F. W. Engdahl: Suočavamo li se s globalnom katastrofom sigurnosti hrane?

Ugroza hrane

Čini se da svijet srlja u globalnu katastrofu u sigurnosti prehrane. Ne, to uopće nije potvrda apokaliptičnih scenarija Alexandrije Ocasio-Cortez ili one slavne mlade švedske “stručnjakinje za klimu”, Greta Thunberg, koja je svojim čučanejm pred zgradom parlamenta i putovanjima po svijetu otvorila oči milijunima tinejdžera, od koji jedva da polovica zna kemijski sastav molekule ugljičnog dioksida.

Naime, samo pogled na neobične vremenske nepogode u nekoliko ključnih poljoprivrednih regija, od Sjedinjenih Država do Australije, Filipina i šire, govori da bi one mogle dramatično utjecati na dostupnost i cijene hrane već u narednoj godini. To zauzvrat može imati velike političke implikacije, ovisno o tome kako se bude razvijala situacija. I da odmah napomenemo, ovdje ne govorimo o globalnom zatopljenju, već o vremenskim anomalijama i nepogodama.

SAD – Srednji zapad je pod vodom

Prema najnovijem izvješću od 20. svibnja Nacionalnog poljoprivrednog statističkog ureda (NASS) Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Država, kukuruz i usjevi soje znatno zaostaju za normalnim sadnim rastom za ovo doba sezone sadnje. U usporedbi sa 78% površina zasađenih u isto vrijeme prošle godine, do sada je u SAD-u kukuruzom zasađeno samo 49% planiranih površina.
Od toga je samo 19% isklijalo i izašlo iz zemlje, dok je u svibnju 2018. godine taj postotak bio 47%. Što se tiče soje, jedva da je zasađeno 19% usjeva dok je prošle godine u ovo vrijeme bilo zasađeno 53% planiranih površina.
Posađene površine riže su pale na 73%, dok je u šest američkih zemalja u kojima se uzgaja riža  prošle godine bilo zasađeno 92% planiranih površina. Naravno, ako se vrijeme dramatično poboljša, konačne brojke žetve se mogu poboljšati, ali je prerano davati prognoze.
SAD su najveći svjetski proizvođač soje s 34 posto svjetske proizvodnje soje i 42% svjetskog izvoza prije trgovinskog rata protiv Kine. SAD je ujedno i najveći svjetski proizvođač kukuruza, a ozbiljan neuspjeh žetve ove dvije kulture mogao bi značajno utjecati na svjetske cijene hrane, čak i ako ostavimo po strani nesretnu činjenicu da su gotovo sve američke soje i sorte kukuruza GMO usjevi. Ovi se proizvodi uglavnom koriste u stočnoj hrani.
Glavni čimbenik u prekidu sadnje u američkom srednjem zapadu je činjenica da je u posljednjih 12 mjeseci došlo do najvećih količina padalina od kada je američka vlada 1895. počela voditi statistiku. Prema nacionalnim centrima za informacije o okolišu su padaline snijega odmah pratile nenormalno obilne kiše.
Važno je napomenuti da su jaki pacifički fenomeni El Niño bili u igri tijekom 2015. i 2016. godine, a novi El Niño je potvrđen prošle zime, nešto ranije nego inače. Kako je to utjecalo na trenutno vrijeme još nije jasno. El Niño je povremeno zagrijavanje ekvatorijalnog istočnog i središnjeg Tihog oceana.
Povezan je sa sunčevom aktivnošću, a ne ljudskim faktorima, te može promijeniti globalne vremenske obrasce tijekom razdoblja od nekoliko mjeseci, što dovodi do toplog, hladnog, mokrog ili suhog vrijeme u dijelovima svijeta. Pojavljuju se u ciklusima svakih nekoliko godina, obično svake dvije do sedam godina. Primjetno je da postoji potvrđen, ali relativno slab El Niño, kojem je vrhunac bio u svibnju. Američka agencija NOAA je u travnju procijenila da će se trenutni uvjeti El Niña vjerojatno osjetiti u sjevernoj hemisferi za proljeće 2019. sa šansama od 80%, dok za ljeto šanse padaju na 60%.

Australija i Filipini – Teška suša

Dok je poljoprivredni pojas na američkom srednjem zapadu poplavljen, druge regije svijeta trpe suše, osobito Australija, veliki proizvođač žita. Prvi put od 2007. godine Australija je prisiljena uvoziti pšenicu, uglavnom iz Kanade. Prošle godine suša je uzrokovala 20% smanjenje prinosa. Vlada je za rješavanje situacije izdala velika uvozna dopuštenja. Sadašnje procjene žetve pšenice iznose samo 16 milijuna tona, što je polovica prinosa od prije dvije sezone. Australija je posljednjih godina bila peta zemlja po proizvodnji pšenice, a sada se čini da će postati uvoznik.

Uz nedostatak žitarica, Filipini proživljavaju veliku sušu od veljače 2018. godine, koja uništava sadašnju kulturu riže. Iako zemlja nije jedan od najvećih svjetskih proizvođača riže, jer Indija, Tajland, Vijetnam i Pakistan ukupno čine oko 70% svjetskog izvoza riže, to može imati značajan politički utjecaj na problematičnu zemlju.

Druga zemlja koja je pogođena jakom sušom je Sjeverna Koreja. Dosad su ove godine zabilježene najniže količine padalina od 1982. godine. Državni mediji izvještavaju da je “jaka suša bila u svim dijelovima zemlje”. Padaline od siječnja su iznosile samo 42,3% od prosječnih godišnjih padalina u Sjevernoj Koreji, a sve se događa dok zemlja doživljava značajan nedostatak hrane. Iako su podaci vjerojatno politizirani, učinak međunarodnih sankcija se ne može izostaviti.
Iako značajni nedostaci još uvijek nisu razlog za proglašavanje globalnog kriznog stanja, situaciju pogoršava najgora zaraza smrtonosnom afričkom svinjskom groznicom u cijeloj populaciji svinja u Kini.

USDA procjenjuje da će ove godine, ako se zaraza ne suzbije, kineske farme morati zaklati i spaliti čak 200 milijuna svinja. Kina je s oko 700 milijuna najveći svjetski proizvođač svinja. Kao da ni to nije dovoljno loše, zemlja je pogođena kugom crnih crva koji mogu uništiti usjeve poput kukuruza ili soje u Kini.
Sve navedeno ne uzima u obzir različite ratne zone širom svijeta, od Jemena do Sirije i Konga, gdje je ratom uništena poljoprivredna proizvodnja.

Rusija kao nova žitnica?


Ove trenutne teškoće u usjevima ili mogući veliki nedostaci žetve mogli bi biti velika prednost za Rusiju, zemlju koja se nakon uvođenja američkih i europskih sankcija 2014. protekle tri godine pojavila kao najveći svjetski izvoznik pšenice, daleko nadmašivši i Kanadu i SAD. Od tekuće žetvene godine 2019./2020. se procjenjuje da će Rusija izvesti rekordnih 49,4 milijuna tona pšenice, što je oko 10% više nego prije godinu dana. Prošle godine je Rusija činila 21% ukupnog svjetskog izvoza pšenice, dok su oko 14% izvezle SAD i otprilike isto Kanada.

Zapadne sankcije protiv Rusije imale su zanimljiv učinak i prisilile su vladu da poduzme mjere kako bi postala samodostatna u proizvodnji hrane.

Vlada Rusije je 2016. zabranila GMO sadnju ili uvoz i ima prednost s velikim područjima najproduktivnijih oranica crnice na planeti. U kratkom roku će Rusija vrlo lako moći nadomjestiti manjak žetve na svjetskim tržištima žitarica.

Iako je malo vjerojatno da će SAD od Rusije tražiti da im proda pšenicu, da se to dogodi, to bi bila povijesna ironija. Tijekom sovjetskih neuspjeha u žetvi početkom ’70-ih je državni tajnik Henry Kissinger, uz sudioništvo Cargilla i kartela za žitarice, orkestrirao prodaju tona žita Sovjetskom Savezu po nevjerojatno visokim cijenama, što se kasnije nazvalo Velika žitna pljačka.

