U vrijeme kada glazba nastupa kao univerzalni jezik koji spaja ljude diljem svijeta, jedan hrvatski umjetnik suočio se s posljedicama koje nadilaze umjetničke okvire. Stjepan Hauser, svjetski poznati violončelist iz Hrvatske, nedavno je doživio otkazivanje koncerta u Litvi zbog objave izvedbe ruske narodne pjesme Kalinka. Ovaj slučaj otvara pitanja o granicama umjetničkog izražavanja u politički osjetljivom kontekstu.
Što se dogodilo s Hauserovim koncertom
Hrvatskom umjetniku Stjepanu Hauseru koncert u Litvi iznenada je otkazan. Litavski mediji, uključujući nacionalni javni servis LRT, prenijeli su kako je koncertna agencija LTips potvrdila da su Hauserovi nastupi u baltičkim državama otkazani, bez detaljnijeg objašnjenja razloga. Ipak, kako se ispostavilo, odluka je uslijedila nedugo nakon što je čelist na društvenim mrežama objavio video u kojem izvodi rusku narodnu pjesmu Kalinka, a u pozadini se nazirala silueta moskovskog Kremlja. Video je bio dio njegova projekta nazvana Music Unites the World, kroz koji izvodi poznate melodije iz različitih zemalja, promičući glazbu kao most među kulturama.
Politički kontekst i reakcije
Otkazivanje koncerta nije izoliran slučaj. Od početka sukoba u Ukrajini 2022. godine brojni ruski umjetnici, ali i izvođači iz drugih zemalja za koje se smatra da pokazuju simpatije prema Rusiji, susreću se s otkazivanjima nastupa diljem Europske unije. Litva, koja dijeli povijesno nasljeđe s Rusijom kroz razdoblja Ruskog Carstva i Sovjetskog Saveza, posebno je osjetljiva na tu temu. Etnički Rusi danas čine oko pet posto njezina stanovništva, a posljednjih godina vlasti u Vilniusu donijele su niz zakona usmjerenih na smanjenje upotrebe ruskog jezika u javnom prostoru i obrazovanju.
Prošlog mjeseca litavska premijerka Inga Ruginiene podržala je prijedlog gradonačelnika Vilniusa Valdasa Benkunskasa o izmjeni zakona kojim bi se umjetnicima koji nastupaju u Rusiji ili Bjelorusiji zabranilo održavanje koncerata u Litvi. Iako Hauser nije nastupao u tim zemljama, sama izvedba ruske pjesme, posebice s vizualnim prikazom Kremlja, u ovom je kontekstu protumačena kao dovoljan razlog za ukidanje koncerta.
Hauser kao globalni umjetnik
Stjepan Hauser nije tek lokalno poznato ime. Riječ je o svjetski priznatom violončelistu koji je nastupao na prestižnim mjestima poput njujorškog Radio City Music Halla, londonske Royal Albert Hall te na Venecijanskom filmskom festivalu. Njegov umjetnički izričaj oduvijek je nadilazio granice, a projekt Music Unites the World upravo je zamišljen kao platforma koja kroz glazbu spaja različite tradicije i kulture. Ironično, upravo mu je taj projekt, točnije izvedba ruske narodne pjesme, donio zabranu u zemlji koja je dio Europske unije i NATO‑a.
Šire implikacije zabrane
Ovaj slučaj otvara pitanje gdje prestaje umjetnička sloboda, a počinje politička osjetljivost. Hauser nije javno iskazivao političke stavove niti podržavao ruske vlasti, već je izveo tradicionalnu pjesmu koja je desetljećima dio svjetske glazbene baštine. Njegova zabrana dolazi u vrijeme kada se u više europskih zemalja intenzivno raspravlja o granicama kulturne razmjene s Rusijom.
Iz Kremlja su na slične slučajeve u prošlosti reagirali s osudom. Glasnogovornik Dmitrij Peskov početkom godine izjavio je kako smatra da su stroge politike prema Rusiji u baltičkim zemljama i Poljskoj velika pogreška, dodavši kako bi te zemlje mogle mnogo naučiti iz ruske kulture i interakcije s njom. S druge strane, litavske vlasti ostaju pri svom stavu da se kulturni sadržaji povezani s Rusijom, posebice u aktualnom političkom kontekstu, ne smiju promicati na njihovu teritoriju.
Za kraj
Otkazivanje koncerta Stjepanu Hauseru u Litvi pokazuje koliko umjetnost danas može biti isprepletena s politikom. Hrvatski čelist, koji je svojim projektom želio slaviti glazbeno jedinstvo, našao se na udaru pravila koja ne prave razliku između kulturne baštine i političkih simbola. Njegov slučaj ostaje kao primjer kako jedna izvedba, koliko god bila umjetnički neutralna, u određenom trenutku može pokrenuti lavinu posljedica koje nadilaze isključivo glazbeni izričaj.
sto bi reko jedan coek: i muzika je urok
– ako trefi tamo gdje treba eto ti belaja;)
Počelo je s ruskim mackama,a ludilo i dalje traje.
Pitanje je što od Svjetske kulture ostane kad se iz nje izdvoji Rusija
U skladu sa evropskim vrijednostima.
Sad bi premijer RH mogao optužiti predsjednika RH da je to bio njegov “rusofilni” utjecaj na umjetnika.
I usput poslati službenu ispriku ostatku EU.
U Rusiji je 1917. godine izbila revolucija. U selu je bila škola sa samo jednim učenikom i jednim učiteljem. Poslije, nakon revolucije, školu su pohađala dvojica učenika, no i dalje je bio samo jedan učitelj. Sovjetski tisak izvijestio je o tom velikom napretku u obrazovanju u selima diljem zemlje. Broj učenika povećao se za sto posto, što je vrijedilo i za to selo.
Američki novinar koji je posjetio selo napisao je da se radi o bezočnim lažima jer je u školi prije revolucije bio jedan učenik, a sad su samo dvojica, te još uvijek samo jedan učitelj. Ipak, ruske novine nisu lagale – izvještavale su o dvostrukom, višestrukom povećanju broja učenika, kao što je i bio slučaj. Svatko ima svoje naočale kroz koje promatra svijet i način na koji gleda kroz njih.
Vrazija steta.
Da opere nisu pravljene u ta vremena ne bi nikad postojale. Nitko nikad kasnije ne bi pravio operu. Mozda vristecu uvijajuce zavijajucu eskapadu i to bi bilo to, veselje za po ure.
Gledam da li je itko u ovih zadnjih 100-200 godina pokusao napraviti novu klasicnu muziku, nesto poput mocarta i korsakova. Nema, ne proizvodi se, 200 godina nitko nista. Bolero je eto jedina dobra stvar na tu foru.
Sve se to gura na silu, nekakvo pretvaranje o kako nam je dusa profinjena a povijest slavna.
Nema boljega od pop muzike. Cak je i jedna lepa brena sto puta bolja od 99% te klasike.
Politika,političari koje bira sirotinja su problem ne pjesmica.
idioti….šta drugo reči
Nemojmo se ustručavati reći da se je muzički izričaj već odavno povezao s politikom jer u konačnici politiku i političare (u većini slučajeva korumpirane) zanimaju pojedinci koji su na neki način uspjeli prodjeti do šire publike – potencijalnih glasača. Imate očiti primjer tupsona i priloženih političara.
Samo što je naj žalosnije politika se je duboko ukorijenila i manipulira s velikim sportskim natjecajima. Što je napr. za jednu olimpijadu neprihvatljivo. Kako maknuti politiku iz velikih sportskih natjecanja? Za sada u ovom svijetu punom mržnje i uskogrudnih gledanja samo za svoje sebične interese, nemoguća misija.
U svakom slučaju bit će potrebno puno vremena da se barem donekle vratimo na početne postavke.
Lp
Suludi čin cenzure iz mržnje-
Ako smijem zamjetiti; Hauser, poznati židovski violončelist provocira Litavsku nazi naciju ponosnu na svoje veliko ništa pa kad mu oni na to otkažu koncert netko se tome ćudi ko pura dreku iliti ko puta kacu !?
da je Hauser svirao “Hava Nagila” i da se slikao ispred zida plača u Jeruzalemu,-odmah bi ga dočekali sa oduševljenjem u Litvi.😆
Šteta k**cu!
Odvratno crossower izvođač, bezvezno niti amo niti tamo.
Obično muzika za one koji nisu baš u ikakvom saznanju muzike
Umjetnost je oduvijek isprepletena s politikom. Pa vode nas poprilično loši glumci cijepljeni protiv savijesti. Globalni Hollywood.
A ko mu je kriv. I treba.
Nek’ nauci svirati Lili Marlein i nosit’ ce ga na rukma.(uz obavezan zavrsetak sa Zig Hajl)
On, nasao da se kaci sa litavcima. nisu oni malo s*anje oni su veliko g*vno.
Jebeš Litvu. Nije valjda Hauser spao na Litvu…