fbpx

Nedostatak energije u Turskoj predstavlja prijetnju gospodarskom oporavku nakon COVID-a

Turska ekonomska kriza

Dok se Turska pokušava ekonomski oporaviti od pandemije COVID-19, suočava se s neizvjesnostima zbog ogromnih izazova, uključujući visoke stope inflacije, iscrpljivanje rezervi središnje banke i kontinuiranu deprecijaciju lokalne valute, lire. Neizvjesnosti su se dodatno pojačale zbog iznenadne energetske krize nakon nestašice prirodnog plina. Turski ljudi i industrije suočeni su s najvećim dijelom nestašice struje. No, to nije dobro za gospodarski oporavak u nastajanju, pogotovo jer Ankara odbija deeskalirati svoje vojne avanture i provokacije.

Turska je nedavno iskusila nestašicu struje zbog neočekivanog prekida opskrbe plinom Irana na deset dana pod izlikom “tehničkog kvara”. Iako je Teheran najavio ponovno pokretanje opskrbe nakon plaćanja nepodmirenih pristojbi, mogućnost nestašica u budućnosti opsjeda Tursku i njezin industrijski sektor.

Dok su ljudi nosili nepodnošljivu bol tijekom hladne zime, nestanak struje (24.-28. siječnja) procijenio je industriju trošak od 5 milijardi dolara. Industrijalci, koji zbog nestanka energije ne mogu ispuniti svoje izvozne obveze, boje se otkazivanja narudžbi stranih kupaca.

Nedostatak struje i povećanje cijena također potiču inflaciju u zemlji. Od početka 2021. godine cijena prirodnog plina koji koristi turska industrija porasla je 5,5 puta, a cijena prirodnog plina koji se koristi u proizvodnji električne energije povećana je četiri puta.

Oporavak turskog gospodarstva ovisi o nekim od ključnih sektora, posebice automobilizmu i turizmu. Međutim, tijekom nestašice struje, proizvođač automobila Renault SA zaustavio je proizvodnju na 15 dana u svojoj tvornici u Bursi. Proizvođači automobila poput Tofasa u potpunosti su zaustavili proizvodnju. Podsjeća se da je automobilski sektor u 2021. godini pridonio 11 posto turskog izvoza.

Nestašica struje u zemlji dijelom je uzrokovana neplaćanjem pristojbi tradicionalnim dobavljačima. Ankara je također pogriješila u planiranju i donošenju ranih odluka o ugovorima o opskrbi plinom. Iako udio Irana u ukupnoj opskrbi Turske plinom iznosi 16 % i igra ključnu ulogu u energetskoj matrici zemlje, Turska također uvozi plin iz Rusije i Azerbajdžana. Unatoč različitim izvorima energije, Turska nije mogla dobiti potreban plin zbog velike globalne potražnje za energijom ove zime.

Analitičari kažu da Ankara nije poduzela odgovarajuće mjere unatoč očekivanim oštrim zimama i visokim cijenama nafte. Turski čelnici očekivali su pad cijena energenata, što bi moglo spasiti pogoršanje ekonomske krize usred utjecaja COVIDA-19, ali to se nije dogodilo. Pogreška u prosudbi Ankare dovela je do neobnavljanja srednjoročnih i dugoročnih ugovora o prirodnom plinu.

Nagli porast međunarodnih cijena energije sada prisiljava Ankaru da kupuje ukapljeni prirodni plin (LNG) na spot tržištu. U strahu od najgoreg, Ankara je u veljači osigurala dogovor s Azerbajdžanom o uvozu dodatnih četiri milijuna kubičnih metara prirodnog plina dnevno.

Glasnogovornik oporbene Republikanske narodne stranke (CHP), Faik Öztrak, izjavio je da se “[Erdoğanova] vlada kockala misleći da će se cijene prirodnog plina smanjiti, ali su izgubile.”

Ovo kockanje izazvalo je daljnji pritisak na njezine devizne rezerve, koje su već pod pritiskom za trenutne zahtjeve za servisiranje duga.

Ankara se suočava s višestrukim problemima otkako je pandemija COVID-19 razotkrila promjenjivu i visokorizičnu ekonomsku politiku Turske. Njezina je godišnja inflacija već dosegla 49 %, dosegnuvši rekord od 20 godina, a lira je prošle godine bila snižena za više od 40 %. Turska sada pokušava spriječiti recesiju i polaže nadu u očekivani prihod od turizma od 30 milijardi dolara u 2022., sve dok se pandemija ne ponovi.

