Mravi nikada ne zaglave u prometnim gužvama

Mravi

Mravi su puno bolji od ljudi u organiziranju svog kolektivnog protoka prometa kada donose hranu, ali kako to uspijevaju nije u potpunosti razumljivo. Čak i u gustim, natrpanim uvjetima, mravlje kolonije i dalje uspijevaju održati nesmetan i učinkovit prometni tok, prvenstveno prilagođavajući svoje ponašanje promjenjivim okolnostima, navodi se u novom radu u časopisu eLife.

Mravi su udžbenički primjer dobrog kolektivnog ponašanja. Nekoliko mrava koji su razmaknuti i ponašaju se poput pojedinačnih mrava. Ali ako dovoljno ih postavite dovoljno blizu drugima, i oni se ponašaju više poput jedinstvenog sustava, pokazujući i kruta i tekuća svojstva. Tijekom posljednjeg desetljeća bilo je niz studija koje su uključivale kolektivno ponašanje ovih fascinantnih insekata.

Na primjer, 2008. njemački znanstvenici izgradili su u laboratoriju sićušnu autocestu, zajedno s ekvivalentom autocesta, kako bi mravi mogli prolaziti između gnijezda i slatkog izvora hrane. Potom su znanstvenici pratili kako su mravi brzo pronašli najkraći mogući put između to dvoje.

Očekujete li kako će stvoriti zastoj u blizini raskrižja, kao što je slučaj na ljudskim autocestama? Pa i neće, umjesto toga, kad god bi se ruta počela začepljivati, mravi koji se vraćaju u gnijezdo blokirali su mrave koji putuju u suprotnom smjeru, prisiljavajući ih da pronađu alternativni put.

Prošle godine, laboratorij fizičara Daniela Goldmana u Georgia Techu proučavao je kako vatreni mravi optimiziraju kopanje tunela. Ti su tuneli uski i jedva ima dovoljno mjesta za prolazak dva mrava, ali rijetko kada se događao zastoj. Kada mrav naiđe na tunel u kojem drugi mravi već rade, on se povlači kako bi pronašao drugi tunel. Također pomaže da u bilo kojem trenutku kopa samo djelić kolonije: 30 posto njih čini 70 posto posla.

Za ovu najnoviju studiju znanstvenici iz Istraživačkog centra za spoznaju životinja na Sveučilištu u Toulouseu i Sveučilištu u Arizoni proveli su eksperimente s argentinskim mravima (Linepithema humile). Pomoću mostova povezali su svaku koloniju mrava uz izvor hrane. Koristili su mostove različitih širina (5 mm, 10 mm i 20 mm) s različitim kolonijama različitih veličina (između 400 do 25.600 pojedinačnih mrava), kako bi što bolje kontrolirali gustoću (tj. Broja insekata po jedinici površine). Zatim su znanstvenici pratili promet mrava tijekom 170 pokusa, bilježeći brzinu protoka (broj mrava koji prelaze određenu udaljenost po jedinici vremena), brzinu mrava i broj sudara mrava.

Istraživači su otkrili da je protok prometa i dalje nesmetan i stabilan čak i kada mostovi dosegnu 80-postotni kapacitet. (Za usporedbu, s ljudskim pješacima ili vozačima, protok prometa počinje se usporavati kad kapacitet prelazi 40 posto.) Tajna mrava? Mravi se samoreguliraju, prilagođavajući “pravila” prema potrebi kada se stvari počnu gužvati.

Autori su zabilježili:

Kada se gustoća na stazi poveća, činilo se kako mravi mogu lokalno procijeniti gužvu i prilagoditi brzinu tako da izbjegnu bilo kakav prekid prometa. Štoviše, mravi su se suzdržavali od ulaska na prepunu stazu i osigurali da kapacitet mosta (najveća vrijednost protoka dopuštene širinom mosta) nikada nije premašen.

Naravno, mravi ne podliježu istim ograničenjima, poput onih dosadnih prometnih pravila koja zahtijevaju da se vozači zaustave na crvenom svjetlu, čak i ako nema drugih automobila na vidiku. “Prometne gužve su sveprisutne u ljudskom društvu gdje pojedinci slijede svoje osobne ciljeve”, napisali su autori.

“Suprotno tome, mravi imaju zajednički cilj: opstanak kolonije, pa se očekuje da djeluju zajedno kako bi optimizirali povrat hrane.”

Što bolje mogu regulirati promet hrane, to će efikasnije vratiti hranu u gnijezdo. To je jedan od razloga zašto samo proširivanje autocesta ne smanjuje gužve u ljudskom prometu – postoji inherentni sukob interesa između onoga što nam osobno koristi i onoga što koristi našem kolektivu, tako da je rezultat 30 posto duži put za putovanja, prema drugoj studiji iz 2008. godine.

Zatvaranjem nekoliko odabranih ulica – sličnih blokiranju dolazaka mrava – je učinkovitije, jer prisiljava vozače da se ponašaju poput mrava i pronalaze alternativne optimalne rute.

Mehanizam pomoću kojeg mravi to postižu ostaje neshvatljiv, ali korisna načela još uvijek možemo naučiti proučavanjem načina na koji oni zajednički koordiniraju.

Kolonija je u osnovi veliki sustav interaktivnih čestica i, stoga, od interesa je za istraživače koji se bave molekularnom biologijom, statističkom fizikom i telekomunikacijama. Naučene lekcije također mogu jednog dana omogućiti programiranje voznih parkova autonomnih vozila radi koordiniranja njihovih pokreta jednako učinkovito kao i mravi.

Ako vam se članak svidio, podijelite ga ->

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
pero
Gost
pero

Princip TCP/IP protokola, osnove interneta, a ljudi otkrili da mravi znaju.

Zvrk
Gost
Zvrk

Mravi imaju kolektivan identitet. Funkcioniraju kao jedno biće.

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah

Ne postoji :

M-ravlja
D-emokratska
Z-ajebnica

Lucija
Gost
Lucija

Slatko.
Blago tim znanstvenicima 😊.
Fali jedna znanost u nabrajanju: Biokibernetika. Npr proučavali pred 15 ak godina (?) anatomiju lubanje djetlića, – ne bi li proizveli bolje kacige za motoriste.
Ovdije se radi o učenju o zakonitostima upravljanja u živom svijetu. Naravno i prijenosu informacija.

Vjerojatno će trebati mravlje feromone analizirati/ rastaviti na molekule…

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton

Djetlić…..!?
Cijeli život kuca u drvo.
Ima li tko sujevjerniji……

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah

@Dalton :
A drvo ne otvara !
Ugraditi zvono ?
A i mravi imaju u glavi ?
@Luce :
Stiroporika ?
Pljune se na staklo od prozora i stiroporom nervira one unutra ?
I Prozor mora pasti ?

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton

🙂
Škripa stoji…..

Lucija
Gost
Lucija

Daltone
Kako …stoji?
Vodoravno…il’
Uspravno? Hrabra škripa više stoji…

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah

@Luce :
Vodoneravno !(ne talasaj),
A ja o Windows 10 !

Lucija
Gost
Lucija

Stiroporika…- omorika
Na njoj djetlić mali
sjaj duginih boja
mu na glavi…

Lucija
Gost
Lucija

Umpa
Mnogi su prozori
U povjesti pali
Škripačima
Koji škripat dobro (ni)su znali…
Na glavu

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah

@Luce :
Ne’s ljutit !

”Prozor mora pasti”
jest definitivno herojska povjesna
epizoda naših naroda kao i NOB !

Tada stiže demokracka kukarača,
pa nam i mater i ćaća
ostaše bez gaća !

Lucija
Gost
Lucija

Umpa
Al’ napretka… 😊
Nekad padali prozori
Danas, windowsi…a neki
Ne vole kad padne?

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah

@Luce :
Kvaliteta kvasca ?
Krave vole vole ?
Muuu ?

Ne’s ljutit !
Pa nećemo miješat mrave s jabukama ?

tihobl
Gost
tihobl

I kod ljudi postoji slican mehanizam kod gasenja pozara. Tad svi trce, a niko se ne sudara.

Qwerty
Gost
Qwerty

Ispade mravi niža vrsta sposobnija od ljudi ili smo mi ljudi malo s puta “skrenuli” 🙂

Lucija
Gost
Lucija

Skrenuli smo davno s puta
Uskoro skretanje s uma

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah

@Luce :
Nema skretanja s puta i uma
kod korištenja naših guma !

SAVA KRANJ

Veliki CMOK !

dulebg
Gost
dulebg

Ni u svim gradovima se ne vozi isto. negde vrada princip: Ich habe den recht! – i gazim ko mi se nađe na putu. Drugde pak vozači voze kao ribice, pazeći na četvoricu oko sebe, a bogami i na one što dolaze ususret.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik