama o ratu i miru u Washingtonu. Međutim, nakon Hladnog rata je nekoliko vodećih realista iznijelo malo drugačije stajalište.

Na primjer, George Kennan je 1997. godine upozorio: “NATO širenje postat će kobna pogreška u američkoj politici nakon završetka Hladnog rata. Može se očekivati da će takva odluka gurnuti rusku vanjsku politiku u pogrešnom smjeru.”

No, esej Owena Harrisa, utemeljitelja časopisa The National Interest, najviše je proturječio duhu eseja Fukuyame. Isprva se dotaknuo suštine problema koji je pogodio zapadne demokracije od kraja 1989. Harris je u eseju objavljenom 1993. proučavao ono što je nazvao “kolapsom Zapada”. Kad su Amerika i Europa pokušale proširiti NATO i razmišljati o vojnoj intervenciji na Balkanu, Harris je postavio temeljno pitanje postoji li uopće takvo nešto što se zove Zapad?

Njegova je tvrdnja bila da povijesno postoji kulturna cjelina poznata kao Zapad, ali je ona često prolazila kroz političke i ekonomske podjele. S obzirom na to da ekonomske veze koče rat, kako je napomenuo, Europa je bila najujedinjenija prije Prvog svjetskog rata. Londonac se mogao u bilo kojem trenutku odlučiti naseliti u Beču ili Parizu i preseliti se istog dana i tamo premjestiti svoje imanje. Europljani nikad nisu imali takvu slobodu i nikada je više neće biti. Ali jedinstvo nikada nije bilo prirodno stanje stvari u Europi.

U posljednjih nekoliko godina na Zapadu se dogodilo nekoliko teških grešaka, od kojih je svaka poticala rast populističkih osjećaja. Jedan od primjera je referendum o Brexitu 2016. godine i mučni pokušaj Velike Britanije da izađe iz EU. Britanski konzervativci uvijek su Europsku zajednicu, a potom i EU, smatrali zavjerom Njemačke ili Francuske, koja je Ujedinjenom Kraljevstvu trebala oduzeti suverenitet i učiniti ga vazalom birokrata u Bruxellesu, bilo dekretom o imigraciji ili poljoprivredi, koji su protivni istinskim interesima Velike Britanije. Brexit je već „odsjekao glave“ dvoje premijera, Davida Camerona i Therese May. Sada je red na Borisa Johnsona koji je, pokušavajući izazvati parlament, samo potaknuo antipatiju, stvorivši savez između Laburističke stranke i Liberalnih demokrata.

Krajem rujna najavio je: “Mi smo dosljedno iznijeli ono što se meni čini pouzdanim, a temelji se na 5 načela – carinska unija, trgovinski odnosi, zaštita potrošača, zaštita okoliša i Sporazum iz Belfasta.” Ako pobijedi Corbin, pridržavat će se vlastite verzije politike “male Engleske”, a to će dodatno poremetiti odnose s Europom, više nego što je Johnson vjerovao. Najvjerojatnije će sve završiti oblikom personificirane vlade po uzoru na Kubu ili Venezuelu. Johnson je parodija autoritarnog vođe, a Corbin je zaista autoritaran.

Drugi znak raskola na Zapadu može se vidjeti u porastu nacionalizama. Njemačka, jednom zagovornica ujedinjenja Europe, suočena je s rastućim populističkim osjećajima, posebno u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, gdje uvrijeđeni mještani vjeruju da su ih nakon 1989. godine braća na Zapadu iskoristila i zanemarila. Tu je i problem imigranata i naglasak na pretjeranom gostoprimstvu kancelarke Angele Merkel štetan je za njezinu Kršćansko-demokratsku uniju koju je zaobišla Alternativa za Njemačku.

U početku je Alternativa za Njemačku bila stranka euroskeptika i novinara koji su se protivili monetarnoj uniji u Europi, dakle euru i nimalo radikalna u svom „militantnom“ aktivizmu.

