fbpx

Nova hegemonija ili harmonija? – Kako će u bliskoj budućnosti izgledati svijet pod dominacijom Kine?

Kina

Dvadeseto stoljeće je bilo obilježeno hegemonijom Sjedinjenih Država i zapadnog svijeta. Osim što je Amerika bila zemlja s najvećim gospodarstvom i najmoćnijim oružanim snagama, nametnula se i kao najutjecajnija u kulturnom smislu.

No, ovakav odnos snaga je počeo pucati u XXI stoljeću. U sve složenijem i multipolarnom svijetu, se sve većim unutarnjim problemima, Amerika je izgubila sposobnost i učinkovitost da utječe na međunarodni poredak.

Nasuprot američkoj slabosti, svi u ovom trenutku gledaju na Kinu. Azijski ekonomski div, čije gospodarstvo je u porastu proteklih 30 godina, sada je i službeno druga zemlja na svijetu po bruto društvenom proizvodu, ili prva ako u obzir uzmemo paritet kupovne moći. Veze Kine s ostatkom svijeta postaju sve jače i utjecaj te zemlje se sve više širi i na globalnoj razini.

Je li moguće da će u desetljeću koje dolazi Kina postati novi svjetski hegemon? U čemu bi se takav sustav hegemonije razlikovao od onog kakvog pamtimo proteklih nekoliko desetljeća?

Kina – Sila koja to ne želi biti

“Ako sve prođe dobro i ne bude većih problema, Kina će, bez sumnje, biti glavna gospodarska sila u svijetu. Međutim, u području kulture postoje značajna ograničenja. SAD su oduvijek razmišljale kako imaju mesijansko poslanje i na taj su način također učvršćivale svoju dominaciju u svijetu. Ali Kina ne namjerava nametnuti globalnu hegemoniju, nego uspostaviti multipolarni poredak u kojem će ta zemlja imati značajnu ulogu i primat”, objašnjava politički analitičar Xulio Rios, direktor španjolskog Opservatorija za politiku Kine.

“Čak i najambiciozniji Kinezi su odustali od želje da njihova zemlja postane hegemonistička sila, što će u budućnosti u novom međunarodnom sustavu biti čak nemoguće. SAD više ne mogu biti ono što su bile, a Kina ne može i ne želi ih zamijeniti u toj ulozi. Kina ima veliku moć i velike regionalne ambicije. Želi biti središnja zemlja u Aziji, ali su na istoj razini takve globalne želje u potpunosti zanemarene“, kaže Fernando Delage, direktor Glavnog instituta za međunarodne odnose međunarodne odnose iz Madrida i ekspert za geopolitiku Azije.

“Nije da je njihova kultura slabija, ali im je njihova posebnost toliko važna, tako da će svijetu trebati desetljeća da upozna pravu Kinu. Njihovi aksiomi i vrijednosti općenito imaju duboko azijsku dimenziju i stoga mislim da Kini nedostaje univerzalna vizija. Umjesto toga, tijekom prošlog stoljeća su se Sjedinjene Države nametnule u obliku kulturnih vrijednosti za koje Amerikanci danas smatraju da su „univerzalne“. Kineska povijest je vrlo različita od bilo koje povijesti zapadnih sila koje su se razvile šireći utjecaj u svijetu. S druge strane, Kina je provela većinu svog života u unutarnjoj izoliranoj potrazi“, nastavlja Fernando Delage.

„Velika promjena koja se dogodila s politikom reformi nije toliko bila otvaranje tržišta koliko otvaranje prema van kineskog društva i civilizacije, koja je stoljećima živjela u svom svijetu, vjerujući da je njihova civilizacija bila superiorna nad ostalima. Danas se u Kini raspravlja o tome koja je njihova uloga u svijetu s geopolitičkog stajališta i koje odgovornosti mora preuzeti“, pojašnjava Xulio Rios.

Vrata

“Po prvi puta u povijesti situacija u Kini ovisi i o vanjskim okolnostima, dok je sve do nedavno to uvijek bilo vrlo samodostatno društvo. Prije opijumskog rata 1840. je car Daoguang rekao da ne treba ništa od bilo koga, jer su imali sve. Tada su britanski vojnici sa svojim topovnjačama otvorili kinesko tržište. Ta situacija se dramatično promijenila i danas Kina treba svijet, njegovu energiju i tržište. Stoga mora utjecati i na stabilnost, te rješavati međunarodne krize koje mogu ugroziti njen gospodarski razvoj”, dodaje Rios.