U toj pljački, uz podizanje cijena žita na burzi u Chicagu na najveće razine u proteklih 125 godina, te šok s cijenama nafte kojeg je 1973. i 1974. uzrokovao OPEC, tajna diplomacija Kissingera je odigrala središnju ulogu i hrana i nafta su bili odgovorni za veliku inflaciju ’70-ih, a ne plaće američkih ili europskih radnika kao što su nam rekli, tvrdi F. William Engdahl, strateški savjetnik i predavač, diplomirani politolog sa Sveučilišta Princeton i stručnjak za naftu i geopolitiku.

NEO

Ako vam se članak svidio, podijelite ga ->

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
Ivica
Gost
Ivica

Umjesto navijanje za i protiv rusa, Kineza i amera, kupujte poljoprivredno zemljište po 2-3 kn po metru dok još možete, a može se naći i povoljnije. Ubrzo se skida moratorij na kupnju od strane državljana iz EU.
Budućnost je u prroizvodnji hrane.
Okolica Karlovca i Siska, nezagađeno tlo koje se ne obrađuje 20-30godina.
Jedini stvarni resurs od pamtivjeka za čovjeka je bilo obradi o tlo, prije 40-50 godina je više vrijedio metar obradive njive od 10 metara kamenjare uz more. Vremena se ponovo mijenjaju, mali čovjek može biti slobodan jedino ako je u mogućnosti sam proizvesti hrane za svoj e potrebe.
MOTIKU U RUKE

eu kolonija
Gost
eu kolonija

rusiji treba biti prioritet da proizvede dovoljno svih vrsta hrane za svoje potrebe I polako podizati nivoe proizvodnje za izvoz ali samo tamo gdje se uspostavi stabilno tržište za izvoz. porast populacije na planeti će zasigurno uvjetovati I povećanje izvoza kako iz rusije tako I drugih država.

samo tako
Gost
samo tako

a ex yu državice ne trebaju ? drag mi je napredak rusije u svakom slučaju, draži napredak ovih prostora

eu kolonija
Gost
eu kolonija

u tekstu se spominju amerika, australija I rusija a ne ex-yu. neznam tko brani ex-yu da proizvodi žitarice mada kada bi čitavu ex-yu zasijali žitaricama nebi mogli zadovoljiti niti 3% svjetskog tržišta. problem poljoprivrede u ex-yu su usitnjene parcele I to dok se ne riješi nema govora o nekoj ozbiljnijoj proizvodnji

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

NIje to problem. u Rusiji je nedavno bio ovdje primjer starog preživjelog sovjetskog Kovhoza, kolektivne zadruge, razvalili su s urodom i plasmanom. Alinema svaki u dvorištu John deer štoore 12 brazdi, od milijun eura, nego kolektivnu mašineriju i priključke. U nas je to pokušala zadruga Doo Vrana kod Zadra i unatoč odličnim uspjesima po količini i kvaliteti proizvoda “netko” ih je uništio.

Piretis
Gost
Piretis

@eu kolonija- Nije nikakav problem veličina parcela. Niti nama treba neka velika količina žitarica, posebno ne za izvoz (treba nam za nas i za državne rezerve). Malo je glupo proizvoditi jeftinu pšenicu i prodavati je susjedima a poslije uvoziti peršin, celer, grašak… koji su neuporedivo skuplji.
Ono što nama treba je odgovorna vlada koja brine i potiče profitabilnu poljoprivredu. A takve u prošlih 25 god. nije bilo. Naša prehranbena industrija, nažalost, ovisi o uvozu sirovina a za to vrijeme polja su zarasla u korov. A industrija ko industrija kupit će bilo gdje samo ako je malo jeftinije i tu jedino država može stimulirati domaću proizvodnju.

