fbpx

Eusocijalnost – Kako nas insekti mogu naučiti stvaranju boljih tehnologija i međuljudskih odnosa

Savršenstvo mrav
46 komentara
1,232

Kada bismo sve ljude koji žive na planeti spakovali u konzervu kao sardine, konzerva bi bila 2 kilometra duga, isto toliko široka i visoka. Iznenađujuće, svi mravi na svijetu bi napunili konzervu slične veličine. Uprkos svom velikom broju, insekti poput mrava uspijevaju da se razvijaju bez lošeg uticaja na prirodu.

Insekti su istinski izumitelji tehnologije. Koriste svoje tehnologije preko 50 miliona godina u savršenoj ekološkoj ravnoteži. Za razliku od njih, ljudi su amateri u tehnologiji sa stanovišta uticaja na prirodu. Naše tehnologije ugrožavaju postojanje naše vrste, ali i čitave biosfere. Izučavajući čudnovati društveni svijet insekata i njihove tehnologije, mogli  bismo naučiti kako da živimo u boljoj biološkoj harmoniji sa planetom koju nastanjujemo.

Pčela - savršenstvo prirode
Pčela – savršenstvo prirode

Ono što nam je zajedničko sa više vrsta insekata jeste praksa poznata kao “eusocijalnost“. To je najviša forma društvenog ponašanja. Podrazumijeva sofisticiranu podjelu rada gdje različite generacije rade zajedno, različiti pojedinci obavljaju različite poslove, uključujući i rađanje i podizanje djece. Najistaknutiji “eusocijalci” na zemlji su rijetke vrste insekata (mravi, termiti i pčele) i ljudi.

Naša eusocijalnost je ono što nama, ali i insektima, omogućava razvoj tehnologije. Jedinke eusocijalnih vrsta prepoznaju i izvršavaju zadatke za koje su najsposobniji, bilo da se radi o čuvanju gnijezda ili traženju hrane i izbjegavaju zadatke drugih jedinki. Na ovaj način grupa životinja će se spontano organizovati u kolektiv koji nazivamo “superorganizmom“, a koji može razviti tehnologiju.

Prva evolutivna forma tehnologije je bila poljoprivreda, koju su i izmislili mravi i termiti 50 miliona godina prije nas. Poljoprivreda može biti definisana kao tehnološki proces proizvodnje hrane na veliko. Na primjer, mravi koji sijeku lišće pretvaraju biološku masu zelenih listova u hranu koristeći svoje  impresivne baštovanske sposobnosti, značajne tehničke vještine i simbiozu sa gljivama.

Mravi vode brigu o biljnim ušima - stočarstvo
Mravi vode brigu o biljnim ušima – stočarstvo

Ljudska primjena poljoprivredne tehnologije je počela prije 10 hiljada godina. Ali, u našem slučaju, poljoprivreda je omogućila stvaranje ekonomskog viška. To je potpomoglo pojavu pisanog jezika, književnosti, matematike, filozofije, umjetnosti i nauke. U tom smislu, stvarni korijen naših tehnoloških mogućnosti leži u poljoprivredi.

Eusocijalnost i poljoprivreda su omogućili društveno nadmetanje na Zemlji, prvo među insektima, a onda i među ljudima. Prva globalna civilizacija je bila civilizacija insekata ili “insektocen”. Proučavajući različite oblike insektocena, možemo naučiti važne lekcije za našu tehnološku budućnost.

Značenje pojma civilizacije vrti se oko gradova i to onih poputa Rima, Londona, New Yorka, a koje vidimo kao središta starih ili modernih ljudskih civilizacija. Svi eusocijalni insekti se bave poljoprivredom u svojim sopstvenim gradovima, a iznenađujuće je da njihovi gradovi uopšte ne zaostaju za ljudskim u smislu tehničke profinjenosti.

Uzmimo ponovo za primjer mrave koji sjeku lišće. Njihovi metropolisi su vjerovatno najkomplikovanije strukutre ikada napravljene pod zemljom. U njima su ogromne bašte u samom centru, a koje su povezane izvrsnim putevima. Druge strukture su razbacane okolo, a uključuju deponije na kojima odlažu otpad, centre za distribuciju hrane, vojne kasarne ili policijske stanice. Postoje čak i pogrebna društva.

Termiti grade puno veće građevine nego ljudi
Termiti grade puno veće građevine nego ljudi

Neki mravlji gradovi su ogromni. Da mravi imaju ljudsku veličinu, naseobina mrava Formica yessensis na ostrvu Hokkaido u Japanu bi bila mnogo veća nego Tokyo. Slično tome, da su termiti ljudske veličine, onda bi visina prosječne termitske humke u Africi bila iste visine kao najviša ljudska konstrukcija na svijetu, Burj Khalifa u Dubaiju visoka 828 metara.

Gradovi drugih vrsta insekata su primjeri estetske profinjenosti. Na primjer, gradovi koje prave pčele od materijala koji njihova tijela luče su primjeri stvarne prirodne ljepote.