Jedan od razloga zašto je za Kinu teško da postane dominantna sila u narednim godinama su ozbiljne unutarnje manjkavosti. Unatoč tome što ima ekonomsku moć, ta bogata zemlja ipak ima i vlastite društvene probleme.

“Glavni unutarnje slabosti Kine su regionalne i društvene nejednakosti, ekološki problemi i tehnološki nedostatci. Budući da je to sada drugo gospodarstvo po veličini, zemlja napreduje u smislu ljudskog razvoja, a njezin dohodak po stanovniku je 10 153 američkih dolara”, kaže politički analitičar i ekspert za Kinu, Xulio Rios.

No. ove brojke se ubrzano mijenjaju. Početkom ovog desetljeća je BDP po stanovniku iznosio 6700 dolara, dok je u smislu ljudskog razvoja, prema nekim izračunima, Kina bila na 98. Mjestu u svijetu, prije svega zbog zapuštenih sela i zapadnih pokrajina. Iako ova područja još uvijek zaostaju za jugoistočnim provincijama, slika Kine se ubrzano mijenja, posebno nakon velike agrarne reforme za koju se partijski vrh odlučio pokrenuti tijekom „petoljetke“ koja je počela 2013.

Svijet po mjeri u Kine?

Kina je uvijek odbacivala intervencionizam u vanjskim poslovima, ali se proteklih godina raspravlja o tome kakav bi trebao biti njen odnos u suzbijanju terorizma, koji već ima značajan utjecaj unutar kineskog društva, a ta borba traži međunarodnu suradnju, što može dovesti i do intenzivnijih intervencija.

“Ja mislim da će ta sila biti drugačija i neće biti aktivnog intervencionizma koji karakterizira vanjsku politiku Sjedinjenih Država. Kina će biti sve opreznija i opreznija. Unutarnja situacija će ostati prilično složena i krhka sljedećih nekoliko desetljeća. Zato Kina ne može preuzeti previše međunarodne odgovornosti”, pojašnjava Rios.

U studenom 2013. je Centralni komitet Komunističke partije Kine, najviše tijelo vlasti, objavilo paket od 200 reformi za promjenu ekonomskog modela za nekoliko desetljeća, stoga treba uzeti u obzir i taj proces. Promjene stvarno imaju za cilj Kinu pretvoriti u prvu zemlju svijeta.

“Kineska vlada je priznala da će i dalje rasti i da mora napustiti model iz proteklih 30 godina. To će učiniti na temelju izvoza proizvedene robe, stranih ulaganja i kapitala, onoga koji će biti pokretač rasta unutarnje potražnje. Tada su odlučili da treba poticati potrošnju, koja je oduvijek bila vrlo niska, prestati biti svjetska tvornica i ubrzano jačati uslužni sektor, napredovati u inovacijama i tehnologiji”, kaže španjolski stručnjak za Kinu i Aziju, Fernando Delage.

Šangaj - rukovanje

“Vrlo delikatno je htjeti provoditi reforme, a istovremeno zadržati snagu političkog režima. Takav proces traži cenzuru, kontrolu ideološkog diskursa i socijalnu stabilnost, što može biti vrlo teško”, dodaje Delage.

Politički izazovi KP Kine se sve više suočavaju sa željama građana koji žele biti povezani s ostatkom planeta. Ako se pokrenu reforme, uskraćivanje nekih temeljnih sloboda koje postoje u zapadnima zemljama bi mogla postati neodrživa praksa.

“Bilo je rasprava o tome treba li pokrenuti demokratske reforme, ali je sve stalo na tome, jer je u Kini duboko ukorijenjen strah da se ne pojavi zapadni model, koji bi samo doveo do nestabilnosti. Dakle, politički pluralizam je apsolutno izvan svake rasprave“, tvrdi Xulio Rios.

Za razliku od onoga što su Sjedinjene Američke Države bile tijekom većeg dijela svoje povijesti, Kina vjerojatno neće izvoziti svoj model društva u druge zemlje. Njihova kultura je takva da ljudi prihvaćaju i traže stvari koje su nezamislive Zapadu.

“Većina kineskog društva ima koristi od proteklih godina rasta, ali to nije društvo koje izgleda kao zapadno, niti će automatski zahtijevati veća politička prava. Građani koji prosvjeduju na ulicama zahtijevaju da im se priznaju njihova građanska prava, ali se ne odriču svoje odgovornosti. Općenito, demokracija u zapadnom smislu u Kini nije društveno poželjna”, zaključuje Delage.