U međuvremenu, s niske osnove gospodarskog rasta od ispod 2 % u posljednje tri godine od 2018., stopa rasta Turske procjenjuje se na oko 9 % u 2021., da bi se smanjila na 3,3 % u 2022. i 3,9 % u 2023. Međutim , sve ovisi o tome kako će Ankara rješavati svoje nadolazeće ekonomske probleme, uključujući nedostatak struje, i možda najvažnije, vojni avanturizam.

S inflacijom izvan kontrole i turskom lirom na najslabijoj točki, Turska neumoljivo nastavlja svoje vojne okupacije Cipra, Sirije, Libije i Iraka, kao i sponzorira rat na Južnom Kavkazu. Ovo također apsorbira očajnički potrebna sredstva.

Turski vojni rashodi porasli su za 8,6 % od 2010. godine kako bi dosegli procijenjenih 20,4 milijarde dolara u 2019., što predstavlja 2,7 % BDP-a. Međutim, to ne uzima u obzir njegove tajne operacije, poput financiranja, obuke i naoružavanja terorističkih snaga, uključujući ISIS i Al-Qaedu.

S vojnim avanturizmom koji usisava financije, uz dodatak energetskih problema, tursko gospodarstvo nalazi se u teškom stanju. To se također sada odražava u anketama budući da je u siječnju rejting turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana bio samo 40,7 %. Ipak, njegova ocjena neodobravanja i dalje je viša, 54,4 %.

Autor: Paul Antonopoulos

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
18 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
nekoime
Gost
nekoime
3 mjeseci prije

Skupi su ti dronovi poslani Ukrajini.

Tupko Glupko
Gost
Tupko Glupko
3 mjeseci prije

Turska da nema dovoljno plina? Hahaha. Turska je prije par godina završila Turkstream plinovod koji direktno povezuje Rusiju sa Turskom koji čitavim putem ide morskim dnom Crnog mora. Počeo je raditi 1. siječnja 2020. godine. Kapacitet 31,5 milijardi m3 plina godišnje. Koštao je 11,3 milijardi eura. Identična priča kao sa… Pročitaj više »

Max
Member
Max
3 mjeseci prije

Najprije je prijetila korona sad nestašica.

Gorki šećer
Gost
Gorki šećer
3 mjeseci prije

Nisu valjda presušila naftna polja u Siriji koje su Turci pljačkali ili je došlo vrijeme da se pustošnika opustoši? Kako god, neka Bog u ovim zlim vremenima čuva pravedne.

pirat sa kariba
Gost
pirat sa kariba
3 mjeseci prije

a nista ,nek se naplate od ukraine ,,imaju oni love

top
Gost
top
3 mjeseci prije

Neki u Turskoj preprodaju npr. ruski plin za puno vecu cijenu.
Oko preprodaje plina se vrtu veliki novci, to je radila Ukrajina za vrijeme Julije, mozda jos uvijek radi. To radi i Poljska

tuf
Member
tuf
3 mjeseci prije

Čudno da niste u svemu navedenom uočili uzorak, ‘pattern’ identičan onome koji je uzrokovao energetsku krizu u Europi. Obratite pažnju na ključne odluke i pokazatelje: 1) loše planiranje kapaciteta/zaliha , 2) kašnjenje s ugovorima, 3) neobnavljanje srednjeročnih i dugoročnih ugovora, 4) kupovina LNG-a na spot tržištu Malo neobična podudarnost s… Pročitaj više »

tri p
Gost
tri p
3 mjeseci prije

Nije mi jasno da niti jedna zemlja (čast izuzetcima koji potvrđuju pravilo) nije napravila dugoročne ugovore za opskrbu plinom, što je po mojim informacijama bila praksa, nego su svi odlučili špekulirati i svi naravno ispušili. To mi nekako liči na dogovor ili nagovor svih tih zemalja da postave svoju energetsku… Pročitaj više »

Alxx
Gost
Alxx
3 mjeseci prije

Mađarska ima dugoročne ugovore za nabavku plina – 15god

POVEZANE VIJESTI

Izbornik