Eusocijalnost – Kako nas insekti mogu naučiti stvaranju boljih tehnologija i međuljudskih odnosa

Savršenstvo mrav
46 komentara

Kada bismo sve ljude koji žive na planeti spakovali u konzervu kao sardine, konzerva bi bila 2 kilometra duga, isto toliko široka i visoka. Iznenađujuće, svi mravi na svijetu bi napunili konzervu slične veličine. Uprkos svom velikom broju, insekti poput mrava uspijevaju da se razvijaju bez lošeg uticaja na prirodu.

Insekti su istinski izumitelji tehnologije. Koriste svoje tehnologije preko 50 miliona godina u savršenoj ekološkoj ravnoteži. Za razliku od njih, ljudi su amateri u tehnologiji sa stanovišta uticaja na prirodu. Naše tehnologije ugrožavaju postojanje naše vrste, ali i čitave biosfere. Izučavajući čudnovati društveni svijet insekata i njihove tehnologije, mogli  bismo naučiti kako da živimo u boljoj biološkoj harmoniji sa planetom koju nastanjujemo.

Pčela - savršenstvo prirode

Pčela – savršenstvo prirode

Ono što nam je zajedničko sa više vrsta insekata jeste praksa poznata kao “eusocijalnost“. To je najviša forma društvenog ponašanja. Podrazumijeva sofisticiranu podjelu rada gdje različite generacije rade zajedno, različiti pojedinci obavljaju različite poslove, uključujući i rađanje i podizanje djece. Najistaknutiji “eusocijalci” na zemlji su rijetke vrste insekata (mravi, termiti i pčele) i ljudi.

Naša eusocijalnost je ono što nama, ali i insektima, omogućava razvoj tehnologije. Jedinke eusocijalnih vrsta prepoznaju i izvršavaju zadatke za koje su najsposobniji, bilo da se radi o čuvanju gnijezda ili traženju hrane i izbjegavaju zadatke drugih jedinki. Na ovaj način grupa životinja će se spontano organizovati u kolektiv koji nazivamo “superorganizmom“, a koji može razviti tehnologiju.

Prva evolutivna forma tehnologije je bila poljoprivreda, koju su i izmislili mravi i termiti 50 miliona godina prije nas. Poljoprivreda može biti definisana kao tehnološki proces proizvodnje hrane na veliko. Na primjer, mravi koji sijeku lišće pretvaraju biološku masu zelenih listova u hranu koristeći svoje  impresivne baštovanske sposobnosti, značajne tehničke vještine i simbiozu sa gljivama.

Mravi vode brigu o biljnim ušima - stočarstvo

Mravi vode brigu o biljnim ušima – stočarstvo

Ljudska primjena poljoprivredne tehnologije je počela prije 10 hiljada godina. Ali, u našem slučaju, poljoprivreda je omogućila stvaranje ekonomskog viška. To je potpomoglo pojavu pisanog jezika, književnosti, matematike, filozofije, umjetnosti i nauke. U tom smislu, stvarni korijen naših tehnoloških mogućnosti leži u poljoprivredi.

Eusocijalnost i poljoprivreda su omogućili društveno nadmetanje na Zemlji, prvo među insektima, a onda i među ljudima. Prva globalna civilizacija je bila civilizacija insekata ili “insektocen”. Proučavajući različite oblike insektocena, možemo naučiti važne lekcije za našu tehnološku budućnost.

Značenje pojma civilizacije vrti se oko gradova i to onih poputa Rima, Londona, New Yorka, a koje vidimo kao središta starih ili modernih ljudskih civilizacija. Svi eusocijalni insekti se bave poljoprivredom u svojim sopstvenim gradovima, a iznenađujuće je da njihovi gradovi uopšte ne zaostaju za ljudskim u smislu tehničke profinjenosti.

Uzmimo ponovo za primjer mrave koji sjeku lišće. Njihovi metropolisi su vjerovatno najkomplikovanije strukutre ikada napravljene pod zemljom. U njima su ogromne bašte u samom centru, a koje su povezane izvrsnim putevima. Druge strukture su razbacane okolo, a uključuju deponije na kojima odlažu otpad, centre za distribuciju hrane, vojne kasarne ili policijske stanice. Postoje čak i pogrebna društva.

Termiti grade puno veće građevine nego ljudi

Termiti grade puno veće građevine nego ljudi

Neki mravlji gradovi su ogromni. Da mravi imaju ljudsku veličinu, naseobina mrava Formica yessensis na ostrvu Hokkaido u Japanu bi bila mnogo veća nego Tokyo. Slično tome, da su termiti ljudske veličine, onda bi visina prosječne termitske humke u Africi bila iste visine kao najviša ljudska konstrukcija na svijetu, Burj Khalifa u Dubaiju visoka 828 metara.

