Nova hegemonija ili harmonija? – Kako će u bliskoj budućnosti izgledati svijet pod dominacijom Kine?

Kina

Dvadeseto stoljeće je bilo obilježeno hegemonijom Sjedinjenih Država i zapadnog svijeta. Osim što je Amerika bila zemlja s najvećim gospodarstvom i najmoćnijim oružanim snagama, nametnula se i kao najutjecajnija u kulturnom smislu.

No, ovakav odnos snaga je počeo pucati u XXI stoljeću. U sve složenijem i multipolarnom svijetu, se sve većim unutarnjim problemima, Amerika je izgubila sposobnost i učinkovitost da utječe na međunarodni poredak.

Nasuprot američkoj slabosti, svi u ovom trenutku gledaju na Kinu. Azijski ekonomski div, čije gospodarstvo je u porastu proteklih 30 godina, sada je i službeno druga zemlja na svijetu po bruto društvenom proizvodu, ili prva ako u obzir uzmemo paritet kupovne moći. Veze Kine s ostatkom svijeta postaju sve jače i utjecaj te zemlje se sve više širi i na globalnoj razini.

Je li moguće da će u desetljeću koje dolazi Kina postati novi svjetski hegemon? U čemu bi se takav sustav hegemonije razlikovao od onog kakvog pamtimo proteklih nekoliko desetljeća?

Kina – Sila koja to ne želi biti

“Ako sve prođe dobro i ne bude većih problema, Kina će, bez sumnje, biti glavna gospodarska sila u svijetu. Međutim, u području kulture postoje značajna ograničenja. SAD su oduvijek razmišljale kako imaju mesijansko poslanje i na taj su način također učvršćivale svoju dominaciju u svijetu. Ali Kina ne namjerava nametnuti globalnu hegemoniju, nego uspostaviti multipolarni poredak u kojem će ta zemlja imati značajnu ulogu i primat”, objašnjava politički analitičar Xulio Rios, direktor španjolskog Opservatorija za politiku Kine.

“Čak i najambiciozniji Kinezi su odustali od želje da njihova zemlja postane hegemonistička sila, što će u budućnosti u novom međunarodnom sustavu biti čak nemoguće. SAD više ne mogu biti ono što su bile, a Kina ne može i ne želi ih zamijeniti u toj ulozi. Kina ima veliku moć i velike regionalne ambicije. Želi biti središnja zemlja u Aziji, ali su na istoj razini takve globalne želje u potpunosti zanemarene“, kaže Fernando Delage, direktor Glavnog instituta za međunarodne odnose međunarodne odnose iz Madrida i ekspert za geopolitiku Azije.

“Nije da je njihova kultura slabija, ali im je njihova posebnost toliko važna, tako da će svijetu trebati desetljeća da upozna pravu Kinu. Njihovi aksiomi i vrijednosti općenito imaju duboko azijsku dimenziju i stoga mislim da Kini nedostaje univerzalna vizija. Umjesto toga, tijekom prošlog stoljeća su se Sjedinjene Države nametnule u obliku kulturnih vrijednosti za koje Amerikanci danas smatraju da su „univerzalne“. Kineska povijest je vrlo različita od bilo koje povijesti zapadnih sila koje su se razvile šireći utjecaj u svijetu. S druge strane, Kina je provela većinu svog života u unutarnjoj izoliranoj potrazi“, nastavlja Fernando Delage.

„Velika promjena koja se dogodila s politikom reformi nije toliko bila otvaranje tržišta koliko otvaranje prema van kineskog društva i civilizacije, koja je stoljećima živjela u svom svijetu, vjerujući da je njihova civilizacija bila superiorna nad ostalima. Danas se u Kini raspravlja o tome koja je njihova uloga u svijetu s geopolitičkog stajališta i koje odgovornosti mora preuzeti“, pojašnjava Xulio Rios.

Vrata

“Po prvi puta u povijesti situacija u Kini ovisi i o vanjskim okolnostima, dok je sve do nedavno to uvijek bilo vrlo samodostatno društvo. Prije opijumskog rata 1840. je car Daoguang rekao da ne treba ništa od bilo koga, jer su imali sve. Tada su britanski vojnici sa svojim topovnjačama otvorili kinesko tržište. Ta situacija se dramatično promijenila i danas Kina treba svijet, njegovu energiju i tržište. Stoga mora utjecati i na stabilnost, te rješavati međunarodne krize koje mogu ugroziti njen gospodarski razvoj”, dodaje Rios.

Jedan od razloga zašto je za Kinu teško da postane dominantna sila u narednim godinama su ozbiljne unutarnje manjkavosti. Unatoč tome što ima ekonomsku moć, ta bogata zemlja ipak ima i vlastite društvene probleme.