Međutim, tada je AfD prerastao u puno ozbiljniju i militantniju stranku, prezirući njemački osjećaj krivnje za holokaust koji traje unedogled i nikako da završi. Nakon što je Merkel u ljeto 2015. postala „kancelarka izbjeglica“, primivši stotine tisuća imigranata u Njemačku, Alternativa za Njemačku počela je dobivati na značaju. Na nedavnim izborima u Brandenburgu i Saskoj pokazala je izvrsne rezultate. U prvoj saveznoj državi je dobila 23,5%, dok je u  Saskoj dobila čak 27,5%. Sada je ta stranka treća po veličini u Njemačkoj. Prije samo nekoliko godina to je bilo nezamislivo.

Ali apeli stranke da je došlo vrijeme da se vrati izgubljeni njemački ponos i da se današnje generacije prestanu ispričavati za strahote Drugog svjetskog rata su očito našli svoje pristaše.

Gotovo 30 godina od pada Berlinskog zida je nacionalizam ponovno postao norma u pristojnom društvu. Njemačka može ući u trgovinski rat s Amerikom, jer Trump razmatra uvođenje carina na europske, prije svega njemačke automobile. Sve to može utjecati na odnose Berlina i Bruxellesa, članstvo u NATO paktu i savezništvo s Washingtonom. Umjesto da djeluje kao vođa oživljene Europe, Njemačka može započeti provoditi strategiju “Učinimo Njemačku opet velikom”, a da odvrati Ameriku može se okrenuti Rusiji i Kini.

U novoj provokativnoj knjizi “Svijetu treba zapadu”, Thomas Klein-Brockhoff, bivši pomoćnik njemačkog predsjednika Joachima Gaucka, tvrdi da je pogrešno vjerovati da se njemačko-američki odnosi neće narušiti, kao i da će zapadni liberalizam doživjeti renesansu.

Spominje krizu u kojoj se Amerika našla sredinom ’70-ih, kada je Richard Nixon odstupio s mjesta predsjednika, ljevičarski teror je bio u usponu, OPEC je uveo naftni embargo, a američka je ekonomija pala u recesiju.

Unatoč tome, napetost između Europe i Amerike postat će još izraženije ako Donald Trump pobijedi na izborima 2020. U stvari, Trump se pokušava nositi s „novom Europom“ na štetu „stare Europe“. Iako nemoćno, Trump zapravo teži sklapanju saveza sa zemljama poput Poljske i Mađarske, utemeljenim na općepriznatim kulturnim vezama.  2017. godine Trump je u Varšavi rekao kako podržava borbu poljske vlade za obranu “civilizacije EU ” od svih prijetnji, uključujući izbjeglice.

Ali Europska unija nema jedinstvenu civilizaciju, a Poljska je među posljednjim zemljama koje su odredište imigranata. Jedini otpor Varšave je bio što nije pristala na kvote, ali uz stotine tisuća, ako ne i više ratnih ekonomskih imigranata iz Ukrajine, Poljska ima puno pravo da ne prihvati istu vrstu migranata iz drugih dijelova svijeta.

Kako je Trump napomenuo da je potrebno da zemlje brane svoju “kulturu, vjeru i tradiciju”, zapravo je pokazao malo interesa za tradicionalne veze Amerike i Europe. Naprotiv, 2018. je govorio o brojnim mogućnostima da SAD kažu “Auf Wiedersehen”  NATO paktu. U tom smislu, Trump se vraća starijoj republikanskoj tradiciji držanja distance u odnosu na europske sukobe koji nisu izravno povezani s Amerikom. Rezultat toga može biti raspad zapadnog saveza, a to možda i ne bi bilo tako loše.