“Ljudi su u središtu ovog političkog procesa, ali Kinezi sami imaju druge vrijednosti, kao što su poštivanje autoriteta, koncept grupe, a kolektivni interes je iznad individualnih prava. Tu su nacionalistička ideja i patriotizam koji imaju veze sa svime onim što je Kina kao civilizacija. Kineski nacionalizam i patriotizam dramatično povezuju stanovništvo. To je etnički i kulturno vrlo jedinstvena i kohezivna zemlja”, dodaje Fernando Delage.

“To je jedan skroz drugačiji planet. Ključ opstanka KP Kine je da sa svojim ogromnim kapacitetom prilagodi i kombinira tradiciju i kinesku kulturu sa svojim povijesnim projektom modernizacije. Ta je stranka postala prva organska dinastija u povijesti, a njeni lideri i časnici bi se mogli smatrati novim mandarinima“, zaključuje Xulio Ríos.

Kina i Latinska Amerika

Najpoznatije zemlje koje surađuju s Kinom su Venezuela, Nikaragva, Ekvador, ali i Brazil, gdje je Kina za vrijeme predsjednica Dilme Rousseff pokušala ojačati suradnju u svim sektorima, a dogovoreni su poslovi vrijedni na desetine milijardi dolara. Iako je novi predsjednik Jair Bolsonaro veliki obožavatelj Trumpa i Sjedinjenih Država, kineska ulaganja i interese u Brazilu se nije usudio dovesti u pitanje. Konačno, Brazil je zemalja koja ima najveće koristi od američko-kineskog trgovinskog rata, a veliki zemljoposjednici imaju ogroman utjecaj na brazilski Kongres, što pojašnjava neutralnost službene Brazilije u ratu između Washingtona i Pekinga.

Kina Brazil Xi Jinping

“Kina se nametnula ne samo kao ekonomska sila i strategija Pekinga obuhvaća različite aspekte promocije. Možemo govoriti i o interesima u kulturnom smislu. Dovoljno je pratiti porast kineskih instituta u Latinskoj Americi, „Institutos Confucio“, kao i želju u regiji da se uči mandarinski kineski“, kaže čileanska analitičarka i politolog na Sveučilištu u Berlinu, specijalizirana za odnose između Kine i Latinske Amerike, Pamela Aróstica Fernández.

“Kina ima različite ciljeve. Traži sigurnu opskrbu sirovinama, ali i napominje da je Latinska Amerika geostrateška točka i važna za rješavanje problema sa Sjedinjenim Državama. Trenutno je trgovinski partner mnogim zemljama, ali i jedan od glavnih kreditira, primjerice, Venezueli”, dodaje Pamela Fernández.

U regiji koja je povijesno obilježena kao „američko dvorište“ raste prisutnost Kine, što predstavlja veliku promjenu, jer razlike između Kine i SAD-a nisu zanemarive.

U ovom trenutku znamo da Kina ne namjerava izvoziti svoju revoluciju niti nametati svoje vrijednosti ostatku svijeta. Konačno, to bi bila nemoguća misija. Kina trenutno prodire u svijet kupnjom industrija, luka i infrastrukture po cijelom svijetu. Drugi dio su kreditiranja zemalja takozvanog Trećeg svijeta, a iznos tih kredita je od 2000. do 2017. premašio 5000 milijardi dolara. Znakovito je da je kroz Banku za međunarodna poravnanja, MMF i Svjetsku banku proknjiženo manje od pola ovih zajmova. Zbog toga Washington grmi „kako Peking dužničkim diplomacijom namjerno daje prekomjerne kredite drugim zemljama u nastojanju da izvuče gospodarske ili političke ustupke“.

No, zemlje koje sukorisnici ovih kredita do sada imaju malo toga za ponuditi Kini. Izuzetak je Džibuti, gdje je Kina otvorila prvu inozemnu vojnu bazu. S druge strane, ovi krediti su izrazito povoljni, uz male kamate i cilj im je razviti lokalnu infrastrukturu, obrazovati stanovništvo koje će kasnije podići na noge ekonomije svojih zemalja, a zauzvrat će kupovati kineske proizvode. Složit ćemo se da ovaj model ima malo zajedničkog s modelom zapadnih multinacionalnih korporacija, po kojem je dovoljno podmititi lokalne političke elite i tako dobiti slobodan pristup resursima.

“Kina ima novi način u pristupu međunarodnih odnosima. Velik naglasak se daje na skladno društvo i borbu za mir. Međutim, naglašavati važnost mira i da Kina nema intervencionističke namjere u povijesno podjarmljenoj Latinskoj Americi ne znači da su postupci Kine bezopasni. Ipak su mjere opreza koje poduzimaju zemlje u regiji niže nego ranije, ili bi se moglo reći da su drugačije. U svakom slučaju, zemlje Latinske Amerike su već vezane za Kinu, kao Venezuela koja se zadužuje u Pekingu ili Čile, čija cjelokupna proizvodnja bakra ovisi o izvozu na kinesko tržište. Potrebno je analizirati kako će se Kina pozicionirati kasnije, kada postaje prva zemlja u svijetu“, završava Pamela Aróstica Fernández.

Hoće li Kina zaista napraviti „radikalan zaokret“ jednom kada se pozicionira kao prva zemlja u svijetu, teško je reći. Međutim, trenutno se sa sigurnošću može reći da je jamac da se klatno povijesti ne zanjiše i zaglavi na strani Washingtona, unipolarnog svijeta i „univerzalnih ljudskih vrijednosti“, kako ih tumače američki neokonzervativci.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
33 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Hash
Gost
Hash
2 godine prije

Kako god bude, ne može biti gore od ove zapadne demoNkratije. Samo da sjašu anglosaksocii zlikovci.

Red Dog
Gost
Red Dog
2 godine prije
Reply to  Hash

Sila boga ne moli. Pri kraju postaju svi arogantni. Ali ima jos desetljeca, ako ne stoljeca, do toga. Nije cudno sto je USA data ekonomija sveta u Bretton Woodsu. Bila je to druga Amerika, jedini realisticni kandidat. Poceli su poludeti sa Nixonom i sa Reaganom su pukli skroz. Sada su… Pročitaj više »

ad astra
Gost
ad astra
2 godine prije
Reply to  Hash

Hash, jesi li siguran da ne može biti gore?

Hash
Gost
Hash
2 godine prije
Reply to  ad astra

Uvijek može gore, ali nas ovi zlikovci (anglosakso cio), sigurno vode u katastrofu. Mislim da bez ravnoteže snaga nema ni mira. Krenuli su uništavati državu po državu. Ako ih se ne zaustavi, nama običnim smrtnicima će biti gore.

Red Dog
Gost
Red Dog
2 godine prije
Reply to  Hash

Male zemlje migu postojati samo u multipolarnosti. Ako ti prete jedni trazis pomoc drugih. Juga.
Hegemonija vodi gazenju svega. A s obzirom na kako americka elita prezire svoje stanovnistvo sada, sta mogu ocekivati drugi „inferiorni narodi“?

Sparkling
Gost
Sparkling
2 godine prije

Lijepo je to sve zamišljeno u nekom dugoročnom planu KP Kine. I naravno da je lijepo čuti da neče biti podmičivanja lokalnih političara a ulaganja u infrastrukturu i razvoj kako bi se danas sutra stanovništvo odlučilo da kupuje Kineske proizvode. Samo pitam se, zar netko tko ulaže nekakav kapital, ne… Pročitaj više »

Mamajev Kurgan
Gost
Mamajev Kurgan
2 godine prije

SAD istina su bile vojni,ekonomski i politicki hegemon ali nikada i kulturni kako se pise na pocetku texta.Uostalom SAD i nemogu kulturno biti nesto narocito a hegemon ni pod razno.Pogledajmo bilo kojeg predsednika ili bilo koju javno vaznu osobu iz SAD…pa mi iz Evrope odmah vidimo cim zinu da su… Pročitaj više »

Miro
Gost
Miro
2 godine prije

Kad budu osjetili da su dovoljno jaki od “soft power” politike brzo ce preci na hard. Jos ovo da su Kinzi vrlo nacionalisticki, to nam daje na znanje da ce sigurno probati da postanu jedina sila na ovoj planeti, da li ce im uspjeti to mi necemo znati, bar ne… Pročitaj više »

Moreno
Member
Moreno
2 godine prije
Reply to  Miro

Miro Pa ja neznan šta će bit, ali znan ono šta vidin, a vidin to kako nas Ameri guze na suvo, a Kinezi sa vazelinom, barem za sad. Ja nikome ništa ne virujen, ali opet nekome virujen više nekome manje. A šta se velikih sila tiće i kolika su oni… Pročitaj više »

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
2 godine prije
Reply to  Moreno

@Moreno:
Pokoreni narodi (od Kine)
će biti prisiljeni svoje mrtve zakopavat sa golom guzicom iznad zemlje
tako da Kinezi mogu parkirat biciklu ?