eu kolonija
Gost
eu kolonija

@piertis prika proizvodnja žitarica ne mora biti nužno loša altetnativa ako ti te žitarice ne prodaješ kao takve već kao brašno, stočnu hranu, meso ili mesne prerađevine, keksove I druge proizvode prehrambene industrije. dakle ako ti povećaš stupanj prerade tih žitarica onda te žitarice mogu I te kako biti profitabilne. međutim tema teksta je proizvodnja žitarica u rusiji, americi itd. onda se na moj komentar javo “samo tako” sa primjedbom koja nas upućuje na ove prostore. dakle slažem se sa tobom da nam polja zarastaju u korov. e što je uzrok tome vlada ili mi. kod nas je uvijek važila parola “selo hvali a u grad se svali”. e koliko nas ima mogućnosti I volje da napusti radna mjesta u gradu I počne uzgajati povrće. vrlo malo a s druge strane to je I neisplativo ako nemaš dovoljno zemlje a kako bi barem izvukao iz svega amortizaciju za mašine a o zaradi da ne govorimo. dakle prvi problem su mašine koje koštaju minimalno 50.000 eura i da bi mogao otplačivati amortizaciju na mašine moraš imati veliku parcelu zemlje. drugo ti ako nemožeš proizvesti nekoliko stotina tona toga povrća nemožeš ga ponuditi nekom ozbiljnijem veletrgovcu I u tim uvjetima si osuđen na nakupce a to automatski znači da od svoga povrća nećeš moći izvuči niti amortizaciju na investirano a o zaradi nemožeš niti razmišljati. da je problem usitnjenosti parcela govori nam I činjenica da države ex-yu vrlo malo ulažu u navodnjavanje, protugradnu zaštitu, osiguranje itd. to opet za sobom vuče velike mogućnosti gubitaka proizvodnje. proizvozvodnju ne možeš niti osigurati jer vrlo malo osiguravajućih društava daje osiguranje a nikako onih koji bi ti osigurali usjeve na 10, 50 itd. hektara. nekoliko godina neka ti podbaci proizvodnja ti si u bankrotu. možda bi se moglo nešto raditi preko zadruga ali I to je upitno jer u tim uvjetima moraš imati veliko povjerenje u članove zadruge. neka samo jedan nije na visini zadatka I zadruga sama se urušava
ps. tema je preopširna I urednim portala bi mogao napisati nešto na ovu temu ali o tome ne odlučujem ja

Piretis
Gost
Piretis

@eu kolonija- Potpuno se slažem s većinom što si rekao. Živim na zemlji i od zemlje pa mi je sve to jasno. Htio sam reći da se žitarice vrlo malo isplate. Isplati se onom koji ima veliku zemlju i mehanizaciju. Mali se, ako misle opstati, moraju naći u visoko profitabilnim granama ali tu je potrebno jako puno fizičkog rada. Pod tim mislim na voćarstvo, posebno bobice, pčelarstvo, proizvodnja rasada, cvjećarstvo ili rijetke kulture (koje su trenutni In, a što opet ne znači da će biti tražene i u budućnosti) npr, batat, goji, chilly i slično.
Ono s čim se ne slažem je da se oslanjanje na, kako ih ti nazivaš, nakupce ne isplati. Ja ih doživljavam prvenstveno kao trgovce. Stvar je jednostavna. Proizvođač nema vremena, uz sav posao, ići na plac i tamo prodavati svoju robu, neprodano davati u bescjenje ili vući natrag doma. I tako iz dana u dan. Zato postoje oni koji su spremni prodavati i natezati se oko cijene i kvalitete s kupcima. Naravno da dio kolača uzimaju sebi. No to je cijena koju plaćamo jer nema organiziranog otkupa. A i kad ga ima daleko je nepovoljniji od nakupaca. (primjer Agrokora koji je zelje otkupljivao po 50 lipa da bi u trgovini koštalo 5 kuna, dok nakupci plaćaju 50-60% prosječne cijene što je, koliko toliko, prihvatljivo)

eu kolonija
Gost
eu kolonija

@piretis prika ti si jedan od rijetkih I odvažnih ljudi kada si ostao na zemlji da živiš na njoj I od nje. drago mi je iskreno radi toga. kod nas je velika većina lumperproleterijata. e sada država bi morala obratiti pažnju na vas. postoji mnogo načina kako bi to mogla. dakle država bi pored poticaja, ako ih uopće dobijaš, morala preko banaka utjecati da vam se daju povoljni krediti. kada kažem povoljni ne mislim samo na kamatu već I rok otplate. vi bi te kredite mogli koristiti kako za otkup zemlje tako I za kupnju mašina a sve kako bi povećavali obim proizvodnje ali I kako bi sebi olakšali proizvodnju. naravno trebala bi uraditi zakone a kako bi vi svoju proizvodnju mogli osigurati u slučaju da državni sustavi protugradne zaštite ili za navodnjavanje zataje. naravno tu bi se odgovarajućom politikom carina moglo utjecati I na cijene vaših proizvoda tj. da se sve ono što je prekomjerno a što se uvozi carini sa odgovarajućom stopom ali sada je to malo vjerojatno. naravno država bi mogla biti neka vrsta posrednika između vas proizvođača I veletrgovaca. također, država bi mogla financirati neki vid savjetodavne službe u kojoj bi radili agronomi, prehrambeni tehnolozi, veterinari itd. a kako bi ti mogao tražiti savjet glede proizvodnje ali i prodaje proizvoda. uopćeno govoreći mi imamo potencijala za razvoj poljoprivrede I prehrambene industrije. neznam jesi li pokušavao te svoje proizvode obrađivati u neki veći stupanj obrade kao npr. skladištiti pa prodavati kada su cijene malo veće ili sušiti, praviti sokove ili tako nešto a čime bi npr. produžio vijek trajanja proizvoda ali I cijenu.

AJeTo
Gost
AJeTo

Sto se tice SAD-a proslogodisnji fijasko uzrokovan sankcijama sigurno je dao doprinos ovim brojkama. Ako je klima kontrolirana da bi se slomila Sjeverna Korea ostale navedene zemlje su kolateralne zrtve. Iznimka je Rusija u kojoj NATO avioni nemogu ispustati chemtrailse. A mozda je el nino.

Z.A.
Gost
Z.A.

Sve na ovom svijetu je stvoreno da bude u,nekoj simbiozi i ravnotezi.Vec poodavno na planeti Zemlja taj sklad i balans je narusen.I sada tvorac svega naplacuje danak.Amerikanci vec poodavno krse prirodne zakone a sve ima svoju cijenu.Radi profita oni su skoro u potpunosti unistili rodnost svoje zemlje.Gledo sam neke emisije na tv. gdje se govorilo o tome.Oni su unistili milijone hektara obradivih povrsina rodne zemlje pretvorivis je u nerodni pijesak a toj i takvoj zemlji trebat ce decenije ako ne i,vjekovi da se oporavi Iako su svijesni toga oni nisu nista posebno ucinili da se to sanira.Profit je ostao i dalje dominantan u odnosu na sve.Nije samo u pitanju unistenje obradivih povrsina unistili su i,rijeke prekomjernim navodnjavanjem narusavajuci tako prirodne EKO sisteme Postoje ljudi u Americi koji upozoravaju na to ali niko od tih vodecih celnika ne haje za to.Da se,malo nasalim posto oni ne posustaju u svojoj neumjerenosti onda im je Manitu poslao svoju kaznu u vidu El Nina ono sto u,nasem narodu kazu stigla ih bozija kazna ja bih to nazvao kaznom ubijenih bizona.Kod njih to nece stati samo ce se pogorsavati nemozes zlo radit a dobru nadat. Pa sad i taj GMO to apsolutno nije prirodno nije produkt boga nego covjeka a to zemlja osjeca i nece da primi u sebe.Hajde sto sebe ubijaju al ubise i nas.Da li ja grijesim?Boze sacuvaj, koje izasao iz svih ugovora vezanih za klimatske promjene ko nepostuje zakone o zastiti planete i,ne smanjuje emisije stetnog zagadjenja ko po svijetu leti i prska iz aviona i zagadjuje zemlju.Manitu sve vidi i ne oprasta a silan je on protivnik.

Mölltaler
Gost
Mölltaler

Malo je van teme: Amerika odlaže sankcije Iranu, cijene nafte odmah pale za 5-6$ po barelu.