“Glavni unutarnje slabosti Kine su regionalne i društvene nejednakosti, ekološki problemi i tehnološki nedostatci. Budući da je to sada drugo gospodarstvo po veličini, zemlja napreduje u smislu ljudskog razvoja, a njezin dohodak po stanovniku je 10 153 američkih dolara”, kaže politički analitičar i ekspert za Kinu, Xulio Rios.

No. ove brojke se ubrzano mijenjaju. Početkom ovog desetljeća je BDP po stanovniku iznosio 6700 dolara, dok je u smislu ljudskog razvoja, prema nekim izračunima, Kina bila na 98. Mjestu u svijetu, prije svega zbog zapuštenih sela i zapadnih pokrajina. Iako ova područja još uvijek zaostaju za jugoistočnim provincijama, slika Kine se ubrzano mijenja, posebno nakon velike agrarne reforme za koju se partijski vrh odlučio pokrenuti tijekom „petoljetke“ koja je počela 2013.

Svijet po mjeri u Kine?

Kina je uvijek odbacivala intervencionizam u vanjskim poslovima, ali se proteklih godina raspravlja o tome kakav bi trebao biti njen odnos u suzbijanju terorizma, koji već ima značajan utjecaj unutar kineskog društva, a ta borba traži međunarodnu suradnju, što može dovesti i do intenzivnijih intervencija.

“Ja mislim da će ta sila biti drugačija i neće biti aktivnog intervencionizma koji karakterizira vanjsku politiku Sjedinjenih Država. Kina će biti sve opreznija i opreznija. Unutarnja situacija će ostati prilično složena i krhka sljedećih nekoliko desetljeća. Zato Kina ne može preuzeti previše međunarodne odgovornosti”, pojašnjava Rios.

U studenom 2013. je Centralni komitet Komunističke partije Kine, najviše tijelo vlasti, objavilo paket od 200 reformi za promjenu ekonomskog modela za nekoliko desetljeća, stoga treba uzeti u obzir i taj proces. Promjene stvarno imaju za cilj Kinu pretvoriti u prvu zemlju svijeta.

“Kineska vlada je priznala da će i dalje rasti i da mora napustiti model iz proteklih 30 godina. To će učiniti na temelju izvoza proizvedene robe, stranih ulaganja i kapitala, onoga koji će biti pokretač rasta unutarnje potražnje. Tada su odlučili da treba poticati potrošnju, koja je oduvijek bila vrlo niska, prestati biti svjetska tvornica i ubrzano jačati uslužni sektor, napredovati u inovacijama i tehnologiji”, kaže španjolski stručnjak za Kinu i Aziju, Fernando Delage.

Šangaj - rukovanje

“Vrlo delikatno je htjeti provoditi reforme, a istovremeno zadržati snagu političkog režima. Takav proces traži cenzuru, kontrolu ideološkog diskursa i socijalnu stabilnost, što može biti vrlo teško”, dodaje Delage.

Politički izazovi KP Kine se sve više suočavaju sa željama građana koji žele biti povezani s ostatkom planeta. Ako se pokrenu reforme, uskraćivanje nekih temeljnih sloboda koje postoje u zapadnima zemljama bi mogla postati neodrživa praksa.

“Bilo je rasprava o tome treba li pokrenuti demokratske reforme, ali je sve stalo na tome, jer je u Kini duboko ukorijenjen strah da se ne pojavi zapadni model, koji bi samo doveo do nestabilnosti. Dakle, politički pluralizam je apsolutno izvan svake rasprave“, tvrdi Xulio Rios.

Za razliku od onoga što su Sjedinjene Američke Države bile tijekom većeg dijela svoje povijesti, Kina vjerojatno neće izvoziti svoj model društva u druge zemlje. Njihova kultura je takva da ljudi prihvaćaju i traže stvari koje su nezamislive Zapadu.

“Većina kineskog društva ima koristi od proteklih godina rasta, ali to nije društvo koje izgleda kao zapadno, niti će automatski zahtijevati veća politička prava. Građani koji prosvjeduju na ulicama zahtijevaju da im se priznaju njihova građanska prava, ali se ne odriču svoje odgovornosti. Općenito, demokracija u zapadnom smislu u Kini nije društveno poželjna”, zaključuje Delage.

“Ljudi su u središtu ovog političkog procesa, ali Kinezi sami imaju druge vrijednosti, kao što su poštivanje autoriteta, koncept grupe, a kolektivni interes je iznad individualnih prava. Tu su nacionalistička ideja i patriotizam koji imaju veze sa svime onim što je Kina kao civilizacija. Kineski nacionalizam i patriotizam dramatično povezuju stanovništvo. To je etnički i kulturno vrlo jedinstvena i kohezivna zemlja”, dodaje Fernando Delage.

“To je jedan skroz drugačiji planet. Ključ opstanka KP Kine je da sa svojim ogromnim kapacitetom prilagodi i kombinira tradiciju i kinesku kulturu sa svojim povijesnim projektom modernizacije. Ta je stranka postala prva organska dinastija u povijesti, a njeni lideri i časnici bi se mogli smatrati novim mandarinima“, zaključuje Xulio Ríos.