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije

Ništa ne zvuči plemenitije do ” kineski cilj je (državama koje kreditira u iznosu od 5000 milijarda dolara s niskim kamatama) razviti lokalnu infrastrukturu, obrazovati stanovništvo koje će kasnije podići na noge ekonomije svojih zemalja, a zauzvrat će kupovati kineske proizvode.” Kako će razviti lokalnu infrastrukturu? Gradnjom cesta i kreditiranjem… Pročitaj više »

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Zaboravljaš niske kamate koje nisu klizne, kao što rade banke koje dižu kamate kako S&P ili Moody’s obore nekom rejting, stalna restrukturiranja (prolongaciju) duga, ako netko ne može otplatiti, itd itd. Ima puno toga što je neusporedivo s divljačkim “ulaganjem” standardnih multinacionalnih divova. / Uspot, u brazilu je na vlast… Pročitaj više »

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije

Kad ti na 5000 milijarda dolara kamata ne klizi, onda to u stvarnosti izgleda kako? Koliko posto? recimo da je prosječno 4%. Koliko kamata je to na godinu? Odakle će platiti kamate? Odakle glavnicu? Izvozom u Kinu?

Red Dog
Gost
Red Dog
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Niko od sitnih riba niti moze, niti namerava, vratiti kredite.
To je jednostavno finansiranje u Novoj Ekonomiji kao sto su nekada finansirale Centralne Banke.
Dok ide, ide – to je stav.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Mislim da sam pročitao a je za Treći svijet kamata oko 2%… Godišnje, pobogu, ne mjesečno….

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije

Dva posto na 5000 milijarda dolara jest 100 milijarda dolara (a možda je ipak 4% pa je duplo,tj 200 milijarda). To Treći svijet (onaj kojeg iskorištava kolonijalni Zapad, a Kina ga kamatari) vrati kao od šale, s malim prstom jedne ruke. Proizvede li taj Treći svijet uopće roba za 200… Pročitaj više »

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Ok ovdje imamo podatke do svibnja 2017. , ali dokazuju moju tezu da Kina ne ulaže samo u puku eksploataciju resursa i s tim bogatstvom briše u domovinu i tamo pravi finalne proizvode. Ako ovo nije dosta, ja ne znam što još reći. Na drugoj strani, Peking ne izvozi “komunizam”,… Pročitaj više »

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Dobro, brate, a kredit s 5%, uz klizne kamate ako agencije obore rejting, što je praksa Zapada? Dakle, bilo bi pošteno o% kamata. O da proizvede još kako, samo kada bi profit u većini država, kao što je bio slučaj s Gadafijevom Libijom, završavao u državnoj blagajno, a ne punio… Pročitaj više »

Alan Ford
Gost
Alan Ford
2 godine prije

Mnogi ne znaju ili zaboravljaju da je 1979.g. godišnja kamatna stopa na američki dolar iznosila od 16-20%. (izvor: William Engahl – Stoljeće rata). To je tada i dovelo do depresije svjetske ekonomije, a zemlje u razvoju su bile prisiljene da svoje proizvode prodaju budzašto na svjetkom tržištu samo da se… Pročitaj više »

Stjepan
Gost
Stjepan
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Son … I glavninu i kamate će platiti DUŽNIK tako što će kinezi pošteno platiti proizvod koji kupuje od njega.TAKO DA NI DUŽNIK nije na gubitku! Tada je to partnerstvo! Život je jednostavan kad nisu zločinački umovi previše močni! P. S. Poštenu ekonomiju i trgovinu nije izmislio zapad ali sigurno… Pročitaj više »

Moreno
Member
Moreno
2 godine prije

Svi ovi kineziolozi polaze od zapadnih predpodstavki i definicija slobode, demokracije, hegemonije, BDP-a . . . a Kina je skroz nešto drugo. Nejasne su tu i te spomenute ”zapadne slobode” kojih istok nema . . . doslovno shvaćanje slobode na zapadu definiraju vladari koji su ”demokratski” došli na vlast .… Pročitaj više »

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije
Reply to  Moreno

“na zapadu teži da i prirodni i društveni resursi budu pod kontrolom mikro manjine koja je protokom vremena sve manja dok to u Kini radi KP” – u pm, koja razlika!? U oba slučaja je riječ o mikro manjini.