Konobar
Gost
Konobar

Znacaj proizvodnje hrane se odrazava i na politiku, tako da su pojavljivanjem Rusije kao izvoznika psenice, mnoge zemlje u mogucnosti da vode vlastitu spoljnu politiku, jer sada mogu da izbegnu ucenu, kao recimo u poslednje vreme Egipat, Pakistan, Indija itd, a koji su do sada bili upuceni iskljucivo na USA i Kanadu i u skladu sa tim podrzavali americke saveznika na Bliskom istoku, u UN i svuda po svetu.
Pre nekoliko godina sam citao o ruskom projektu organizacije organsek proizvodnje na prostoru velicine Nemacke.
Inace, porast stanovnistva na svetskom nivou i potreba za povecanim obimom proizvodnje hrane ce se najefikasnije resavati prelaskom vecine stnovnistv na vegansku ili vegetarijansku ishranu, cime bi se desetine miliona hektara zemljista na kojem se danas proizvodi iskljucivo hrana za zivotinje (koje mi posle pojedemo), oslobodile za proizvodnju voca i povrca ili bile vracene prirodi (shumama i zivotinjama).

Lucija
Gost
Lucija

Svijetu je dobro krenulo 70-ih, pa je to naravno, trebalo zaustaviti cijenama hrane i nafte…tada je nadrljao SSSR, sad su cilj – SAD.
Nisu samo rekordno niski prinosi zbog vlage, nego je i zasijan mali broj površina.
Kina stopirala uvoz američke soje.
Samo da vidimo hoće li pokušati uvaliti narodu vlažnu pšenicu s otrovnim plijesnima…

tihobl
Gost
tihobl

Pa nece baciti vlaznu psenicu. To bi bilo krajnje nekapitalisticki.

Dopizdilomi
Gost
Dopizdilomi

Samo neka dižu cijene žita, idu na ruku Rusima.

Muppet shou
Gost
Muppet shou

Masoni kazu da je uspjeh na zemlji zgrtanje novca a boga nema kazu. Onda mozes raditi sta hoces na ovoj silovanoj planeti. Oni to i radu. Ludilu nema kraja.

krezubi glasac
Gost
krezubi glasac

Samo jedite KOSHER hranu ako pronadjete prodavaonicu iste hrane i budite sigurni da je to najbolje.Sve drugo je bez komentara

bobo
Gost
bobo

Kao Food Safety Auditor (za Australiju i Aziju) i veterinarski inspektor, mogu samo da kažem da nikad nije bila gora situacija što se tiče zatrovanosti i dostupnosti hrane.

alan ford
Gost
alan ford

“Glavni čimbenik u prekidu sadnje u američkom srednjem zapadu je činjenica da je u posljednjih 12 mjeseci došlo do najvećih količina padalina od kada je američka vlada 1895. počela voditi statistiku. Prema nacionalnim centrima za informacije o okolišu su padaline snijega odmah pratile nenormalno obilne kiše.”
HAARP???? možda će neki sada reći teorija zavjere, ali nije nemoguće da zločinci iz duboke države manipuliraju vremenske prilike sa HAARP-om. Jer su oni iluminati-sotonisti-eugeničari, kojima ljudski život ne vrije ni pišljiva boba, zna se koliko ti zočinco žarko žele smanjiti broj stanovnika na Zemlji. Velike vremenske katastrofe učestale su u zdanjih 10-ak godina, xsjetimo se samo katastrofalne poplave u južnoj, obalnoj američkoj saveznoj državi Louisianni, kada se more faktički izlilo i uništilo pola New Orleansa… kada se zna da u Louisianni i N. Orleansu žive većinom crnci…
I sjetimo se nevjerojatnog naleta zime i snijega kod nas u regiji, prije 6-7 godina, kakvo se ne pamti, pa onda prije 3-4 godine nevjerojatnih poplava, kakve također nitko prije nije doživio…

Mercury
Gost
Mercury

@ alan ford
A gle, kada kažeš HAARP onda ispadaš luđak, a kada kažeš da Saudijci i UAE već godinama izazivaju kiše u pustinji, onda si normalan čovjek.

Silence
Gost
Silence
mladen
Gost
mladen

previše žderemo. i bacamo hrane… trpamo se jer je dostupno. onda se uprasimo pa moramo po novu robu. pa krenemo s egzotičnim dijetama, gdje se opet prežderavamo, ali sad samo onih namirnica koje se kosher ovoj dijeti. tipo ketonska, attkinsova, tim ferrisova… pošto dijeta bez sporta sama ne dovodi do željenih rezultata onda krenemo manijačiti biciklama, trailovima, teretanama…

a treba samo manje jesti. u mojim godinama puno manje. i jesti kvalitetno, čitaj lokalnu, jednostavnu, sirotinjsku hranu. i jesti samo sezonski. em je ukusnija em jeftinija. kakve kvinoje, čije, avokada, kakvi bakrači…

količina za mene, middle aged 90 kilaša, ono je što dobiješ u avionu u ekonomskoj klasi. to je taman, iako me nakon što otvorim paket i bacim oko na sastav uvijek obuzme tuga (malo je…) a nije, taman je…

a i postiti je preporučljivo. manje žderačine = manje toksina i slobodnih radikala (šešelja) pa ti ni ne trebaju pusti anti oksidansi i ostali suplementi.

nekidan gledam fotke iz 70ih. svi šlank. svi manekeni. i mi dijeca… debeljuce su bili rijetkost, a američke guzičetiine i stomačine teme priča putnika i pomoraca…. sad pretilih ima svugdje. čak i u indiji….

uglavnom, da se držimo gore navedenog mogli i i bez gmo-a

Kajgot
Gost
Kajgot

Ima nas debelo previše na ovoj planeti. Ružno zvuči, ali milijarda do tri manje bi čovječanstvu dala priliku za preživljavanje

Lucija
Gost
Lucija

Kajgot
ne postavljaš dobro stvari. Ono što treba spriječiti jest novih milijardu i četiristotine Afrilkanaca do 2026. Što će jesti? Što će raditi?

Tink
Gost
Tink

Na planeti moze ziveti 130 milijardi ljudi, naravno to je uslovljeno odricanjem od mnogih bolesnih navika, posebno u zapadnoj hemisferi kojoj i nasi prostori pripadaju.

Mercury
Gost
Mercury

@ Lucija
A ti bi se igrala boga? Što te briga s Afrikom. Zapad do dana današnjega uspješno siluje Afriku. Zabranjuje joj razvoj, eksploataciju resursa, industrijalizaciju za koju znamo da smanjuje prirast stanovništva. Umjesto toga dobivaju programe cijepljenja kao kontracepciju.
Dok je takvih poput tebe, teško Africi.

Weteran
Gost
Weteran

Hrane ima dovoljno.
Srećom po sve nas.
Bez dodatnih i velikih ulaganja, postoji prehrambena sigurnost za 30 milijardi ljudi.
A rezerve su u okeanima, insektima, kultivisanjem novih biljni vrsta, …..

Z.A.
Gost
Z.A.

Weteran-Neslazem se stobom u vezi rezervi u okeanima Recimo prije 200godina okeani su bili neiscrpni izvori hrane za covjecanstvo i koliko god se je vadilo ribe i ostalih morskih plodova nikad nije manjkalo.Danas je situacija sasvim drugacija blago receno katastrofalna.More vise nije neiscrpan izvor hrane.Sta se je desilo?Razvojem i,pojavom novih pronalazaka u eri industralizacije pojavili su se i novi brodovi i novi nacini izlovljavanja ribe iz mora.Prije pojave novog sva komercijalna izlovljavanja su se desavala brodovima napravljenim od drveta koji su imali ogranicenu tonazu ulova a i mnogo manje su autonomno mogli biti na otvorenom moru uglavnom se je lovilo koliko je bilo potrebno.Taj nacin izlova omogucavo je ribljem fondu da se obnovi.Pojavom novih i modernijh brodova sve se je promjenilo pocelo je izlovljavanje ribe i vise nego sto treba uopste se nije vodilo racuna kolko se vadi i sta se vadi,vadjene su i reproduktivne ribe to su one koje se mrijeste.I vremenom se je ulov smanjio i moralo se sve dalje ici od obale da bi se nesto ulovilo.Mnoge porodice kojima je ribarenje bio jedini izvor zarade morale su iz ovih razlog napustiti ovo zanimanje.Ovo je istina

POVEZANE VIJESTI

Izbornik