Gradovi drugih vrsta insekata su primjeri estetske profinjenosti. Na primjer, gradovi koje prave pčele od materijala koji njihova tijela luče su primjeri stvarne prirodne ljepote.

Mi bismo morali početi ličiti na insekte kao naše starije i iskusnije eusocijalne rođake. Ove urbanizovane životinje i njihovo profinjeno društveno ponašanje možda sadrže važne instrukcije kako bismo našu tehnološku budućnost mogli učiniti sigurnijom. Morali bismo biti dovoljno hrabri da zavirimo u njihov svijet.

Negdje u čudnom društvenom životu insekata se kriju tajne ekološke ravnoteže koja našem svijetu tako nedostaje. Moramo što prije pronaći tajnu kako da integrišemo naše tehnologije sa ekološkim sistemom koji naseljavaju pripadnici 9 miliona drugih vrsta. U suprotnom bi moglo biti jako kasno.

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
Xbe
Gost
Xbe

Lako se insektima organizirati kad oni nemaju smisla za profit i kamatu koji su pokretaci ljudske vrste.

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah

Sklad,socijanost,organizacija i kreativnost vlada kod mravi sve dok se ne pojavi mravojeb?

jezevakucica
Gost
jezevakucica

Umpy,
Kojih ima više,crvenih mrava sa petokrakom ili crnih mrava bez petokrake?
Svaki mravojeb koji drži do sebe nosi brkove?

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah

@ježy:
Oni više su više,
a oni niže,niže!Više ima nižih 99%?
Ne miješaj mrave sa F-35,
pokvarit će se ako uspije uzletit?
I nisy ty meny okrutnjy(zeza)!

jezevakucica
Gost
jezevakucica

Nema sekirejšn Umpy,
Tebi je dozvoljeno sve,osim vožnje u F 35.

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah

Hvaleišn sa pozdravejšn !

Šok
Gost
Šok

kada homo sapijens bude bude evoluirao na nivo i insekta onda će sigurno djelovati profinjeno kao i ostali insekti
na društvenom, urbanističkom i drugim područjima na kojima su insekti sada superiorniji

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav

šok
nema šanse! Današnje žene dvoje između mobitela i djeteta a o tome da rađaju i rađaju poput matica koje nose jaje za jajem mislim da nema niti primisli.
Možemo zaključiti da na našem putu ka “insektizaciji” stoje udruge za žensku ravnopravnost i pravu odlučivanja o potomstvu, dok se katolička crkva trudi da ljudska vrsta “insekticira”

Lucija
Gost
Lucija

Nemojmo biti ograničeni? (sad ću sve užasnuti na više načina):
– embrio može rasti i u drugdje u tijelu (ima onaj film gdje je Schwarzeneger trudan), dakle uz malo znanosti?; a umjetne maternice ?
– povećanje populacije izrazito je tamo gdje legalni brak i obitelj uključuje više od jednog muškarca i žene…?

otpisani
Gost
otpisani

Ma kažem ja da ne znam koji će nam kufer više te žene… eto, Lucija nam daje do znanja da i mi možemo biti trudni (koliko nas hebu čudi me da već svi nismo postali (muške) mame)… nudi nam i umjetne maternice !?

Evo biti ću moderan i “neograničen” pa smjelo zaključiti. Danas je tehnologija toliko napredovala da nam se nudi, ne samo maternica, već cijela prava žena od materijala kojem ne treba ni šminka ni krema a nema te žene koja će ti u krevetu tako ugoditi kao ta “tehnološka” i što je najvažnije, kada obavi svoju zadaću možeš je jednostavno isključiti i uživati u blaženom miru… neće tražiti razvod braka pa možeš biti siguran da ono što stekneš svojim radom, nećeš ostati bez toga. Vjerujem da ako svi pređemo na te umjetne žene naš će se prosjek života značajno produljiti;)

Lucija
Gost
Lucija

Otpisani
Brkaš seks i reprodukciju.
Seks je jedna stvar, reprodukcija druga.
Potpuno treća stvar su financijski odnosi nakon braka. Zato postoje predbračni ugovori. A i zakon. Ako si sa svojom imovinom ušao u brak, ostaje tvoja.

Piretis
Gost
Piretis

@Lucija- Sve, sve, ali predbračni ugovor ne. To mi liči na figu u džepu. Kao probat ćemo, pa ako ide dobro a ako ne svakom njegovo i put pod noge.
Meni je brak nešto bez “moje”, za mene je to zajednica gdje je sve “naše”. Tim prije ako u njega ulazimo za cijeli život. A poslije nam imovina i onako neće trebati.
P.S. Živim u mjestu sa najviše razvoda i zdrav razum govori da si ti u pravu, ali eto, ne mogu si pomoći.