Sviđa vam se portal Logično?
LAJKAJTE NAŠU STRANICU

(samo jednom, ako kliknete drugi put, Facebook će smatrati da nas ne volite)
Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
28 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Treba nestati
Gost
Treba nestati
1 godina prije

Nova geopoliticka arhitektura:
1. Amerika 1
2. Nezavisne i nacionalne evropske republike
3. BALKAN BLOK
4. Arabska Liga
5. Afrika tretji svet

Željko
Gost
Željko
1 godina prije

“Unatoč tome, napetost između Europe i Amerike postat će još izraženije ako Donald Trump pobijedi na izborima 2020.”
Sve je rečeno u ovoj rečenici i još da dodam ako prođe i BREXIT i to je to EU se počinje i de jure raspadati, odličan tekst i REALAN!!

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije
Reply to  Željko

Ako Bog da neka pobjedi i neka idu. neka uništi i NATO, iako sumnjam da će biti tako, ali ako bi hipotetski bilo, to bi bio jedini zaslužni Nobelovac za mir u povijesti.

Moreno
Member
Moreno
1 godina prije

Savez EU – SAD nemože preživit bez promjena. EU je faktički okupirana jer ima Američku vojnu čizmu na svome tlu i Amerika, danas Trump otvoreno kaže kako EU mora plaćat za svoju zaštitu. To je klasični reket ka kad se reketira vlasnika kafića, ili kesni ili bomba . . . luđake za bacit bombu je najlakše nać . . . 1970-ih to su bile Crvene Brigade, danas je to ISIL . . . pa bombaši od rušenja blizanaca na mistu bombavanja čak i svoje osobne dokumente ostavljaju . . . i oni koji nad nama vladaju se sa tim nama… Pročitaj više »

Max Payne
Gost
Max Payne
1 godina prije
Reply to  Moreno

Ja bih dodao i Kinu kao projekt nepoznatih i nevidljivih dok se Rusija nekako drži ali ima infiltriranih. Ipak tema je EU i SAD. EU na vojnom planu je impotentna posebno kad izađe Velika Britanija, jedini član EU od glavnih Saveznika iz WW2 (uz SAD i SSSR, ostali su djelovali lokalno). Ostaje prošireni 4. Reich sa novom ideologijom i ikonografijom i kao što Moreno kaže pod vojnom čizmom SAD. Ovo što ih Trump reketari za mene je pozitivno jer više volim vidjeti pravo lice, gadi mi se licemjerstvo. Glavni sam siledžija pa vas reketarim zato što mogu umjesto palamuđenja o… Pročitaj više »

Jack
Gost
Jack
1 godina prije
Reply to  Max Payne

Ipak sve se može preokrenuti po onoj: Čovjek snuje, a Bog odlučuje. Ovo povijesno razdoblje je bremenito nekakvim čudnim likovima na čelu svjetski relevantnih država, a to su, Tramp, Erdogan, Putin, Jinping, Duterte, Merkel, Makron, Orban, Maduro, Vučić, Plenković itd i mirne duše možemo reći, da takve destruktivne kombinacije vođa država u povjesti još nije bilo. Generacije koje dolaze, sigurno će to razdoblje povjesti nazvati “mračnim razdobljem” ili vremenom, ali svijet će preživjeti i neki novi vjetrovi će zapuhati i očistiti ovu destruktivnu nakupinu i već se nazire, njihov kraj, a prvi će odletjeti Tramp, zatim Erdogan. Merkelica je ionako… Pročitaj više »

Željko
Gost
Željko
1 godina prije
Reply to  Max Payne

@Max Payne Objektivan vam je komentar ali se ne slažem oko ove vaše rečenice “Slobodni narodi Europe mogu surađivati i bez apsurdnog briselskog aparata bezličnih birokrata a tu računam i Rusiju i sve one europske države koje su izvan EU.” Ništa slobodniji nisu ljudi u : Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, BiH, Kosovu, Moldovi, Armeniji, Ukrajini, Azerbaijanu, Gruziji, Bjelorusiji, Turskoj čak naprotiv u odnosu na EU!! Možda su slobodniji u : Švicarskoj, Norveškoj, Monaku, Lihtenštajnu, San Marinu, Islandu nego u ostatku EU!

