Nemoguća misija? – Nijemci u prometnim projektima u Rusiji žele izgurati Kinu

Za projekt izgradnje brze željeznice između Moskve i Sankt Peterburga aktivno su zainteresirani strani investitori. U jednom trenutku Rusija ga je planirala implementirati zajedno s Kinom, ali se u posao sada pokušavaju uključiti njemačke tvrtke, prenosi Handelsblatt. Njemačke željeznice žele sudjelovati u dizajnu, a Siemens namjerava proširiti proizvodnju u Rusiji, navodi se u članku.

Izgradnja nove željezničke mreže velike brzine u Rusiji jedan je od najambicioznijih željezničkih projekata još od Transsibirske željeznice, piše Handelsblatt.

Uskoro bi trebalo započeti planiranje i dizajn brze željeznice koja će povezati Moskvu i Sankt Peterburg, a mnoge će njemačke tvrtke htjeti izravno sudjelovati u provedbi ovog obećavajućeg projekta, navodi se u članku.

Željeznica velike brzine se razlikuje od uobičajene, pa će za provedbu ovog projekta biti potrebno izgraditi više od 650 km potpuno nove rute, pojašnjava autor. Vlakovi će morati dostizati brzinu do 400 kilometara na sat. Tada će se udaljenost između dva ruska grada moći  prevaliti za samo dva i pol sata, a putnici će iz središta jednog grada u središte drugog moći stići brže nego avionom, kaže se u članku.

“Dizajn željeznice velike brzine trajat će tri godine”, rekao je prošli tjedan zamjenik ministra prometa Ruske Federacije Vladimir Tokarev.

Prema njegovim riječima, koliko dugo će gradnja trajati u cjelini, ovisit će o konkretnom projektu, ali to obično traje do pet godina, izvještava Handelsblatt.

Najteža i najskuplja pitanja izgradnje još su u fazi izrade, stoji u članku. Primjerice, još uvijek nije u potpunosti odlučeno koja će željeznička stanica biti odabrana u Sankt Peterburgu, hoće li zračne luke biti povezane s projektom i treba li projekt obuhvaćati i stanicu u Velikom Novgorodu na pola puta, kaže se u članku.

Istodobno će troškovi biti prilično znatni. Prema procjenama potpredsjednika vlade Maksima Akimova, za provedbu projekta trebat će najmanje 1500 milijardi rubalja.

“Taj će se iznos najvjerojatnije povećati”, rekao je Jevgenij Makarov, voditelj projekta njemačkih željeznica velike brzine u intervjuu za Handelsblatt.

“Njemačku inicijativu za željeznice za velike brzine vodi konzorcij Siemens, koji je osnovan s ciljem pružanja mogućnosti njemačkim tvrtkama za sudjelovanje u velikom ruskom projektu i rješavanju svih problema koji nastanu“, objašnjava autor.

Ovaj je tjedan njemački konzorcij korak bliže svome cilju, budući da su čelnik Ruskih željeznica i izvršni direktor tvrtke Siemens Mobility potpisali sporazum o strateškom partnerstvu prema kojem će njemačka inicijativa podržati projekt u području tehnologije i znanja u dizajnu, a kasnije i za vrijeme izgradnje brze pruge, piše u članku.

Istodobno, njemačke željeznice Deutsche Bahn AG i inženjerske tvrtke Obermeyer i Gauff žele sudjelovati u dizajnu, a koncern Siemens nada se razvijanju suradnje s ruskom stranom u pripremi željezničkih vozila i infrastrukture.

„Radi atraktivnog projekta, koncern je spreman proširiti proizvodnju u Rusiji “, objašnjava Handelsblatt, podsjećaućii na nedavnu najavu odluku o proizvodnji Siemensovih turbina u Rusiju.

Moskva dugo vremena radi na projektu izgradnje željezničke mreže velike brzine zajedno s Pekingom, posebno nakon oštrog zahlađenja odnosa sa Zapadom, kaže se u članku.

Ruski predsjednik Vladimir Putin se u izgradnji nadao pomoći Kine i 2013. godine se osobno potrudio isplanirati put od Moskve do Kazana umjesto do Sankt Peterburga, piše Handelsblatt.

„Peking je izrazio spremnost da sudjeluje u izgradnji. Međutim, ideje Kine o financiranju i prijenosu tehnologije uvelike su se razigrale”, piše njemački list.

U travnju je Putin naredio obustavu projekta izgradnje nove pruge do Kazana i obnovu projekta do Sankt Peterburga, a njemačke se kompanije nadaju da su sada bliže sudjelovanju u izgradnji.