Lucija
Gost
Lucija

Piretes
Ja volim i sf i biologiju i ne volim skretat s teme.
Ovo što ti tvrdiš je isto kao kad kod nad nitko ne želi napisati testament, jer misli da će vječno živjeti. Ili misli, baš me briga, postoji zakon.
Sve ovo što pišem je reakcija na temu: žene i reprodukcija. Ako neželiš sam rodit, a želiš genetsko potomstvo, izvoli se pobrinuti za onoga koji će to za tebe napraviti. Monogamnost naše vrste je upitna. Ključna riječ je ‘odgovornost’.

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata

To je upravo ono cemu elite teze, da od nas naprave mrave, pcele, ovce, tko tvrdi suprotno ili da je to teorija zavijere neka malo potrazi u literaturi, cak i Kresimir Misak pise o tome detaljno u svojim knjigama. Neovisni pojedinac koji ima vremena za razmisljanje je najveca opasnost za ovaj truli sistem. Gradovi poput NY, Londona i sl. su najobicnije zamke za hrcke koji zive dok trce u tocku, kad stanu gotovo je…Osvijestite se dok je vrijeme i nedajte se navuci! Mogao bi jos dosta toga navesti ali svako pismen ce sam pronaci koje se opasnpsti kriju od asimilacije.

Majk Majers
Gost
Majk Majers

Don’t let them fool ya
Or even try to school ya….
Reka bi da je 99% pučanstva odavno zavarano, zabiveno u Babiloniju bez koje neznamo živit.

Njonjobobo
Gost
Njonjobobo

Belial ante portas .
Njegov dolazi cas

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah

Otvori Marija vrata!
Zajebante Portas

Mutava Baštarda
Gost
Mutava Baštarda

Mravi su organizirani kao kastinsko društvo. Ako se izleže kao radnik, vojnik, čistač takav će i uginuti. Kod pčela je druga stvar. Ako zanemarimo ulogu matice i trutova one su organizirane kao društvo socijalista utopista u kojemu svaka pčela od dolaska na svijet do smrti prođe sve radne procese…

Har Megiddo
Gost
Har Megiddo

Kad bismo se ugledali na insekte, onda bismo trebali odbaciti sve ono što smo dosad izmislili i stvorili od kotača do računala i kao alate samo koristiti dijelove tijela koje nam je priroda podarila ili će nam podariti tijekom evolutivnog procesa. Hvala, ali ne hvala. Ovakve priče u kojima se termini poput “tehnologija”, “izmisliti”, “izumitelji” itd. koriste u potpuno proizvoljnom kontekstu, pa se primjenjuju na nešto s čim nemaju veze (mravi nisu nikakvi izumitelji, niti mogu išta izmisliti, jer nemaju sposobnost umnog i mislećeg procesuiranja, nego sve rade po nagonima i sa onim što im je priroda milostivo dala) su najčešće mazanje očiju iza kojih se obično krije neka agenda ideološkog predznaka – u ovom slučaju čini se da je riječ o “povratku prirodi” i sličnom.

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata

Bravo za komentar

oddball
Gost
oddball

Uzmimo recimo mrave, organiziranost zajednice mrava počiva na činjenici da je mravinjak sve, dakle teza o sebičnome genu je kod zadružnih kukaca izražena apsolutno, mrav dakle ne samo da nema svijest, slobodnu volju, on nema niti traga elementarne inteligencije u smislu rješavanja problema, zadružni kukci su evolucijski toliko drugačiji koncept od ljudi da osim eventualno neke poetične usporedbe nema nikakve druge smislene poveznice, iako ova paralela oko poljoprivrede je zanimljiva, to stoji ali, morate imati na umu na ovi mravlji gradovi brutalno iscrpljuju prirodne resurse slično kao i čovjek, oko baze ovih divovskih mravinjaka možete poput divovskog šestara opctrati kružnicu potpune pustoši, dakle ono što mrava čini podnošljivijim za okoliš je jedino njegova veličina, tako da odgovorim na autoričino pitanje, ne, od zadružnih kukaca mi kao ljudi ne možemo naučiti ništa ključno

IVE iz pecalbe
Gost
IVE iz pecalbe

Ljudski rod je u svojoj gramzivosti autodestruktivan. Za razliku od insekata koji nece uzeti dva kruha dnevno ako nemoze pojesti niti jedan cijeli, covijek je bezobziran a sebe i svoje potrebe stavlja ispred drugih. Iz ovoga clanka smo mogli shavtiti da insekti zive u komunizmu svi doprinose najvise sto mogu a uzimaju tek koliko im je potrebno. Ljudi u ogromnoj vecini slucajeva ne razmisljaju o potrebnom nego mastaju o bogatstvu. Pogledajmo samo pretile ljude, ima li i dali je netko vidio pretilog mrava, koji ima tri vile i pet automobila, a potrebna mu je jedna soba, dali mu je jedan automobil potreban to je pitanje.

