fbpx

Fizičari u potrazi za odgovorom na pitanje šta je svijest

mozak, savjest

U prošlosti je svijest smatrana isključivo apstraktnom i izučavali su ju isključivo filozofi, jer je previše bestjelesna, nematerijalna. No, kako je nauka napredovala, tako se razvila i naša sposobnost da drugačije pristupimo ovom pitanju. Biolozi su se pridružili potrazi za odgovorom, a pratili su ih u tome i neurolozi. Nedavno su i fizičari svoju pažnju usmjerili na svijest.

Sir Roger Penrose, matematički fizičar s Univerziteta Oxford, otvoreno se zapitao da li interakcije u subatomskom svijetu kvantne mehanike mogu povećati svijest.

David Gross, laureat Nobelove nagrade i teorijski fizičar, ponudio je drugačije ideje. Gross je „spekulisao o tome da bi svijest mogla biti slična onome što fizičari zovu fazom tranzicije, iznenadnoj transformaciji u velikim razmjerama koja se događa usljed više mikroskopskih promjena. Pojava superprovodljivosti kod određenih metala prilikom hlađenja na kritično niskim temperaturama je primjer fazne tranzicije.“

Gross bi mogao biti na tragu nečega. Jednu od vodećih teorija o svijesti ponudio je neurolog Giulio Tononi sa Univerziteta Wisconsin. Slično Grossovom konceptu fazne tranzicije, Tononi smatra da gomilanje informacija u mozgu prelazi prag u jednom momentu i tada se pojavljuje stanje poznato kao svijest. Prema ovoj teoriji, samo određeni dijelovi mozga mogu da integrišu sve informacije koje dobijamo iz vanjskog svijete. Zajedno, ovi dijelovi čine sjedište svijesti.

Nir Lahav, fizičar sa Bar-Ilan univerziteta u Izraelu, nedavno je započeo potragu za ovim jezgrom svjesne aktivnosti. On je iskoristio šest detaljno skeniranih mozgova kako bi sastavio informacijsku mrežu ljudske moždane kore. Koristeći se ovom mapom, on je pratio i bilježio povezanost određenih dijelova kore sa drugima. U mapu je ucrtao područja visoke i niske povezanosti. Mapa je prilično vjerno prikazala „tokove“ informacija kroz moždanu koru i mjesta visoke koncentracije tih tokova. Područje s najvećom koncentracijom tokova bi moglo biti mjesto gdje počiva naša svijest.

Područje najvećih povezanosti, koje je Lahav nazvao „nukleusom“, je savršen kandidat za pojavno mjesto svijesti.

Lahav planira analizirati čitav mozak, a ne samo njegovu koru. Njegove ambicije su velike.

„Fizika pokušava da otkrije osnovne zakone prirode kroz stvaranje opštih matematičkih jednačina koje, koliko je to moguće, opisuju prirodne fenomene“, kazao je on. „Ove jednačine otkrivaju osnovne aspekte stvarnosti. Ako stvarno želimo znati šta je svijest i kako mozak radi, moramo razviti matematičke jednačine našeg mozga i našeg svjesnog uma. Nismo još dotle došli, zapravo smo još daleko od tog cilja, ali osjećam da bi ovo mogao biti naš „sveti gral“ i zato smo započeli putovanje koje bi nas moglo odvesti do njega.“

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
3 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
N
Gost
N
5 godine prije

Na neka otkrića će trebati da se pričeka da evolucija odradi svoje. Ne treba previše žuriti i dozvoliti da želja za slavom dovede do pogrešnih zaključaka.

čitatelj portala
Gost
čitatelj portala
5 godine prije

Mozak je jedan od najvećih misterija sadašnjosti. Po meni ni jedna matematička jednadžba ga ne može opisati. Mozak će uvijek biti više od aproksimacije koju može dati jednadžba.

Brainstorm
Gost
Brainstorm
5 godine prije

istrazujemo svemir koji smo mi. zar je stvarno toliko tesko misliti sto si? mozda nisi dovoljno uporan?
jednostavno, jako jednostavno, kad se odbace sve kompliciranosti, ostaje jednostavna istina – SVIJEST JE PROMATRANJE!

POVEZANE VIJESTI

Izbornik