Kina i Latinska Amerika

Najpoznatije zemlje koje surađuju s Kinom su Venezuela, Nikaragva, Ekvador, ali i Brazil, gdje je Kina za vrijeme predsjednica Dilme Rousseff pokušala ojačati suradnju u svim sektorima, a dogovoreni su poslovi vrijedni na desetine milijardi dolara. Iako je novi predsjednik Jair Bolsonaro veliki obožavatelj Trumpa i Sjedinjenih Država, kineska ulaganja i interese u Brazilu se nije usudio dovesti u pitanje. Konačno, Brazil je zemalja koja ima najveće koristi od američko-kineskog trgovinskog rata, a veliki zemljoposjednici imaju ogroman utjecaj na brazilski Kongres, što pojašnjava neutralnost službene Brazilije u ratu između Washingtona i Pekinga.

Kina Brazil Xi Jinping

“Kina se nametnula ne samo kao ekonomska sila i strategija Pekinga obuhvaća različite aspekte promocije. Možemo govoriti i o interesima u kulturnom smislu. Dovoljno je pratiti porast kineskih instituta u Latinskoj Americi, „Institutos Confucio“, kao i želju u regiji da se uči mandarinski kineski“, kaže čileanska analitičarka i politolog na Sveučilištu u Berlinu, specijalizirana za odnose između Kine i Latinske Amerike, Pamela Aróstica Fernández.

“Kina ima različite ciljeve. Traži sigurnu opskrbu sirovinama, ali i napominje da je Latinska Amerika geostrateška točka i važna za rješavanje problema sa Sjedinjenim Državama. Trenutno je trgovinski partner mnogim zemljama, ali i jedan od glavnih kreditira, primjerice, Venezueli”, dodaje Pamela Fernández.

U regiji koja je povijesno obilježena kao „američko dvorište“ raste prisutnost Kine, što predstavlja veliku promjenu, jer razlike između Kine i SAD-a nisu zanemarive.

U ovom trenutku znamo da Kina ne namjerava izvoziti svoju revoluciju niti nametati svoje vrijednosti ostatku svijeta. Konačno, to bi bila nemoguća misija. Kina trenutno prodire u svijet kupnjom industrija, luka i infrastrukture po cijelom svijetu. Drugi dio su kreditiranja zemalja takozvanog Trećeg svijeta, a iznos tih kredita je od 2000. do 2017. premašio 5000 milijardi dolara. Znakovito je da je kroz Banku za međunarodna poravnanja, MMF i Svjetsku banku proknjiženo manje od pola ovih zajmova. Zbog toga Washington grmi „kako Peking dužničkim diplomacijom namjerno daje prekomjerne kredite drugim zemljama u nastojanju da izvuče gospodarske ili političke ustupke“.

No, zemlje koje sukorisnici ovih kredita do sada imaju malo toga za ponuditi Kini. Izuzetak je Džibuti, gdje je Kina otvorila prvu inozemnu vojnu bazu. S druge strane, ovi krediti su izrazito povoljni, uz male kamate i cilj im je razviti lokalnu infrastrukturu, obrazovati stanovništvo koje će kasnije podići na noge ekonomije svojih zemalja, a zauzvrat će kupovati kineske proizvode. Složit ćemo se da ovaj model ima malo zajedničkog s modelom zapadnih multinacionalnih korporacija, po kojem je dovoljno podmititi lokalne političke elite i tako dobiti slobodan pristup resursima.

“Kina ima novi način u pristupu međunarodnih odnosima. Velik naglasak se daje na skladno društvo i borbu za mir. Međutim, naglašavati važnost mira i da Kina nema intervencionističke namjere u povijesno podjarmljenoj Latinskoj Americi ne znači da su postupci Kine bezopasni. Ipak su mjere opreza koje poduzimaju zemlje u regiji niže nego ranije, ili bi se moglo reći da su drugačije. U svakom slučaju, zemlje Latinske Amerike su već vezane za Kinu, kao Venezuela koja se zadužuje u Pekingu ili Čile, čija cjelokupna proizvodnja bakra ovisi o izvozu na kinesko tržište. Potrebno je analizirati kako će se Kina pozicionirati kasnije, kada postaje prva zemlja u svijetu“, završava Pamela Aróstica Fernández.

Hoće li Kina zaista napraviti „radikalan zaokret“ jednom kada se pozicionira kao prva zemlja u svijetu, teško je reći. Međutim, trenutno se sa sigurnošću može reći da je jamac da se klatno povijesti ne zanjiše i zaglavi na strani Washingtona, unipolarnog svijeta i „univerzalnih ljudskih vrijednosti“, kako ih tumače američki neokonzervativci.