Max Payne
Gost
Max Payne
1 godina prije
Reply to  Željko

@Željko, naravno da nisu slobodni ovi što su kandidati za euroatlantske integracije makar formalno nisu članovi. Srbija je dobar primjer marionetske vlade a opozicija još gora. I iz Hrvatske se isisavala lova i prije formalnog članstva i prije su vlade bile marionetske i to je sasvim jasno. Za Švicarsku koja je izvan EU znam da baš nije slobodna jer imam rodbine i tamo i u Deutschlandu. Švicarska isto prima sve i svašta, dovoljno je pogledati tko im igra za reprezentaciju. Prosječan domicilni Švicarac tu reprezentaciju ne smatra svojom. Zbogi iskrenog iznošenja mišljenja o rodnoj ideologiji možeš imati itekakvih problema. Direktor… Pročitaj više »

sčlfrbvwehgvrewrgewrngfergerge
Gost
sčlfrbvwehgvrewrgewrngfergerge
1 godina prije
Reply to  Max Payne

Pa Švicom upravljaju odabrani i ona je njihov fort nox za čitav svijet tako da ne treba ništa čuditi da i tamo pravo imaju drugorupaši a svima ostalima se sva prava oduzimaju jer borgu ne trebaju oni koji neće biti bioroboti.

mars
Gost
mars
1 godina prije

Da li ce savez SAD – EU opstati zavisi samo, jedino i iskljucivo od toga da li ce politicke, finansijske i privredne elite jednih i drugih uspjeti naci zajednicki modus zadovoljavanja vlastitih sveobuhvatnih interesa u kojem, na ovaj ili onaj nacin, jedna strana nece drugoj strani zavlaciti ruku u dzep, niti pokusavati ostvariti svoje ciljeve zanemarujuci interese druge strane. S obzirom da su svoj prosperitet zajednicki temeljile na izrabljivanju trecih a tih trecih danas je ostalo vrlo malo a u buducnstii ce ih i sasvim nestati (niko vise nije ni glup ni naivan), bice im sve teze i teze (da… Pročitaj više »

shumadinac
Member
1 godina prije
Reply to  mars

‘de si mars, kućo stara – nešto zabušavaš u poslednje vreme 🙂
Što se pitanja saveza SAD-EU tiče svi su izgledi da će on postati mnogo, mnogo čvršći – bez obzira na užasavanje EU zbog takvog scenarija.

mars
Gost
mars
1 godina prije
Reply to  shumadinac

@ shumadinac – ulijenio se k’o prasac u gomili mekinja🙂. Ne znam, prevelika medjusobna koncentracija zle krvi prouzrokovana drasticnim smanjenjem lovista i lovine budi iskonske instinkte za samoodrzanjem, prezivljavanjem i opstankom i misljenja sam da ce upravo taj razlog biti presudan za opstanak ili raspad njihovog saveza.

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije
Reply to  mars

Moreno, mars
Paul C. Roberts (webtribune) smatra da su elite spremne na rušenje Trumpa…i to rušenjem sustava financija:
“… Ukoliko ne uspeju da ga smene, reći će, u redu, mi ćemo srušiti ekonomiju što je previše loše za njujorške banke, ili će naći neki poseban način da ih spasu dok sve ostalo bude propadalo: penzijski fondovi, hedž fondovi, zajednički fondovi. Zbrisaće nas kako bi se rešili Trampa. ”
Ja mislim da bi to išlo sa i bez Trumpa…

shumadinac
Member
1 godina prije
Reply to  Lucija

Lucija, finansijske elite pokušavaju da ga se otarase od prvog dana. Štaviše, zaprepašteni su kako je uopšte došao na vlast. Ali nikako da shvate da nisu toliko značajni koliko misle. “Novi Moćnici” misle da sve mogu završiti parama a stari se smeškaju…

sčlfrbvwehgvrewrgewrngfergerge
Gost
sčlfrbvwehgvrewrgewrngfergerge
1 godina prije
Reply to  shumadinac

Šumadijo pa ti bi trebao biti mudriji, krempitu ko fol napadaju a sve radi što mu zapovjede glumeći idiotića.