Moreno
Member
Moreno
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

SoA Pa razlika je napisana u članku u kojemu se, među navodima zapadnih kineziologa, moglo pročitat kako zapad zapadnjacima daje slobode koje kineska KP Kinezima ne daje . . . ako oćeš po domaću, zapadne elite uvjeravaju zapadnjake kako su zapadnjaci slobodni, a jesu moj k . . . .… Pročitaj više »

Arcibald Rajs
Gost
Arcibald Rajs
2 godine prije

Kina ce uciniti da sve zemlje same pozele da budu u njenoj sferi uticaja! Zamislite sutra da vi sklapate kraj s’ krajem a vas komsija saradjujuci sa Kinom zivi kao bog!? Molice svi Kinu da investira u njihove zemlje, zivi bili pa videli! Sa druge strane Kini ce biti najlakse… Pročitaj više »

ad astra
Gost
ad astra
2 godine prije
Reply to  Arcibald Rajs

Vrlo interesantno promišljanje. Ali ostaje otvoreno nekoliko pitanja. Zašto je Amerika toliko interesantna na svjetskoj trgovinskoj sceni? Što to oni proizvode, a da drugi to ne mogu? To su krucijalna pitanja. Amerika prdnjači s svojim visoko tehnološkim proizvodima. Kina ulaže velike novce u istraživanje i razvoj, ali još uvijek zaostaje.… Pročitaj više »

Arcibald Rajs
Gost
Arcibald Rajs
2 godine prije
Reply to  ad astra

Amerika je do sada nudila najvise novca za naucnike i privlacila ih, sada Kina ima najvise novca i privlaci mnogo vise naucnika i kompanija, korporacija, studenata…Prvi kvantni kompjuter je proizveden u Kini, tamo se nalazi i najmocniji kompjuter na svetu, teleportovali su cestice u svemir, sletela im je operativna sonda… Pročitaj više »

ad astra
Gost
ad astra
2 godine prije
Reply to  Arcibald Rajs

Archibald, sve je to lijepo što ti govoriš i ja stvarno želim uspjeh Kine. Ali nemojmo smetnuti s uma da činjenice govore nešto drugo. kineska istraživanja svemira su neusporedivo manja od američkih. Vjerovatno su čuo za američke projekte Cassini i Horizons. Da li je to usporedivo s kineskim programom, teško.… Pročitaj više »

Branko
Gost
Branko
2 godine prije

Da, i meni se čini da Kina teži ka umjerenosti, što je mudro…Po nekoj logici prirode, da bi imao prvo moraš dati..

PeroTunguz
Gost
PeroTunguz
2 godine prije

Trump Will Win the US China Trade War

Cigo
Gost
Cigo
2 godine prije

Možda imaju pravo oni među Vama koji tvrde da Kinezi nisu zlato. I ja mislim da nisu i uvijek se pri tom sjetim Tibeta. Kinezi su tamo uništili njihovu autohtonu kulturu do temelja i o tome postoje svjedočanstva. Ako i budu glodali svijet, možda postanu svjesni jedne činjenice. A to… Pročitaj više »

Lucija
Gost
Lucija
2 godine prije
Reply to  Cigo

Cigo

“…Ako im i srce i dušu izvadiš, kao što se to npr. u nas radi, odakle ćeš onda smagati resurse. ”
??
Ne trebaju im ni države ni narodi ni nacije s ovih prostora. Trebaju zemlju i vodu. Banana države služe samo u prelaznom razdoblju…

Cigo
Gost
Cigo
2 godine prije

Pa nisam ja ništa drugo niti rekao. Kažeš Luce da njih ne interesiraju narodi sa ovih prostora. Naravno da ne. A Ti si tim istim narodima oduzeo sve, kad si im oduzeo zemlju i vodu. Dakle, rekla si isto što i ja samo na drugi način.

Ti Kej
Gost
Ti Kej
2 godine prije

Kakva dominacija kine??? Kinu za 10 ak godina čeka sudbina Japana. Dajte se uozbiljite;mala djeca mogu živjeti u carstvu snova,ne odrasli ljudi….

POVEZANE VIJESTI

Nije pronađen nijedan rezultat.

Izbornik