38
Ostavite komentar

avatar
10000
12 Grupirani komentari
26 Odgovori unutar grupe
0 Pratitelji
 
Komentar koji izaziva reakcije
Najaktivniji komentar
30 Komentatori
ad astraUmpah PahxyxxyxTi Kej Zadnji aktivni komentator
  Pretplati se  
najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
Moreno
Gost
Moreno

Svi ovi kineziolozi polaze od zapadnih predpodstavki i definicija slobode, demokracije, hegemonije, BDP-a . . . a Kina je skroz nešto drugo. Nejasne su tu i te spomenute ”zapadne slobode” kojih istok nema . . . doslovno shvaćanje slobode na zapadu definiraju vladari koji su ”demokratski” došli na vlast . . . šta je to ”pluralizam” . . . ko to određuje koja će se od više različitih odnosno pluralnih ideja primjenit u društvu i na koji način se došlo do toga . . . šta su to ljudska prava uopće . . . prava na prirodne resurse zemlje odnosno krov nad glavom, voda, hrana, zrak ili su to društvene odrednice tkz jednakost di se ono šta je jednako pokušava društvenim inženjeringom nametnit svima . . . jeli sloboda plaćat porez na izdah u kojemu ima CO2, a istovremeno imat mogućnost ”slobode” odabira roda, spola, načina reprodukcije . . . o kojim se tu pravima i slobodama uopće radi kad se na zapadu teži da i prirodni i društveni resursi budu pod kontrolom mikro manjine koja je protokom vremena sve manja dok to u Kini radi KP . . . i na koji način se to suprotstavlja istočnim vrijednostima u smislu poimanja sloboda i prava . . .

U zadnjih 500-tinjak godina vladari su se mjenjali i dok su vladali svi su imali svoje svijetske valute i svoje vojske, od Portugalaca priko Španjolaca, Nizozemaca, Francuza, Engleza do Amerikanaca . . . iz svega se vidilo kako je minorna manjina koja je bila pri samim vrhovima moći bila vezana za vrh piramide financijske moći i kako se selila iz jednoga carstva u drugo . . . jeli taj nama nevidljivi sloj vladara novca zakoračija u Kinu, a da mi pojma nemamo . . . i ako je to tako, kakva će bit finalna reakcija Kineza koji su ipak druga kultura, a ove sve predhodne su u temeljima imale osnovne odrednice rimskoga carstva i kršćanstva, dok je Kina kroz to cilo vrime bila nešto skroz različito . . .

Teško je znat šta će bit u budućnosti, zapad je ogreza u materijalno , po modelu zapada i istok također, međutim pitanje je kolika je razlika u spremnosti zapada i istoka prema dopuštanju da im svemir odnosno duh afektira um i priko uma materiju . . .

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

“na zapadu teži da i prirodni i društveni resursi budu pod kontrolom mikro manjine koja je protokom vremena sve manja dok to u Kini radi KP” – u pm, koja razlika!? U oba slučaja je riječ o mikro manjini.

Moreno
Gost
Moreno

SoA Pa razlika je napisana u članku u kojemu se, među navodima zapadnih kineziologa, moglo pročitat kako zapad zapadnjacima daje slobode koje kineska KP Kinezima ne daje . . . ako oćeš po domaću, zapadne elite uvjeravaju zapadnjake kako su zapadnjaci slobodni, a jesu moj k . . . . lažu, i te iste zapadne elite istovremeno zapadnjacima govore kako su Kinezi neslobodni . . . to kineska elita ne govori Kinezima, nego im kaže istinu, ono, bit će onako kako mi kažemo i ko vas j . . .
Po meni očito zapadnjaci žive u većoj iluziji od Kineza . . .

Roko Paic
Gost
Roko Paic

Kineziolog je pojam koji nema nikakve veze s Kinom. Ispravno je sinolog. Nema na čemu.

Бранко
Gost
Бранко

Кина као стара цивилизација, одавно је схватила (научила) да све што се више шириш постајеш слабији. на крају крајева, то су потврдиле све старе империје кроз историју. Толико су се рашириле да су се на крају и урушиле.
САД управо понавља ту грешку, грешку насталу вођењем за енормним апетитима, још, још и још.
Можда то и не би било тако страшно да се у том вођењу апетитима нису изродили и главне потезе почели да вуку крајње бескрупулозни људи из банкарског, војног, фармацеутског сектрора. Вођени искључиво личним интересима а они су још и још новца, изгубили су везу са реалним светом. САД вођена таквим људима последње две деценије само производи непријатеље. Створила се критична маса коју више не могу да контролишу и то је једноставно почетак њиховог краја.
Пошто су препуни зла, такав крај мора бити у тешкој агонији и мукама.
Надам се да неко из те групе умирућих не повуче потез вођен логиком да је његов крај оправдање за крај свега?

Branko
Gost
Branko

Da, i meni se čini da Kina teži ka umjerenosti, što je mudro…Po nekoj logici prirode, da bi imao prvo moraš dati..

Sparkling
Gost
Sparkling

Lijepo je to sve zamišljeno u nekom dugoročnom planu KP Kine. I naravno da je lijepo čuti da neče biti podmičivanja lokalnih političara a ulaganja u infrastrukturu i razvoj kako bi se danas sutra stanovništvo odlučilo da kupuje Kineske proizvode. Samo pitam se, zar netko tko ulaže nekakav kapital, ne želi i da i taj isti kapital danas – sutra donese nekakvu dobit. A što ako se političke prilike promijene a Kina nema percepciju zaštite tog kapitala u nekoj dalekoj zemlji? Iskreno – Kinezu je novac i biznis na prvom mjestu a sve ostalo sekundarno.
Kao što ni ovi “izuzetni” danas nisu niti neče biti alternativa boljoj budučnosti prosječnog stanovnika Zemlje, tako da ni Kina nebi bila dobra zamjena. Multipolarnost je dobitna kombinacija kad nema globalnog hegemona.
LP

Arcibald Rajs
Gost
Arcibald Rajs

Kina ce uciniti da sve zemlje same pozele da budu u njenoj sferi uticaja! Zamislite sutra da vi sklapate kraj s’ krajem a vas komsija saradjujuci sa Kinom zivi kao bog!? Molice svi Kinu da investira u njihove zemlje, zivi bili pa videli! Sa druge strane Kini ce biti najlakse da povuce svoje kompanije, turiste i investicije iz neke zemlje ako dodje do problema i tako pritisne tu tu zemlju bez vojne sile! Zavisnost sveta od Kine bice ogromna, mnogo veca nego sto je danas zavisnost od USA. Razlika je samo sto ta zavisnost nece biti projektovana silom kao sto radi USA danas. Americki san je proslost, Kineski san je sadasnjost i buducnost! Nazalost do tog sna nece biti lako doci imajuci u vidu teznje USA! Skoro sigurno ce USA pokrenuti vojni sukob sa Kinom da bi sprecila sopstvenu propast, to ce se naravno zavrsiti strasnim porazom USA, i posle toga nikome nece pasti vise na pamet da razgovara sa Kinom preko nisana puske! Nijedna velika sila nije otisla tiho u noc…

ad astra
Gost
ad astra

Vrlo interesantno promišljanje. Ali ostaje otvoreno nekoliko pitanja. Zašto je Amerika toliko interesantna na svjetskoj trgovinskoj sceni? Što to oni proizvode, a da drugi to ne mogu? To su krucijalna pitanja. Amerika prdnjači s svojim visoko tehnološkim proizvodima. Kina ulaže velike novce u istraživanje i razvoj, ali još uvijek zaostaje. Tek onda kad Kine bude proizvodila nešto što drugi ne mogu, onda će biti svjetski lider. Roba široke potrošnje,
koja je cjenovno prihvatljiva nije ono što neku državu čini liderom. Otvaraju se i druge države s jeftinom radnom snagom koje će konkurirati Kini, a Kina će u međuvremenu postati sve skuplja država. I na kraju. Pazi razmišljanja. Neće nas Amerika držati pod svojim utjecajem, bolje da to radi KIna. Stravično promišljanje. Poštovani Archibald, zamisli se nad svojim promišljanjem. Pročitaj svoj komentar još jedanput i reci sam sebi da li stvarno tako promišljaš. Meni tvoj komentar ne ulijeva nadu u školstvo na ovim prostorima.

Arcibald Rajs
Gost
Arcibald Rajs

Amerika je do sada nudila najvise novca za naucnike i privlacila ih, sada Kina ima najvise novca i privlaci mnogo vise naucnika i kompanija, korporacija, studenata…Prvi kvantni kompjuter je proizveden u Kini, tamo se nalazi i najmocniji kompjuter na svetu, teleportovali su cestice u svemir, sletela im je operativna sonda na tamnu stranu meseca, gde niko nije do sada bio, daleko su oni odmakli od proizvodnje robe siroke potrosnje…pitanje je ko to zeli da vidi i prizna! Moje zelje nemaju veze sa stvarnoscu, a stvarnost kaze da sledi nekoliko vekova kineske hegemonije, uz mnogo pametnije osvajanje sveta-bez upotrebe sile! Jedino sto se moze ocekivati je Americki vojni napad u cilju zadrzavanja sopstvene pozicije, koju su vec uveliko izgubili…