Kvisko
Gost
Kvisko
1 godina prije

Jest vala, evo javlja ARD da je kolona od Salzburga do Karavanki, citav truli zapad bjezi na istok, mnogi ce potegnuti do Rusije i jos dalje do Indije, prica se da tamo tece med i mleko.

Ivo
Gost
Ivo
1 godina prije
Reply to  Kvisko

Točno. I to GMO-free.

Mali Mujo
Gost
Mali Mujo
1 godina prije

Sto prije taj savez nestane to bolje po ostatk covijecanstva.

Ive iz pecalbe
Gost
Ive iz pecalbe
1 godina prije

Umijesto vladavine bezumlja i pohlepe – novca potrebna je vadavina razuma i tolerancije.
Na planetu je dovoljno svega za svakoga, osim za gramzive i pohlepne.

Nostradurus
Member
Nostradurus
1 godina prije

Savez elita? On može preživjeti. Nikad nije ni bilo drugačije.

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije

Tekst otvara više zasebnih područja…
“… Europa je bila najujedinjenija prije Prvog svjetskog rata. Londonac se mogao u bilo kojem trenutku odlučiti naseliti u Beču ili Parizu i preseliti se istog dana i tamo premjestiti svoje imanje.”
Prvi svj. rat je ključ za puno toga…
I baš zanimljivo, prilikom jedine pobune puka u Sarajevu, – zapaljeni originalni dokumenti koji se odnose na – 1. svj.rat…😊

Mozart
Gost
Mozart
1 godina prije

Stoltenberg je presjednik koje drzave?

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton
1 godina prije
Reply to  Mozart

Nije važno…. dok zna čijim dosjetkama se mora smijati……..
P.S.
Anđa i Orban su zera zategli usne….. reda radi.
Ono kao, Anđo, kakav je limun?
….Kisi…… fino!!!

Ive iz pecalbe
Gost
Ive iz pecalbe
1 godina prije
Reply to  Mozart

On nije predsjednik drzave, on je MAFIJASKI KUM zlocinac nad zlocincima.

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton
1 godina prije

Najveći problem za europske elite, novu EU aristokraciju, je što njihova ideja o centraliziranoj Europi, ne prolazi među europskim stanovništvom. Naprotiv, otpor tome je sve veći….
P.S.
Još kao luksemburški premijer 2007. g. Jean-Claude Juncker je na tu temu rekao: ””Svi znamo što trebamo učiniti, ali ne znamo kako bi ponovo bili izabrani nakon što to učinimo”.
Notorna ispičutura, ali instinkt za opstanak na vlasti…… par excellence!

kominterna
Gost
kominterna
1 godina prije

evropa mora shvatit da nam ameri nisu prijatelji nego okupatori,sve sankcije koje smo uveli po diktatu amerike štetu nama a ne njima…treba resetirat sve sankije i nove davat samostalno

kominterna
Gost
kominterna
1 godina prije

prusija je amerima bila dobra dok je bila na prvoj liniji pa je poslužila za pokoravanje susjeda a sad kad su poljaci glavni mjemci mogu samo pokrivat američke dugove bilo kaznama bilo lošim kupovanjem

Farre
Member
Farre
1 godina prije

Stvarno ne znam u kojem univerzumu je AFD bila kakva “prijetnja” NATO ili bilo kakvoj main stream politici. Oni jesu populisti, ali samo u obimu koji dozvoljava Frieda Springer I Baterlsman.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik