fbpx

Kina je nepobjediva

Xi Jinping

Kineski predsjednik Xi Jinping je već sada službeno najavljen za doživotnog predsjednika zemlje. Na dužnost glavnog tajnika Komunističke partije Kine je stupio 15. studenog 2012. godine, formalno je dužnost predsjednika od Hu Jintaoa preuzeo u ožujku 2013. Nastavio je provoditi reforme, ali s još većim intenzitetom od svog prethodnika, dodavši tome žestoki obračun s korupcijom.

U manje od godinu mandata, na svom novogodišnjem govoru kojeg su mediji objavili prvih dana siječnja 2014., Xi Jinping je najavio kako će i u sljedećoj godini prioritet njegove uprave biti gospodarski rast.

Govoreći o postignućima tijekom prve godine predsjedanja, rekao je kako je maloprodaja robe široke potrošnje u Kini na godišnjoj razini  2013. povećana za više od 13%.

„Rast će biti relativno brz, kao što se vidi u posljednjih desetak godina“, rekao je tada za agenciju Xinhua ministar trgovine Gao Hucheng.

Kineski promet u maloprodaji porastao je s 9400 milijardi juana u 2007. na 21 000 milijardi u 2012. godini, uz godišnji prosječni rast od 17,6%. Posljednjem iznosu treba dodati rast od 13% za 2013. Iako izražen u brojkama izgleda kao usporavanje, govorimo o ogromnom rastu unutarnje potrošnje s dvocifrenim brojkama, što je, uz strukturu vlasništva u ekonomiji, glavni pokretač gospodarskog razvoja azijskog diva.

Trgovina na malo u prvih 10 mjeseci 2013. je porasla za 13 posto, što je 1,1 posto sporije nego u istom razdoblju prošle godine, na početku predsjedničkog mandata Xi Jinpinga su govorili podaci Državnog zavoda za statistiku.

Iako je stopa rasta blago usporena, potražnja na potrošačkom tržištu je počela rasti, rekao je ministar Gao Hucheng, naročito u nekim uslužnim sektorima, kao što je briga o starijim osobama, turizmu i kulturi.

S tim zamašnjakom i naredbom da se svi napori usmjere na modernizaciju ruralne Kine, gospodarski rast u posljednja dva mjeseca 2013. je iznosio čak 13%. Iako govorimo o mjesečnom rastu, ne godišnjem prosjeku, brojke su impresivne.

Tada se predviđalo da će do 2015, maloprodaja doseći iznos od oko 4900 milijardi dolara. U juanima, naravno.

Xi Jinping je bio u pravu

Podaci objavljeni u veljači ove godine govore da je Xi Jinping učinio malo ili nijedan pogrešan korak.

Kina preteći SAD i ove godine postati najveće maloprodajno tržište na svijetu, navodi se u novom izvješću tvrtke za istraživanje tržišta EMarketer.

Prema izvješću, potrošnja na malo u Kini ove će godine porasti za 7,5% i doseći vrijednost preko 5640 milijardi dolara.

U međuvremenu se predviđa da će maloprodajna potrošnja u Sjedinjenim Državama ove godine doseći  5530 milijardi dolara.

Unatoč blagom usporavanju gospodarstva i tekućem američko-kineskom trgovinskom ratu, popularnost e-trgovine i sve veća potrošnja u manjim gradovima i slojevima takozvane „niže razine“ pomažu kineskom maloprodajnom sektoru u prevladavanju rastućih makroekonomskih rizika.

Kineski rast maloprodaje je brži od očekivanog dijelom i zbog posljedica kontinuirane eksplozije e-trgovine. EMarketer očekuje da će e-trgovina iznositi nevjerojatnih 35 posto maloprodajnih transakcija u Kini, što je ekvivalent približno 2000 milijardi američkih dolara i više od polovice sve prodaje na e-trgovini na globalnoj razini.

Suprotno tome, predviđa se da će e-trgovina u SAD-u činiti samo 11 posto maloprodajne prodaje.

Dugoročni potencijal kineskih gradova „niže razine“

U uvjetima usporavanja gospodarstva, očekuje se da će rast prodaje na malo u Kini usporiti. Ipak, izvješće EMarketera očekuje da će rast maloprodaje i dalje biti veći nego u Americi najmanje do 2022. godine, povećavajući tako kinesku prednost kao najvećeg maloprodajnog tržišta na svijetu.

Ako su u nekim područjima dosegli vrhunac, Kinezi sada računaju na niže slojeve stanovništva i manje gradove u kojima leži ogroman neiskorišteni potencijal. Naravno, to znači uvođenje dodatnih mjera za sveobuhvatno povećanje standarda svih društvenih kategorija.

Struktura kineske ekonomije

Međutim, Kina ima prednost jake središnje vlasti i provođenja odluka na nižoj razini. Mnogi to nazivaju „diktaturom“, ali funkcionira.

Ove je godine Svjetski ekonomski forum u Davosu priznao da se od 500 kompanija s liste Fortune Global njih 109 nalazi u Kini, a „samo“ je 15% u privatnom vlasništvu.

„Kineska državna poduzeća su izuzetno glomazna i zbog toga im nedostaje fleksibilnosti u odgovoru na zahtjeve tržišta“, piše na stranicama Svjetskog ekonomskog foruma, koji je članku dodao tri statistike o boljem prilagođavanju tržištu, prihodima i bržem upošljavanju novih djelatnika, ali je WEF kao primjer naveo privatnu kompaniju Huawei o čijoj bi se vlasničkoj strukturi dalo raspravljati.

Huawei Logo Shop

Huawei

Unatoč svemu, kineska vlada je i dalje zainteresirana za pružanje podrške državnim poduzećima i posvećena je da ih učini još većim, jačim i učinkovitijim. Ovo je posebno važno za određene strateške sektore u kojima je nadzor države neophodan, posebno u obrambenom, energetskom, telekomunikacijskom, zračnom i željezničkom sustavu.

Odnosi sa Sjedinjenim Državama

Prvo mjesto na listi američke vanjske politike zauzima Kina. Što god pisali mediji, ne dajte se zavarati, jer je odnos između Kine i Sjedinjenih Država definitivno najvažnije pitanje u vanjskopolitičkim odnosima u svijetu, ali je pitanje mogu li te dvije supersile mirno koegzistirati i surađivati.

Kina je po nominalnom bruto domaćem proizvodu trenutno druga najveća gospodarska sila, ali će uskoro zauzeti prvo mjesto kako u gospodarskom, tako i vojnom smislu. Predsjednik Xi Jinping, otkako je preuzeo mandat, obećao je svom narodu ostvarenje „kineskog sna“ i diljem zemlje je pokrenuo velike reforme, ali i oštre antikorupcijske mjere koje su dale pozitivne rezultate.

Kina investira u resurse u Rusiji, latinskoj Americi i Africi, te na Bliskom istoku, kako bi osigurala veći dio tržišta i zalihe energenata za budućnost svog gospodarskog razvoja. Vlade Bliskog istoka su vrlo pozitivno odgovarale na kinesku „predigru“, što je postavilo pozornicu za novu veliku igru. Razvijanjem dobrih odnosa se stvaraju temelji za sve bolju suradnju i investicije.

Pažnja Kine nije usmjerena isključivo na arapske zemlje, već i na dobre veze s Iranom, za kojeg je žestoko lobirala u Ujedinjenim narodima još u vrijeme međunarodnih sankcija.

Pekingu je prioritet i afrička nafta, dok više nije jasno je li Kina neke zemlje uopće smatra „rezervnom varijantom“ ili ulaže u sve jednako s istim ciljem, za osiguranje tržišta za svoje proizvode.

Ali baš kao što smo naveli u početku, kupovnu moć kineskih partnera je nemoguće podići ako se ne podigne standard stanovništva općenito, isto što Peking radi unutar vlastitih granica.

SAD pokušava povratiti izgubljeni utjecaj na Bliskom istoku, a Afriku drže u rezervi. Tu postoji neka simetrija, no i Kina i SAD su svjesni rivaliteta i preklapanja područja interesa.

Kina, baš kao i prije, traži svoju poziciju među zemljama u nepovoljnijem položaju, a razlog je u identifikaciji s njima i odanosti. Prije mnogo godina, kada je Kina bila žestoko na meti Zapada, Kini je potporu pružao Sudan. Za mnoge „nevažna zemlja“, iako od izuzetnog strateškog značaja i utjecajna u Arapskoj ligi.

Kina također želi što bolje odnose s Afganistanom. Irak je po tom pitanju teži, prije svega zbog odanosti Kurda Washingtonu, ali je zato Palestina zahvalna pozornica za demonstraciju kineske „dobre volje“. Sve navedeno isprva možda zvuči cinično, ali sjećanje Kineza na njihovu borbu za oslobođenje je snažno i još uvijek svježe. Kini tek slijedi igranje uloge u velikim svjetskim sukobima današnjice.

U svojoj poznatoj knjizi o „neograničenom ratu“, Qiao Liang i Wang Xiangsuin navode „neborbene vojne operacije“, odnosno vrste nekonvencionalnog sukoba koje karakteriziraju nemiri poput ovih koji se trenutno odvijaju diljem svijeta, a to su trgovinski ratovi, financijski terorizam i ekološki rat kao novi oblik ratovanja.

Svi se ti ratovi fokusiraju i približavaju Euroaziji, težištu svjetske moći.

Ratovi zlata

Prema Williamu Kayeu, bivšem čelniku Goldman Sachsa u Hong Kongu, „Kina ima između 4000 i 8000 tona zlata“.

„Ne samo da su upravo Kinezi najveći proizvođači zlata, nego su i najveći uvoznik. Kina se gradi vrlo brzo i gomilanjem zlatnih rezervi uništava Zapad. Kina će nastaviti akumulirati zlato, dok se zapadne blagajne prazne, posebno američki FED, Europska središnja banka i Bank of England. Zlato je prešlo u trezore Narodne banke Kine, Banke rezervi Indije i Središnje banke Rusije“, kaže William Kaye.

zlato

zlato

„Trezori Federalnih rezervi su prazni“, naglašava Kaye.

Mogućnost da Kina preuzme prijestolje prve ekonomske sile je noćna mora američke politike. Richardu Nixonu, koji je normalizirao odnose Sjedinjenih Država s Kinom, pripisuje se sljedeća rečenica: „Pa zaustavite se na trenutak i razmislite što bi se moglo dogoditi ako netko s pristojnim sustavom vlasti stekne kontrolu nad kontinentima. Bože, nema te sile na svijetu, osim Kineza, da rade u pristojnom sustavu. I oni će biti lideri u svijetu.“

Nakon „američkog stoljeća“, nakon kojeg sigurno neće uslijediti novo, dizajnirano od Dicka Cheneya, Donalda Rumsfelda , Paula Wolfowitza, Richarda Perlea i drugih, to novo stoljeće postaje kinesko ili, bolje rečeno, azijsko.

Na raspravi održanoj na Sveučilištu Harvard, na kojoj je bio i Henry Kissinger, Niall Ferguson, profesor ekonomske povijesti i službeni Kissingerov biograf je rekao: „Mislim da će 21. stoljeće pripadati Kini, baš kao i sva prethodna, uz izuzetak 19. i 20. stoljeća.“

Nakon „Arapskog proljeća“  Kissinger je jasno rekao da je moguć da će se neredi i demonstracije preseliti i u Kinu, ali nikako istog opsega i koji bi mogli ugroziti vlast. Kissinger nije isključivao mogućnost provedbe strategiju bankrota za Kinu, što je svojevremeno bila strategija Zapada protiv bloka na čelu sa Sovjetskim Savezom, ali je to sada očito nemoguće.

Američki plan bi bio da se u Aziji stvori organizacija u koja bi bila sposobna da zadrži Kinu ili da se stvori blok demokratskih država koje bi se uključile u ideološki rat protiv Kine. No, liberalne vrijednosti odbacuju i američki saveznici i partneri, Indija među prvima, stoga nema ideologija koja bi mogla opčiniti azijske narode da bi se na njenim temeljima udružili protiv Kine. Kasnije su i američki stratezi primijetili da bi bilo kakav direktni napad na Kinu bio osuđen na propast.

Jordis von Lohausen, austrijski geopolitičar, ranije je upozorio kako bi bilo kakav pokušaj napada, bilo ekonomskog, bilo vojnog, bio osuđen na propast, jer Kina je prevelika i presnažna. Riječ je o staroj i potpuno drukčijoj kulturi, koja je akumulirala iskustvo svjetske povijesti i oduvijek odolijeva promjenama.

„Kina je nepobjediva“, rekao je Jordis von Lohausen.

Prema Georgeu Sorosu postoji neka „jeziva sličnost“ u financijskim uvjetima u Kini s onim koji su prethodili financijskom slomu u Americi 2008. Ipak, Soros priznaje kako je kontrola kineske vlade nad ekonomijom ipak ključna i u tome vidi razliku između Sjedinjenih Država i Kine.

U Americi ekonomijom i financijskim tržištem dominira korporativna elita, dok u Kini to nije slučaj i glavnu riječ vodi država.

Kineska država je u vlasništvu svih svojih banaka i ključnih sektora gospodarstva, a Komunistička partija kontrolira sva važna poduzeća u vlasništvu države. Razlika je ogromna. Kao što Lohausen kaže, Kina je nepobjediva.

WEF / China Briefing

Zapad je u agoniji – Pred nama je „Azijsko stoljeće“?

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
60 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Lovac Luka
Gost
Lovac Luka
1 godina prije

Sve ovozemaljsko je pobjedivo, prolazno i raspadljivo !

Sion
Gost
Sion
1 godina prije

Svako carstvo je pobjedivo.
Povijest je to pokazala, sadašnjost to pokazuje, a budućnost će to najjasnije pokazati.

Tvingo
Gost
Tvingo
1 godina prije
Reply to  Sion

Baš tako kako kažeš presveti jevrejine,u prolazu je i vaše carstvo,iskreno se nadam da za vama neče ostati ni spomen ploča !!!

Sion
Gost
Sion
1 godina prije
Reply to  Tvingo

Tvingo,
Kad već spominješ, ja sam kršćanin i ja nemam svoga carstva, već isčekujem Kraljevstvo Božje.

Max Payne
Gost
Max Payne
1 godina prije
Reply to  Sion

@Sion, pa evo ti Xi na slici, zar ga ne vidiš? Stiglo je Kraljevstvo Božje samo malom broju je dano da ga prepoznaju. Meni danas Kinez uvali 1000 eura. Kaže eto ti neka imaš, zaradio sam prvu milijardu a ti bijedan nemaš ni stotku kunića u džepu čim piješ pivo… Pročitaj više »

Moreno
Gost
Moreno
1 godina prije
Reply to  Sion

Sion Carstva su rijetko kad bila pobjeđivana, a urušavala su se unutar sebe šta su uprativi ciklički procesi. Ni rimsko carstvo nije pobjedija jaki neprijatelj nego se urušavalo stotinama godina i tek kad je skoro sve prestalo u carstvu funkcionirat počeli su upadat barbari . . . Avari i Hrvati… Pročitaj više »

sioergoesrigneiurgfuewrgfewr
Gost
sioergoesrigneiurgfuewrgfewr
1 godina prije
Reply to  Moreno

Griješiš Moreno, životni vijek svakog carstva od pamtivjeka odlučuje onaj koji ga je stvorio a to nikad nisu oni tipovi čija se imena uće iz povjesti.

Moreno
Member
Moreno
1 godina prije

sioergoesrigneiurgfuewrgfewr Pa ja nigdi nisan napisa niti mislin kako za propast bilo kojega carstva nisu krivi podanici . . . ako su se vladari i minjali i sve loše radili onda je to zato šta su im podanici dopustili . . . ako su recentna carstva i stvarali babilončani mase… Pročitaj više »

Sion
Gost
Sion
1 godina prije
Reply to  Moreno

Moreno,
Kako god okreneš, pobjeđeno je.

nessy
Gost
nessy
1 godina prije
Reply to  Moreno

Je, Hrvati su bili presudan faktor. Skoro presudan. Naglasak na ‘skoro’.

Ivo
Gost
Ivo
1 godina prije

Normalno, centralizirana ekonomija i državna kontrola su ključ za održivi razvoj i zdravu ekonomiju. Jedino što je potrebno imati pritom je jaka vojska i nuklearno naoružanje, kako bi se liberalne hijene držale na odstojanju. I normalno, nemilosrdno obračunavanje sa njihovim ubačenim agentima. U bilo kojoj poštenoj utakmici, liberalni sustav nema… Pročitaj više »

Moreno
Gost
Moreno
1 godina prije
Reply to  Ivo

Ivo Centralizirane su i ekonomije zapadnoga carstva. Evo bilo koja grana ekonomije mora poštovat EU zakone i EU je ta koja određuje šta se smi subvencionirat, a šta ne . . . rezultati su poznati, domaći škverovi se nesmiju subvencionirat, ali na primjer jedna Schwarz grupa (Lidl i Kaufland) su… Pročitaj više »

Ivo
Gost
Ivo
1 godina prije
Reply to  Moreno

Normalno, metak u glavu, najčešće na stadionu. Za korupciju iznad određenog iznosa je smrtna kazna mandatorna, kao i kod nas 500 kn za mobitel. Ni članovi partije nisu izuzeti.

Red Dog
Gost
Red Dog
1 godina prije
Reply to  Ivo

@Ivo
Drug Xi se narocito obrusava na clanove Partije.
Jer ti treba da budu primer ostalima.

Dean
Gost
Dean
1 godina prije
Reply to  Red Dog

A tko tamo nije u partiji, stvarno ga izvališ…

Pero
Gost
Pero
1 godina prije
Reply to  Moreno

To ti je jako los argument i usporedba jer je kina drzava, a EU je skup drzava. Usporedjivati cetralno tijelo jednog i drugog…promasio si ceo fudbal 🙂

DrLove73
Gost
DrLove73
1 godina prije
Reply to  Moreno

To sto si ti opisao u EU nije centralizovanost vec korupcija, fashizam (= udruzivanje korporacija i drzave). U slucaju Zapadnih zemalja, Korporacije muzu poreske obveznike tih zemalja da bi sebi stvorili nekonkurentne uslove. Kina sa druge strane ima jasan plan kako hoce da se razvija da bi povecali standard GRADJANA.… Pročitaj više »

Cooper
Gost
Cooper
1 godina prije
Reply to  Ivo

Mislim da je opasno ostati uvjeren u matematiku iz djetinjstva prema kojoj je neprijatelj tvog neprijatelja tvoj prijatelj.

Cooper
Gost
Cooper
1 godina prije

Prema MMF-ovim podatcima za 2019. godinu SAD ima nominalni BDP od 21bln dolara, dok Kina ima 14bln. Ako probate izračunati po kojoj stopi bi kinesko gospodarstvo trebalo rasti iznad stope rasta američkog gospodarstva da bi ga sustiglo, vidjet ćete da se ne radi o vrlo izglednoj stvari u skoroj budućnosti.… Pročitaj više »

Aga
Gost
Aga
1 godina prije
Reply to  Cooper

Hm 1990godine od 1.500mlrd$ do 2019 14.000 mlrd$. Minimalno 10godina da se izjednači s Amerikom 21.000mlrd$ Kina ima 4puta veci potencijal unutarnje trgovinen amerika je drastično rasla.do 18.000mlrd , te je do 21.000mlrd. Do te razine je Trebala 10godina. Amerika je manje vise na svome maksimumu, dok Kina ima.mjesta za… Pročitaj više »

Cooper
Gost
Cooper
1 godina prije
Reply to  Aga

Prema MMF-ovoj projekciji za 1990. Kina je imala nominalni BDP od oko 400mlrd. dolara, a SAD 1.1bln dolara. Govorimo o razdoblju u kojemu je američka ekonomija isto rasla po visokim stopama. Kineski rast već neko vrijeme usporava, kao i ukupna svjetska ekonomija, što je direktna posljedica Financijskog sloma 2008. Na… Pročitaj više »

čitalac
Gost
čitalac
1 godina prije
Reply to  Cooper

@Cooper Udio industrije u kineskom BDP je 40,5% Udio industrije u američkom BDP je 19,1%. Da vidimo: ako uzmemo kao osnovicu nominalnio BDP, po podatcima CIA Factbook: USA: 19,1% od 21.000 mrd = 4.011 milijardi dolara je udio industrije u am. BDP Kina: 40,5% od 12.000 mrd = 4.860 milijardi… Pročitaj više »

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije
Reply to  čitalac

Američki BDP 80% čine usluge, a od toga većina profit na Wall Streetu, iako ima i drugih usluga, ne samo financijskih, ali bez realnog sektora, ekonomija je go k. Usput SAD dog 23 000 mlrd USD , Kina rezerve 5 000 mlrd USD, dug. Vanjski kao SAD u obveznicama, mislim… Pročitaj više »

čitalac
Gost
čitalac
1 godina prije

Laki Topaloviću, ne treba sad pretjerivati ni u obrnutu smjer.

Cooper
Gost
Cooper
1 godina prije

Kina drži veći dio američkog državnog duga od bilo koje druge države. Da bi Kina rasla i dalje putem izvoza, mora držati svoju valutu slabijom u odnosu na dolar, što znači da su joj potrebne ogromne rezerve dolara kako bi regulirala tečaj. Zašto dolara? Jer da bi Kina nastavila s… Pročitaj više »

Cooper
Gost
Cooper
1 godina prije
Reply to  čitalac

čitalac – Pa naravno kad su američka poduzeća preselila svoju proizvodnju u Kinu radi jeftinog rada.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije
Reply to  Cooper

Nominalni, dobro si rekao. Npr. jedan nosač zrakoplova da košta 3 mlrd dolara u Kini isti košta 0,5 mlrd, dolara, zbog cijene resursa, energije, radne snage itd itd. Kontaš sada šta je “nominalni” BDP

Ad astra
Gost
Ad astra
1 godina prije
Reply to  Cooper

Cooper, tko želi taj će shvatiti, a tko ne, ne možeš ga ničim uvjeriti. Veličanje Kine je legitimno ali bilo bi dobro i raditi komparacije, recimo s US. Kina je brojčano 5 puta veća od US, GDP skoro pa duplo manji. Kinu čekaju neizvjesne godine. Doživotni predsjednik, to mi je… Pročitaj više »

tedi
Gost
tedi
1 godina prije
Reply to  Ad astra

Krivo ti pada.SSSR se namijerno raspao svojom odlukom,da se rijesi balasta sa leda,a SFRJ se raspala odlukom drugih.Dovoljno je baciti pogled na BI.

Moreno
Gost
Moreno
1 godina prije
Reply to  Cooper

Cooper MMF je prevara i broj država koje su to shvatile svaki dan je sve veći. MMF servira podatke koji odgovaraju njegovoj politici koja je u trendu pada. Kina je ovisna o SAD-u i zato nemože iskrcat više od 1000 miljardi američkoga duga naglo jer bi to izazvalo urušavanje i… Pročitaj više »

Moreno
Gost
Moreno
1 godina prije
Reply to  Cooper

Cooper BDP determiniran u fiat valutama može bit samo trenutni pokazatelj, a nikako čvrsta referenca. Sve jake valute su manipulirane od onih koji ih proizvode i određuju im količinu, kamatu, vrijednost i distribuciju, a samim tim je i BDP podložan manipulaciji. Sve valute sudjeluju u valutnome ratu i ratuju koja… Pročitaj više »

Cooper
Gost
Cooper
1 godina prije
Reply to  Moreno

Moreno – tečaj jedne valute prema drugoj određuje tržište valuta, na temelju ponude i potražnje za njima. Nije mi jasno o kakvoj manipulaciji pričaš? Veza zlata i dolara je raskinuta 1970. i od tada nije bilo nikakvog pokušaja povratka na zlatni standarad (ako izuzmemo Gaddafija i sl.), a pogotovo ne… Pročitaj više »

Moreno
Gost
Moreno
1 godina prije
Reply to  Cooper

Cooper Nije točno jer parametre novca (vrijednost, kamata, kokičina, distrivmbucija) centralne banke određuju po svojemu slobodnome nahođenju odnosno politički, a ne tržišno. Ti biće nikad nisi ni čuja za centralnu banku svih centralnih banaka BIS (Bank for Internatiobal Settlements) koja održava monetarni sustav ciloga zapadnoga carstva di se politički rješavaju… Pročitaj više »

Cooper
Gost
Cooper
1 godina prije
Reply to  Moreno

BIS ne određuje tečaj, nego preko njega centralne banke usklađuju monetarne politike i pokušavaju predvidjeti kretanja tečaja kako bi adekvatno odgovarale povlačenjem ili puštanjem novca u optjecaj. Čudno mi je da moram dokazivati da tečajevi konstantno fluktuiraju, jer to je vidljivo na ulazu u svaku banku ili mjenjačnicu. I ne… Pročitaj više »

Moreno
Gost
Moreno
1 godina prije
Reply to  Cooper

BIS manipulira sa centralnim bankama po slobodnome nahođenju . . . pa normalno da tečaj fluktuira manipulacijom količine, kamata i vrijednošću u ovisnosti di se usmjerava novac i šta se sve stavlja u bilancu centralnih banaka . . . neko misli kako to radi skrivena ruka tržišta, neko misli kako… Pročitaj više »

Trubadur
Gost
Trubadur
1 godina prije
Reply to  Cooper

Sve dok ti pored GDP, ne napišeš podatke u PPP, nisi napisao ništa…. Odnosno …. Uspoređuješ, neusporedivo…

Cooper
Gost
Cooper
1 godina prije
Reply to  Trubadur

Kada se uspoređuje veličina gospodarstava uvijek se koristi nominalni BDP, jer s BDP-om po kupovnoj moći (PPP) ti samo uspoređuješ koliko toga kinez može kupiti s jednim dolarom a koliko amerikanac, što je u ovom slučaju nebitno.

Ad astra
Gost
Ad astra
1 godina prije
Reply to  Cooper

Stvarno mi nije jasno kako netko može dati minus na ovaj komentar. Netko kaže da je 2+2=4 , a “majstor” mu zvekne minus. Pa kakvi su to komentatori i kako možeš s takvima započeti ozbiljnu raspravu?

CPGS
Gost
CPGS
1 godina prije
Reply to  Ad astra

Kakvi su? Takvi kakvi jesu. Kako mozes? Nikako.

MDM
Gost
MDM
1 godina prije
Reply to  Cooper

Tako , jos samo da dodam, sto razvijenija drzava to manji razkorak nominal/ppp.

samo tako
Gost
samo tako
1 godina prije
Reply to  Trubadur

BDP ima samo jednu funkciju, mazanje očiju. Bez razlaganja strukture je apsolutno nalslabiji pokazatelj ekonomske moči. PPP je barem jedan strukturni segment, i ne puno jači pokazatelj od BDP-a

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton
1 godina prije
Reply to  Cooper

Oženio Imoćanin Kineskinju….
Mali,…… Huawei Mate…….

Red Dog
Gost
Red Dog
1 godina prije

Ja sam shvatio cim je drug Xi dobio vanredna, zapravo diktatorska, ovlascenja. Dali su mu ih dobrovoljno, nije ih uzeo. Diktator je iz pocetka bila pocasna titula i delila se je u vanrednim situacijama. Kina ima do negde 2035 pre nego sto ce i ona imati pogresnu piramidu stanovnistva. Ima… Pročitaj više »

Moreno
Gost
Moreno
1 godina prije
Reply to  Red Dog

Red Dog Ja neznan šta ima nužno loše u diktaturi jer vidin kako spominješ čvrstu ruku. Postoje opaki i oni manje opaki diktatori . . . i ako su Kinezi procjenili kako je Xi manje opak diktator od nekoga koji bi se eventualno pojavija umisto njega onda okay, to je… Pročitaj više »

Red Dog
Gost
Red Dog
1 godina prije
Reply to  Moreno

Druze, prema meni je apsolutno najgora liberalna parlamentarna demokratija. To je obecanje ludom radovanje i dok se ludi svadaju vlada de fakto diktatura kapitala. A kapital je kao zombi. Samo zdere. Zderace i granu na kojoj sedi. U vremenima kriza su data ovlascenja diktatorima da se prebrode krize. Vrhunci civilizacija… Pročitaj više »

sioergoesrigneiurgfuewrgfewr
Gost
sioergoesrigneiurgfuewrgfewr
1 godina prije

Svako dobro vrijednim kinezima iako je današnju Kinu stvorio stvor i njegova potrćkala.

Sarmat
Gost
Sarmat
1 godina prije

Kina je pobjediva na samo jedan način, a ako to moja malenkost zna onda to itekako dobro znaju stratezi zapadnog banksterizma. Aholova peta Kine se nalazi u Rusiji. Zato rotšildovske doge laju pro forme na Kinu, da se Vlasi ne dosjete, ali grizu u stvari Rusiju. Njihov je plan slomiti… Pročitaj više »

samo tako
Gost
samo tako
1 godina prije
Reply to  Sarmat

Pričaš o lanjskom snijegu…

Mak
Gost
Mak
1 godina prije
Reply to  Sarmat

Šansa je postojala dok je bila revolucija, poslije dolaska Staljina priča je završena! Poyyy

Max Payne
Gost
Max Payne
1 godina prije
Reply to  Sarmat

Šta bi Rothschildi išli na svoj projekt? Pa oni uzdigoše KInu i zato Babić oslijepio od divljenja. Razbijanje Rusije to već da čisto da otvore put Kini. Znaju Rusi s čim imaju posla ali nisu blesavi da o tome vrište na sva zvona. Pa da je baš tako i da… Pročitaj više »

tedi
Gost
tedi
1 godina prije
Reply to  Sarmat

Mozda Nato to sve neradi zbog Rusije,moze biti da to rade zbog Njemacke,migranti drito Njemcka,jer kada su god Njemacka i Rusija bile u dobrim odnosma bio je i svijetski mir.Vise bi mogla Evropa da strada od Engleza-Nato nego Rusija,jer Rusija je dobro nabrijana i znaju sta sve imaju i da… Pročitaj više »

samo tako
Gost
samo tako
1 godina prije

Valjda je drug Xi dovoljno pametan da ne prihvati ulogu doživotnog predsjednika i da na vrijeme prepoznaje uvlakače

Max
Member
Max
1 godina prije

Ne znam jesu li nepobjedivi ali jaki svakako jesu.

Kvisko
Gost
Kvisko
1 godina prije

Broj kineskih milijardera raste po gotovo dvostruko bržoj stopi nego milijardera u Južnoj i Sjevernoj Americi te Evropi. U Kini je prije 12 godina bilo 16 milijardera, da bi njihov broj od tada porastao na 373. Kineski milijarderi participiraju s 20 % u ukupnom broju milijardera u svijetu. Zbilja je… Pročitaj više »

Max Payne
Gost
Max Payne
1 godina prije
Reply to  Kvisko

Sad shvatih onu pjesmu Vesne Zmijanac: “Kazni me, kazni ako OČI lažu, pusti, pusti neka ti dokažu usne i telo moje kad mi jastuk budu grudi tvoje.” Ili ono: “Ima noći kada tugu točim mesto vina al nema dana kolko je na srcu rana.” To je bilo proročanski i upućeno… Pročitaj više »

Max Payne
Gost
Max Payne
1 godina prije

Xi novi mesija, ima dobre ekonomske savjetnike čije oči nisu zakošene ali zato imaju predivne noseve. U Kini sve više milijardera koji su došli do komunizma. Može se, samo ne mogu svi odjednom dosegnuti utopiju besklasja. Šta te briga za tamo neke klase kad imaš milijarde? Tada postaješ besklasan što… Pročitaj više »

Red Dog
Gost
Red Dog
1 godina prije
Reply to  Max Payne

Ne znam iz koje si crkve, brate/druze, ali hocu i ja u tu crkvu.
Jaki ste u veri 😉

Max Payne
Gost
Max Payne
1 godina prije
Reply to  Red Dog

@Red Dog nisam u sektama, heretik sam. Vojno gledano služio sam u mnogim jedinicima i zemaljskim i onim za koje ne smijete znat (nisam ja zabranio nego shizz doktori) a sad sam više slobodni strijelac. Tako da ne možeš u “moju” crkvu jer plan je uništenje svih religija i simbola… Pročitaj više »

tedi
Gost
tedi
1 godina prije

Kakve nebuloze o zlatu,a drzave kriju kolicinu zlata,ko zmija noge,kazu da u onom Noxu,nitko ziv nije nosom zavirio,a Rusija i Kina gomilaju zlato,pa sta su oni budale.Velike su to tajne,kazu i da u Vatikanu ima zlata da bi mogli trg Sv. Petra poplociti,bilo je pisanja o tome na Logicno.com. ZLATO… Pročitaj više »

Max Payne
Gost
Max Payne
1 godina prije
Reply to  tedi

Službeni podaci svake države o zlatu su lažni jer to je neka vrsta ekonomske tajne. Mogu biti preuveličani ili umanjeni ali u jedno možemo biti sigurni da nitko neće reći koliko točno ima zlata i to razumijem, tako svi rade. Iz Libije je pokradeno ne znam točno koliko zlata kad… Pročitaj više »

POVEZANE VIJESTI

Nije pronađen nijedan rezultat.

Izbornik