ad astra
Gost
ad astra

Archibald, sve je to lijepo što ti govoriš i ja stvarno želim uspjeh Kine. Ali nemojmo smetnuti s uma da činjenice govore nešto drugo. kineska istraživanja svemira su neusporedivo manja od američkih. Vjerovatno su čuo za američke projekte Cassini i Horizons. Da li je to usporedivo s kineskim programom, teško. Da ne nabrajam dalje, ali Amerika je još uvijek gigant što se tiče istraživanja i razvoja. Spominješ da Kina ima više novca. Ako uzmemo polaznu točku ista primanja znanstvenika, onda ćemo usporediti izvore financiranja. Kina ima GDP oko 14 000 milijardi dolara, a US 22 000 milijardi. Znači pet puta manja država po broju stanovnika ima gotovo dvostruko veći GDP. Kina ovisi o zapadnom tržištu i ponaosob o američkom tržištu. Dok god Kina ne počne proizvoditi stvari koje drugi ne mogu, ona je samo manufaktura razvijenog svijeta i razvijat će se koliko joj taj razvijeni svijet dozvoli. Treći problem Kine i stranih znanstvenika je njihov jezik i pismo. I četvrti najveći problem je nejednolika razvijenost Kine što može u bliskoj budućnosti generirati unutardržavne probleme. Kina liči na bildera koji gradi gornji dio tijela, a zapostavlja noge. A što se tiče vojnog napada, smiješna pretpostavka. Neće biti vojni već financijski napad i on neće biti već je. Surovi kapitalizam pozna moć najboljeg.

Hash
Gost
Hash

Kako god bude, ne može biti gore od ove zapadne demoNkratije. Samo da sjašu anglosaksocii zlikovci.

Red Dog
Gost
Red Dog

Sila boga ne moli.
Pri kraju postaju svi arogantni. Ali ima jos desetljeca, ako ne stoljeca, do toga.
Nije cudno sto je USA data ekonomija sveta u Bretton Woodsu. Bila je to druga Amerika, jedini realisticni kandidat. Poceli su poludeti sa Nixonom i sa Reaganom su pukli skroz. Sada su nepodnosljivi.
Sa Kinom verujem da cemo imati nekoliko desetljeca multipolarnosti. A rastu i drugi. Moguce je da joj nece dopustiti da postane hegemon.

ad astra
Gost
ad astra

Hash, jesi li siguran da ne može biti gore?

Hash
Gost
Hash

Uvijek može gore, ali nas ovi zlikovci (anglosakso cio), sigurno vode u katastrofu. Mislim da bez ravnoteže snaga nema ni mira. Krenuli su uništavati državu po državu. Ako ih se ne zaustavi, nama običnim smrtnicima će biti gore.

Red Dog
Gost
Red Dog

Male zemlje migu postojati samo u multipolarnosti. Ako ti prete jedni trazis pomoc drugih. Juga.
Hegemonija vodi gazenju svega. A s obzirom na kako americka elita prezire svoje stanovnistvo sada, sta mogu ocekivati drugi „inferiorni narodi“?

xyx
Gost
xyx

Ako ta Vasa draga Kina doista postane glavna onda to jedino znaci da su USA i njeni saveznici usli iza zavjese pa upravljaju velikom lutkom.

Miro
Gost
Miro

Kad budu osjetili da su dovoljno jaki od “soft power” politike brzo ce preci na hard. Jos ovo da su Kinzi vrlo nacionalisticki, to nam daje na znanje da ce sigurno probati da postanu jedina sila na ovoj planeti, da li ce im uspjeti to mi necemo znati, bar ne u nasem zivotu. Btw. Jos to da im ni Rusi ne vjeruju previse jer ipak Kinezi imaju pretenzije po nekim teritirijama Ruske federacije. Sve velike sile su veliko govno. Inace vrlo blag “navijaski” clanak u korist Kine

Moreno
Gost
Moreno

Miro Pa ja neznan šta će bit, ali znan ono šta vidin, a vidin to kako nas Ameri guze na suvo, a Kinezi sa vazelinom, barem za sad. Ja nikome ništa ne virujen, ali opet nekome virujen više nekome manje. A šta se velikih sila tiće i kolika su oni govna pokazale su im mikro sile sa Balkana prij skoro 30 godin i još dan danas pokazuju.

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah

@Moreno:
Pokoreni narodi (od Kine)
će biti prisiljeni svoje mrtve zakopavat sa golom guzicom iznad zemlje
tako da Kinezi mogu parkirat biciklu ?

Cigo
Gost
Cigo

Pa nisam ja ništa drugo niti rekao. Kažeš Luce da njih ne interesiraju narodi sa ovih prostora. Naravno da ne. A Ti si tim istim narodima oduzeo sve, kad si im oduzeo zemlju i vodu. Dakle, rekla si isto što i ja samo na drugi način.

Cigo
Gost
Cigo

Možda imaju pravo oni među Vama koji tvrde da Kinezi nisu zlato. I ja mislim da nisu i uvijek se pri tom sjetim Tibeta. Kinezi su tamo uništili njihovu autohtonu kulturu do temelja i o tome postoje svjedočanstva. Ako i budu glodali svijet, možda postanu svjesni jedne činjenice. A to je da ne možeš glodati države na kojima parazitiraš do kosti. Ako im i srce i dušu izvadiš, kao što se to npr. u nas radi, odakle ćeš onda smagati resurse. Ako ja hoću da mi dužnik vraća lovu, moram biti siguran da može ostati na životu jer ako umre, izgubio sam i njega i pare. Mislili mi što nam drago, bit će kako će biti, a mi eto možemo i dalje kratiti vrijeme komentirajući članke na Portalu Logično. Eto nek mi slušamo sami sebe kad nas drugi ne šljive ni pet posto. 😉

Lucija
Gost
Lucija

Cigo

“…Ako im i srce i dušu izvadiš, kao što se to npr. u nas radi, odakle ćeš onda smagati resurse. ”
??
Ne trebaju im ni države ni narodi ni nacije s ovih prostora. Trebaju zemlju i vodu. Banana države služe samo u prelaznom razdoblju…

Mamajev Kurgan
Gost
Mamajev Kurgan

SAD istina su bile vojni,ekonomski i politicki hegemon ali nikada i kulturni kako se pise na pocetku texta.Uostalom SAD i nemogu kulturno biti nesto narocito a hegemon ni pod razno.Pogledajmo bilo kojeg predsednika ili bilo koju javno vaznu osobu iz SAD…pa mi iz Evrope odmah vidimo cim zinu da su to mahom spodobe bez i trunke kulture.A pogledajmo bilo koju javno drzavnu osobu iz Kine,Rusije,Irana,Indije…(starih naroda civilizacija) sve ce vam bit jasno koje su razlike.
Ako je Kina i njen narod stara civilizacija,drzava barem 5.000 godina i nikada zlotvori nisu bili a bili su poduzi period najsjajnije najnaprednije civilizacija …nigde niko nije zapamtio da su kinezi-Kina bili zlotvori poput one zlotvorevine zvane SAD koja svom najblizem ,,savezniku,, Japanu nece i nemoze da kaze japanskom narodu izvinite za zlo koje vam ucinismo u Hirosimi i Nagasaki.Eto ti njihove ,,kulture,, i sve ostalo.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Ništa ne zvuči plemenitije do ” kineski cilj je (državama koje kreditira u iznosu od 5000 milijarda dolara s niskim kamatama) razviti lokalnu infrastrukturu, obrazovati stanovništvo koje će kasnije podići na noge ekonomije svojih zemalja, a zauzvrat će kupovati kineske proizvode.”
Kako će razviti lokalnu infrastrukturu? Gradnjom cesta i kreditiranjem te gradnje. O.k. Kako će i iz kojih prihoda zemlje dužnici vraćati kredite? Iz gospodarstva čiji razvoj će pomoći Kina. Kako će pomoći? Davanjem kredita.
Kad to zbrojimo, imamo kineske kredite za infrastrukturu i kineske kredite gospodarstvu. Htjeli ne htjeli – ta država je onda kineski najamnik. Trebat će joj stoljeće najmanje da se riješi jarma duga.
Što bi se dogodilo da s promjenom vlasti neka država odbije plaćati dalje rate kredita Kini? Bi li se Kinezi nasmijali i rekli Dobro, nema veze, ne morate. Ili bi možda financirali one stranke u tim državama koje zagovaraju suradnju s Kinom? Ako bi slučajno na vlast došla nekineska opcija, bi li Kinezi posegnuli za kakvim pučem, možda sankcijama ili vojnom intervencijom?

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Zaboravljaš niske kamate koje nisu klizne, kao što rade banke koje dižu kamate kako S&P ili Moody’s obore nekom rejting, stalna restrukturiranja (prolongaciju) duga, ako netko ne može otplatiti, itd itd. Ima puno toga što je neusporedivo s divljačkim “ulaganjem” standardnih multinacionalnih divova. / Uspot, u brazilu je na vlast došla nekineska opcija, pa što se dogodilo? Ništa.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Kad ti na 5000 milijarda dolara kamata ne klizi, onda to u stvarnosti izgleda kako? Koliko posto? recimo da je prosječno 4%. Koliko kamata je to na godinu? Odakle će platiti kamate? Odakle glavnicu? Izvozom u Kinu?

Red Dog
Gost
Red Dog

Niko od sitnih riba niti moze, niti namerava, vratiti kredite.
To je jednostavno finansiranje u Novoj Ekonomiji kao sto su nekada finansirale Centralne Banke.
Dok ide, ide – to je stav.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Mislim da sam pročitao a je za Treći svijet kamata oko 2%… Godišnje, pobogu, ne mjesečno….

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Dva posto na 5000 milijarda dolara jest 100 milijarda dolara (a možda je ipak 4% pa je duplo,tj 200 milijarda). To Treći svijet (onaj kojeg iskorištava kolonijalni Zapad, a Kina ga kamatari) vrati kao od šale, s malim prstom jedne ruke. Proizvede li taj Treći svijet uopće roba za 200 milijarda dolara kojih se može odreći?

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Ok ovdje imamo podatke do svibnja 2017. , ali dokazuju moju tezu da Kina ne ulaže samo u puku eksploataciju resursa i s tim bogatstvom briše u domovinu i tamo pravi finalne proizvode. Ako ovo nije dosta, ja ne znam što još reći. Na drugoj strani, Peking ne izvozi “komunizam”, svoje vrijednosti ne smatra “univerzalnima”, od vojnih instalacija ima samo Džibuti, ali tamo imaju baze i SAD i UK i drugi su prisutni zbog Roga Afrike.comment image

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Dobro, brate, a kredit s 5%, uz klizne kamate ako agencije obore rejting, što je praksa Zapada? Dakle, bilo bi pošteno o% kamata. O da proizvede još kako, samo kada bi profit u većini država, kao što je bio slučaj s Gadafijevom Libijom, završavao u državnoj blagajno, a ne punio račune “ulagača” s Wall Streeta ili trezor Francuske banke s “porezom na korištenje” kolonijalnog franka. Ma SoA, ti mene, da prostiš, zjbvš, oli zabaš to misliš?

Alan Ford
Gost
Alan Ford

Mnogi ne znaju ili zaboravljaju da je 1979.g. godišnja kamatna stopa na američki dolar iznosila od 16-20%. (izvor: William Engahl – Stoljeće rata). To je tada i dovelo do depresije svjetske ekonomije, a zemlje u razvoju su bile prisiljene da svoje proizvode prodaju budzašto na svjetkom tržištu samo da se domognu dolara, kojima su morali zapadnim (privatnim) bankama plaćati te kamate. Stariji čitateljii će se sjetiti raznih nestašica uvozne robe u exYU, jer naprosto nije bilo dovoljno deviza za uvoz dovoljne količine stranih roba. Na ovaj način su godinama cijedjene ekonomije zemalja koje su imale trgovinski deficit sa inozemstvom, što je i dovelo do financijskog kolapsa mnogih zemalja.
Sa druge strane, Zapad je posljednjih 50 godina imao inflaciju u prosjeku vise od 4% godišnje (tko ne vjeruje neka izračuna sam). To znači da ako se plaćala fiksna godisnja kamata od 4%, onda je to plus-minus negdje oko nule. Dakle, ako uzmeš npr. privatni kredit za stan, za 20tak godina vratiš dvostruku sumu od one koju si dobio, ali ti na kraju stan vrijedi najmanje toliko koliko si ukupno platio. Ukoliko si u njemu stanovao, to je znači bilo besplatno stanovanje, a ukoliko si naplaćivao najam to ti je bio čisti prihod. A kredite istog tog tipa daju i Kinezi, da ne obrazlažem dalje. SoA koristi drugu, neoliberarnu, matematiku. Zato se ne „razumijete“.

Stjepan
Gost
Stjepan

Son … I glavninu i kamate će platiti DUŽNIK tako što će kinezi pošteno platiti proizvod koji kupuje od njega.TAKO DA NI DUŽNIK nije na gubitku! Tada je to partnerstvo! Život je jednostavan kad nisu zločinački umovi previše močni!
P. S. Poštenu ekonomiju i trgovinu nije izmislio zapad ali sigurno prakticira nepoštenu!!

Miki maus
Gost
Miki maus

SoA, sto ti znas lupetati! Neznam koliko imas godina, ali ako imas preko 50, onda si u ex Yu radio u ideoloskoj komisiji KPJ 100%! Kina daje nekome kredit, i? Jel drzi pistolj na celu onome tko uzima kredit ili ovaj drugi moli Kinu da joj da kredit? Zasto ovaj drugi nema para? Zato sto je nesposoban, lijen itd! Sta bi trebala Kina, izgraditi infrastrukturu u lopovskim zemljama gratis, iz ljubavi? Ocekuje zaradu? A, sta bi trebala ocekivati, gubitak?! Moreno je dobro objasnio glavnu manu Zapada, a to je da cijeli svijet gledaju svojim ocima, svojim sustavom “vrijednosti”, namecu ga cijelom svijetu i nemogu shvatiti da je Kina, Rusija, Iran… druge civilizacije i imaju drugi sustav vrijednosti koji ni nepokusavaju nametati drugima.

PeroTunguz
Gost
PeroTunguz

Trump Will Win the US China Trade War

Ti Kej
Gost
Ti Kej

Kakva dominacija kine??? Kinu za 10 ak godina čeka sudbina Japana. Dajte se uozbiljite;mala djeca mogu živjeti u carstvu snova,ne odrasli ljudi….

xyx
Gost
xyx

Umisto da razmisljaju kako u NATO I EU zivit i vidit ima li koja pogodnost, oni sanjaju Kinu, Iran, Klingonce, Kardasijance…

POVEZANE VIJESTI

Izbornik