Mi bismo morali početi ličiti na insekte kao naše starije i iskusnije eusocijalne rođake. Ove urbanizovane životinje i njihovo profinjeno društveno ponašanje možda sadrže važne instrukcije kako bismo našu tehnološku budućnost mogli učiniti sigurnijom. Morali bismo biti dovoljno hrabri da zavirimo u njihov svijet.

Negdje u čudnom društvenom životu insekata se kriju tajne ekološke ravnoteže koja našem svijetu tako nedostaje. Moramo što prije pronaći tajnu kako da integrišemo naše tehnologije sa ekološkim sistemom koji naseljavaju pripadnici 9 miliona drugih vrsta. U suprotnom bi moglo biti jako kasno.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
46 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Xbe
Gost
Xbe
2 godine prije

Lako se insektima organizirati kad oni nemaju smisla za profit i kamatu koji su pokretaci ljudske vrste.

AJeTo
Gost
AJeTo
2 godine prije

Ljudi primjenjuju bioniku tek kad iscrpe sve druge mogucnosti, tesko je ocekivati prihvacanje ovako slozene strukture svijesti. Zasada su svi pokusaji na pojedinacnom nivou, a korporativnost i globalizacija suzbijaju ih u samom startu.

LauerNalis
Gost
LauerNalis
2 godine prije

Ljudi ne mogu nastetiti prirodi nego samo sebi!

čoban Đuro
Gost
čoban Đuro
2 godine prije

Razlika između organiziranosti insekata i ljudi je u tome što insekti prihvačaju svaku mogučnost koja je vezana za okoliš ,bez računanja koliko to košta,dok ljudi odbacuju svaku mogučnost ako mogu preživjeti na lakši način.Pčele koriste svoj znoj koji se na zraku pretvara u vosak dok ljudi koriste izmet svega i… Pročitaj više »

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata
2 godine prije

To je upravo ono cemu elite teze, da od nas naprave mrave, pcele, ovce, tko tvrdi suprotno ili da je to teorija zavijere neka malo potrazi u literaturi, cak i Kresimir Misak pise o tome detaljno u svojim knjigama. Neovisni pojedinac koji ima vremena za razmisljanje je najveca opasnost za… Pročitaj više »

Mutava Baštarda
Gost
Mutava Baštarda
2 godine prije

Mravi su organizirani kao kastinsko društvo. Ako se izleže kao radnik, vojnik, čistač takav će i uginuti. Kod pčela je druga stvar. Ako zanemarimo ulogu matice i trutova one su organizirane kao društvo socijalista utopista u kojemu svaka pčela od dolaska na svijet do smrti prođe sve radne procese…

oddball
Gost
oddball
2 godine prije

Uzmimo recimo mrave, organiziranost zajednice mrava počiva na činjenici da je mravinjak sve, dakle teza o sebičnome genu je kod zadružnih kukaca izražena apsolutno, mrav dakle ne samo da nema svijest, slobodnu volju, on nema niti traga elementarne inteligencije u smislu rješavanja problema, zadružni kukci su evolucijski toliko drugačiji koncept… Pročitaj više »

IVE iz pecalbe
Gost
IVE iz pecalbe
2 godine prije

Ljudski rod je u svojoj gramzivosti autodestruktivan. Za razliku od insekata koji nece uzeti dva kruha dnevno ako nemoze pojesti niti jedan cijeli, covijek je bezobziran a sebe i svoje potrebe stavlja ispred drugih. Iz ovoga clanka smo mogli shavtiti da insekti zive u komunizmu svi doprinose najvise sto mogu… Pročitaj više »

Har Megiddo
Gost
Har Megiddo
2 godine prije

Kad bismo se ugledali na insekte, onda bismo trebali odbaciti sve ono što smo dosad izmislili i stvorili od kotača do računala i kao alate samo koristiti dijelove tijela koje nam je priroda podarila ili će nam podariti tijekom evolutivnog procesa. Hvala, ali ne hvala. Ovakve priče u kojima se… Pročitaj više »

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije

Najviša forma društvenog ponašanja zove se EUsocijalnost:) Čisto da se zna.

Zvrk
Gost
Zvrk
2 godine prije

Što nam mozak više evoluira, to su međuljudski odnosi manji. 🙂

ioaergnaewgfnawefniQEWFZUBQWCFZDS
Gost
ioaergnaewgfnawefniQEWFZUBQWCFZDS
2 godine prije

Ide se prema Borgubogu koji će sav život na planetu uništiti pohlepom zemljana a utamničiti ih u digitalni feudalizam binarnim kodom, otpor je uzaludan………………

101
Gost
101
2 godine prije

A ni rijeci o sexualnom zivotu mrava

samo tako
Gost
samo tako
2 godine prije

Svašta nadrobljeno ?

Petar Pavlić
Gost
Petar Pavlić
2 godine prije

HM – ajde ajde nemojte ih idealizirati – prešutjeli ste- trutove ogavne žohare usrane muhe i pakosne ose
kao i međusobne ratove između mrava – gdje im njihova kliješta služe za odsjecanje tuđih mravljih glava

POVEZANE VIJESTI

Izbornik