“Dietrich Meller, dugogodišnji šef Siemensa u Rusiji, uvijek je smatrao ovu rutu ekonomski posebno važnom i korisnom, te ju je podržao. Nijemci su do sada zaključili samo memorandum o razumijevanju s ruskom stranom, ali su već korak ispred kineskih rivala“, naglašava Handelsblatt.

Ruska strana, međutim, ne krivi Kinu, već navodi kako je predsjednik Rusije još 2013. objavio da planira graditi visokobrzinsku željeznicu do Kazana, ali gradnja do 2019. godine nije započela. Glavne prepreke za provedbu projekta su manjak projektiranih putničkih i teretnih tokova, kao i visoki troškovi, zbog čega nije pronađena prihvatljiva shema financiranja. Brojni ugledni stručnjaci i vladini dužnosnici, uključujući ministra financija Ruske Federacije Antona Siluanova, smatrali su projekt ekonomski neprimjerenim, a premijer Ruske Federacije Dmitrij Medvedev je istaknuo „nedovoljnu uptrebljivost projekta“. U jesen 2018., nakon daljnjih analiza, ruski predsjednik Putin je izrazio sumnju u potrebu izgradnje ove prugee, ali je u veljači 2019. projekt podržao potpredsjednik vlade Maksim Akimov, koji nadgleda izgradnju ove infrastrukture. Projekt je trenutno odgođen, ali nije odbačen, posebno zbog činjenice da su se u razne studije o njegovoj izvodivosti potrošile desetine milijardi rubalja. Čini se da sada sve ovisi o kineskoj strani injihovij želji da sudjeluju u izgradnji pruge do Kazana po povoljnijim uvjetima za Moskvu.

Istodobno, projekt izgradnje autoceste do Sankt Peterburga također otvaraneka pitanja, navodi se u članku. Potencijalni protok putnika brze željeznice se procjenjuje na sedam milijuna putnika. No, trenutno Ruske željeznice, zajedno sa Siemensom, na ovoj ruti uspješno koriste Sapsanove brze vlakove, a Siemens je nedavno primio još jednu višemilijunsku narudžbu za nabavu novih vagona ove vrste.

“Ako Sapsan nastavi voziti, ruske će se željeznice u budućnosti početi natjecati same sa sobom”, zaključuje Handelsblatt.

Kako su Kinezi dobili francuski projekt do Kazana

Ovo je zanimljiva priča i potvrđuje da će i se izgradnja modernih željeznica u Rusiji koristiti i kao politički alat. Ukratko, davanje projekta Kini je bio odgovor Rusije Francuskoj za neisporučeni „Mistral“. Francuskoj kompaniji je tada poništen dobiveni natječaj za izgradnju 803 km brzinske Trans-sibirske pruge, a posao dobila Kina.

Kawasaki (Japan), Siemens (Njemačka) i Alstom (Francuska) su velike kompanije specijalizirane za visokobrzinsku željezničku infrastrukturu. Francuska kompanija Alstom je od strane Rusa gotovo bila proglašena pobijednikom na natječaju za izgradnju prve trase visokobrzinske Trans-sibirske pruge.

U prvoj fazi je projekt alzaške kompanije Alstom trebao povezati Moskvu s glavnim gradom Tatarstana (803 km) za 3 sata i 30 minuta, putujući prosječnom brzinom od 320 km/h.

Postojećom ruskom željeznicomn se ta udaljenost prevali za gotovo 11 sati. U 2007. godini, na relaciji francuske istočne visokobrzinske pruge Vaires-sur-Marne (Pariz) – Baudrecourt (Strasbourg), Alstom je postavio svjetski brzinski rekord, dosegnuvši brzinu od 574 km/h.

Međutim, nakon francuskog odbijanja da ispuni svoje ugovorne obveze oko isporujke nosača helikoptera „Mistral“ ruskoj vojsci, umjesto tvrtke Alstom je odlučeno da će ruski željeznički megaprojekt graditi kineska kompanija China Railway Corporation (CRC), koja je kao partner odabrana kompaniji Uralvagonzavod.

Time bi Kina praktički monopolizirala modernizaciju željeznica Rusije po modelu „joint-venture“ s ruskim kompanijama. CRC je već uključen u prvi dio projekta izgradnje visokobrzinske pruge Moskva-Kazan i projekt modernizacije pruge Moskva-Peking u dužini 7000 km.

Dok su glavne ruske banke pogođene sankcijama SAD-a i Europske unije, na sastanku u listopadu 2014. su ruski i kineski premijeri, Dmitrij Medvedev i Li Keqiang, zaključili memorandum koji rješava problem financiranja projekata.

Interes kineske kompanije China Railway Corporation za Trans-sibirsku prugu dolazi zbog tisuća i tisuća kontejnera koji svaki dan prometuju željeznicom iz logističkih centara u Njemačkoj (BMW, Mercedes, Audi, Volkswagen) u Leipzigu i Münchenu do tvornica u regiji Shenyang u Kini.

Dakle, CRC bi izgradnjom visokobrzinske željeznice Moskva-Peking smanjio vrijeme putovanja od jednog tjedna na 48 sati, a čak tri puta, ako se računa najduža brzinska pruga u Kini, Peking-Guangzhou.

CRC 2004. godine započinje transfer tehnologije iz Kawasakija i Siemensa, suparnika Alstoma. Sada brzinski vlakovi u Kini putuju maksimalnom brzinom od 468 km/h. Kina ima 1050 željezničkih vozila koji redovito putuju između Pekinga i Šangaja i 1200 km prijeđu u pet sati.

Visokobrzinska Trans-sibirska željeznica je glavni željeznički infrastrukturni projekt Vladimira Putina i on nije otkazan, a uključuje i dva koncentrična pojasa u području oko Moskve.

Šangaj također ima magnetske levitacijske vlakove velike brzine koji su izazvali Putinovo divljenje prilikom posjete Kini u svibnju 2014. Riječ je o „Maglevu“ njemačkih kompanija Thyssen Krupp i Siemens, vlak koji povezuje zračnu luku i centar grada, odnosno, prelazi 30 km u 7 minuta i 21 sekundu uz maksimalnu brzinu od 430 km/h.

Gubitak francuske kompanije Alstom i dobitak kineske kompanije China Railway Corporation dionice visokobrzinske pruge od Moskve do glavnog grada Tatarstana, duge 803 km, nije spomenut, ali cijeli projekt nove brzinske pruge Moskva-Peking vrijedi 230 milijardi dolara.

Trans-sibirska željeznica

FOTO – Nova Trans-sibirska željeznica koju zajedno grade Rusija i Kina

Francuzi se za gubitak sklopljenog ugovora moraju zahvaliti suludoj vazalskoj politici bivšeg predsjednika Hollandea, koja sada dolazi na naplatu.

Što se tiče Rusije, još u svibnju 2014. je francuski Echo pisao „kako Rusija ima sredstva samo za prvu dionicu pruge i vlada će javnim sredstvima pokrivati proračun od 7 milijardi eura, dok će za ostale dionice morati činiti ustupke“. No, sada se traži nova shema financiranja, ali Kina ne ispada iz igre i ostaje partner za izgradnju visokobrzinske pruge, kako njene dionice do Kazana, tako i cijelog projekta modernizacije Trans-sibirske željeznice.

Ukupni trošak visokobrzinske pruge je sa 60% sredstava trebala financirati ruska država, ali je, prema francuskom dnevnom listu, „privatno financiranje znatno teže, jer je ukrajinska kriza stvorila zapreku ulaganjima“.

Kako se čini, kineska i ruska vlada, odnosno premijeri Dmitrij Medvedev i Li Keqiang, ipak su našli zajednički jezik i dogovorili suradnju u ovom projektu, a rusko otkazivanje ugovora Alsitom su čaki Francuzi nazvali „šamarom i Francuskoj i američkim sankcijama“.

Hoće li Nijemci moći konkurirati Kini, tek treba vidjeti. Naravno, nije isključeno da Moksva favorizira Berlin za izgradnji dionice do St. Peterburga zbog korektnog ponašanja Nijemaca oko „Sjevernog toka 2“ i mogućih novih političkih ustupaka. Kada su ovako veliki projekti u igri, sve se uzima u obzir. Za sada je sigurno da Kina aktivno sudjeluje u modernizaciji Trans-sibirske željeznice, a snimke radova na pojedinim dionicama i njihove tehničke i financijske podatke se mogu naći na internetu. Konačno, Rusija će za izgradnjuove dionice raspisati natječaj, a ako Nijemci ponude bolje uvjete od Kine, bit će pobjednici. Uz sve dogovorene poslove, to Kini vjerojatno neće predstavljati problem.

VIDEO: Šangajski “Maglev”

 

9
Ostavite komentar

avatar
10000
5 Grupirani komentari
4 Odgovori unutar grupe
0 Pratitelji
 
Komentar koji izaziva reakcije
Najaktivniji komentar
9 Komentatori
FlashGordonAnasamo takoZadraninGjuro P.S. Zadnji aktivni komentator
  Pretplati se  
najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton

Kinezi neće zaplakati ako ne dobiju ovaj posao.
U vrijeme sankcija, uvesti Nijemce u ovako nešto je politički puno isplativije.
Samo razmišljam. Naglas.
P.S.
Putinove godine provedene u Sankt Peterburgu, a po povratku iz Istočne Njemačke nakon pada Berlinskog zida, sigurno su ostavile nekog traga. Nakon što je izgubio na lokalnim izborima 1996. g. tadašnji gradonačelnik Sobčak, koji je usput govoreći bio vrlo blagonaklon prema Putinu u to vrijeme, što mu Putin nije zaboravio i kad se ovaj našao u problemima, uzvratio mu je uslugu, Putin i njegova ekipa iz gradske uprave ”prelaze na rad” u Moskvu. Između ostalih, u toj ekipi su bili Igor Sečin, sadašnji šef Rosnjefta, Dmitrij Medvedev, bivši predsjednik a sadašanji premijer Ruske Federacije, Viktor Zubkov, bivši zamjenik premijera, premijer, šef Gazproma itd, Aleksej Kudrin, dugogodišnji ministar financija itd, Aleksej Miler, sadašnji šef Gazproma, Herman Gref sadašnji šef Sberbanke, Dmitrij Kozak, zamjenik premijera, Viktor Ivanov, bivši šef Savezne službe za nadzor droga, Putinova osoba povjerenja iz vremena KGB, Sergej Nariškin, bivši predsjednik Dume, šef vanjske obavještajne službe, Vitalij Mutko potpredsjednik Vlade i drugi……
Mali podsjetnik. Kao v.d. predsjednika Rusije, Putin je 31. 12. 1999. odmah po ulasku u Kremlj, potpisao Ukaz br. 1, kojim je bivši predsjednik Boris Jeljcin i njegova obitelj, imunitetom zaštićen od eventualnog kaznenog progona i o garancijama doživotnih privilegija. Kažu da je to bio mudar i odgovoran potez koji je omogućio u dosta osjetljivom trenutku, građanski mir i tranziciju vlasti
u Rusiji……

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Hoće sutra, ali malo sutra. Problem je što će Rusi otvoriti natječaj. Naravno,. onda dolaze Kinezi i okvirna cijena neka bude 10 mlrd, oni će reći mi ćemo izgraditi za 7,5. Nijemci neće moći toliko sniziti ponudu. Ovo je zanimlijvo da je Putin osobno trenutno blokirao projekt Moskva-Kazan i prioritet dao pruzi Moskva- St-Peterburg. Ali to treba gledati iz strateške perspektive za brzo oprebacivanje trupa i opreme na zapadne granice. Kina nije pretnja.

Gott mit uns!
Gost
Gott mit uns!

Nije sve u cijeni, ima nešto i u kvaliteti. Ovakvi projekti gledano dugoročno će koristiti nekoliko budućih generacije. To kinesko smeće jeste jeftinije, ali je kraćeg vijeka. Sve ima svoju cijenu. Ne mogu kinezi praviti za nekoliko milijardi jeftinije od cijelog svijeta, možda i mogu ali sa jeftinijom tehnologijom i materijalom.

Zadranin
Gost
Zadranin

@Gott mit uns

Aj aj, ti znaš da ne mogu Kinezi praviti jeftinije za nekoliko milijardi od cijelog svijeta, i kakav će materijal koristiti, i koju tehnologiju.

Meni prije par mjeseci mušterija došla da joj dam ponudu za istu kuhinju iz Lesnine, isti materijal i ja joj još kvalitetniji okov stavio.. i cijena u Lesnini 60000 kuna, a ja joj napravio kuhinju za 40000, uz bogovsku zaradu.

Zato, ne kenjaj.

P***!

FlashGordon
Gost
FlashGordon

Prošetaj malo do Azije pa se provozaj u tom smeću, pa onda odi sjedi u najbrži njemači vlak a onda napsi komentar, vjerujem da bi se malo razlikovao od ovoga gore (ps. nekih 35$ je cjena za nekih 500+ km,)

samo tako
Gost
samo tako

Uvlačenje Njemačke u izgradnju brze pruge Moskva-Sankt Peterbsburg nije ekonomsko pitanje. Putin se još jednom dokazao kao vrstan državnik i geopolitičar.

Gjuro P.S.
Gost
Gjuro P.S.

Istina je da su Francuzi izgubili ugovor vrijedan 230 milijradi zbog uvlacenja Amerima pod rep al’ su zato dobili ugovor od 499 milijardi za izgradnju brze pruge Honolulu -San Francisko

Zadranin
Gost
Zadranin

@Gjuro P.S.

Honolulu- San Francisco? Brza pruga?

Kako će se zvati: pacifičko podno-oceanska linija?

Hahahah, al si me nasmijao! 😂

Ana
Gost
Ana

Infrastruktura im se u zemlji raspada oni ce tudje zemlje graditi?

POVEZANE VIJESTI

Izbornik