Lucija
Gost
Lucija

Jest. Ja sam danas vidjela jednog debelog u tramvaju i mislim da bi Zet trebao kao i avio kompanije takvima naplaćivat dvije karte. Najmanje.
Naravno referentni lječnik za slučajeve extremne gojaznosti je psihijatar.
A bome bi i u americi, recimo, plaćao daleko veće iznose za zdravstveno.

Piretis
Gost
Piretis

@IVE iz pecalbe- Ipak ne treba idealizirati prirodu pa ni kukce. Nije teško provjeriti. Kapneš li na pola puta između dva mravinjaka kap meda nastat će opća gužva i grabež. Na kraju će doći do pravog rata između dva mravinjaka sa mnoštvom mrtvih i ranjenih. Svaka će zajednica pokušati za sebe uzeti SVE.
Isto će se dogoditi ako se oko hrane sukobe jedinke različitih vrsta. Stršljeni će nemilice pobiti ose ili pčele ako su zainteresirani za istu hranu. Kukci, jednako kao i ljudi, uzimaju najviše što mogu uzeti. Ako im se netko ispriječi na putu otjerat će ga ili ubiti.
Da su i kukci vrlo pohlepni mogu potvrditi pčelari. Neki to koriste pa svoje pčele zbog vlastite sebičnosti nemilice hrane šećerom ili melasom a pčele sve to pretvore u “med”. (Tek toliko da znate ako med kupujete u dućanu ili od nekoga koga osobno ne poznate. Princip je-neka je ljepljivo i slatko a budale i onako ne znaju što je med.)

brico
Gost
brico

Dobro…!

AJeTo
Gost
AJeTo

Ljudi primjenjuju bioniku tek kad iscrpe sve druge mogucnosti, tesko je ocekivati prihvacanje ovako slozene strukture svijesti. Zasada su svi pokusaji na pojedinacnom nivou, a korporativnost i globalizacija suzbijaju ih u samom startu.

čoban Đuro
Gost
čoban Đuro

Razlika između organiziranosti insekata i ljudi je u tome što insekti prihvačaju svaku mogučnost koja je vezana za okoliš ,bez računanja koliko to košta,dok ljudi odbacuju svaku mogučnost ako mogu preživjeti na lakši način.Pčele koriste svoj znoj koji se na zraku pretvara u vosak dok ljudi koriste izmet svega i svačega ,a svojim zagađuju vodotokove malih rijeka u svom okruženju ,samo je jedan u nizu primjera života.Koristimo resurse stvarane milionima godina ,tako je lakše nego stvarati energiju i koristiti samo sada dostupnu.i tako dalje .Čovjek odbacuje dakle sve što je dobro.

LauerNalis
Gost
LauerNalis

Ljudi ne mogu nastetiti prirodi nego samo sebi!

ioaergnaewgfnawefniQEWFZUBQWCFZDS
Gost
ioaergnaewgfnawefniQEWFZUBQWCFZDS

Ide se prema Borgubogu koji će sav život na planetu uništiti pohlepom zemljana a utamničiti ih u digitalni feudalizam binarnim kodom, otpor je uzaludan………………

101
Gost
101

A ni rijeci o sexualnom zivotu mrava

Lucija
Gost
Lucija

A ni riječi o tome da npr vrane koriste grančice da bi došle do insekata u deblu…ili o vidrama koje koriste razne oblutke za razbijanje školjki.
Btw neznam za ova 2 km iz članka (nešto mi se malo čini), ali znam da je masa mrava jednaka masi ljudi.
I da u velikim gradovima na jednog čovjeka dolazi – jedan štakor.

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah

@Luce:Da pomognem citatom:Vrane koriste grančice da bi došle do insekata u deblu.
Vrane Tudj.?
Znaš li Luce sta je (cuce buce)?

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata

Tako je!

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata

Hahahahahha

samo tako
Gost
samo tako

Svašta nadrobljeno ?

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Najviša forma društvenog ponašanja zove se EUsocijalnost:) Čisto da se zna.

Har Megiddo
Gost
Har Megiddo

A najniža je EUkapitalnost.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Krivo. To se naziva Kinapitalnost, sinonim je Rusijapitalnost:)

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah

@oboje:
Dok vi pitalite,
odbacujem točak,
uzimam gusjenicu,
iz nje leptira
koji leti bolje od F-35 ?

Petar Pavlić
Gost
Petar Pavlić

HM – ajde ajde nemojte ih idealizirati – prešutjeli ste- trutove ogavne žohare usrane muhe i pakosne ose
kao i međusobne ratove između mrava – gdje im njihova kliješta služe za odsjecanje tuđih mravljih glava

Zvrk
Gost
Zvrk

Što nam mozak više evoluira, to su međuljudski odnosi manji. 🙂

POVEZANE VIJESTI

Izbornik