S dolaskom 2026. godine nazire se financijski događaj koji bi mogao preoblikovati ne samo tržište, već i samu ljudsku sudbinu. Kada SpaceX, dijete vizije Elona Muska, konačno kroči na burzu, njegova potencijalna vrijednost od 1,5 bilijuna dolara neće biti samo broj, već dokaz da je nemoguće postalo rutina.
Riječ je o kruni nevjerojatne odiseje koja je započela u skromnim uvjetima i neuspjesima, a danas prednjači u svemirskoj revoluciji. Od prvih raketa Falcon 1 koje su završavale u plamenu do impresivne brojke od 300 ponovnih uporaba “bustera”, Musk je sustavno rušio barijere.
Trošak lansiranja kilograma u svemir pao je za nevjerojatnih 250 puta, a dotadašnji državni monopoli postali su relikvija prošlosti.
Današnji zamah ne proizlazi samo iz uspješnih lansiranja. Starlink, sa svojom profitabilnom konstelacijom satelita, postao je financijski motor za još veće snove, poput orbitalnih podatkovnih centara.
Ono što se zapravo nudi investitorima nije usluga, već cjelovita filozofija. Vizija multiplanetarnog čovječanstva koje širi gospodarstvo i osigurava opstanak izvan Zemlje. Poslati mali satelit je danas ravno poslati vreću šećera u neku daleku zemlju.
Naravno, put nije bez sjena. Prijetnje poput Kesslerova sindroma ili ovisnost o karizmi jednog čovjeka ostaju stvarni izazovi. Koliko god su kritike financijske oligarije opravdane, a koju služi Elon Musk, jedna stvar je nepobitna. Sve je moguće, čak i kada se radi o pojedincu u ovom slučaju Elonu Musku.
Srž ovog pothvata dokazala je jednu temeljnu istinu – da privatna inicijativa, vođena neumoljivom, slobodno recimo i bolesnom ambicijom i konkretnim inovacijama, može otvoriti puteve koje cijele suverene države nisu smjele ni zamisliti.
To je priča koja mijenja sve.
Ovo je više marketing nego istina. SpaceX je dobio šansu tek uvođenjem sankcija Roskosmosu 2022.
Prosto rečeno, SpaceX nije nudio ni pouzdanije ni jeftinije lansiranje od Roskosmosa.
Rusija pravi ubedljivo najefikasnije raketne motore, tzv zatvorenog sistema sagorevanja. Oni su po masi manji s imaju veći potisak što čini lansiranje tereta u svemir jeftinijim.
I ovde, kao u proizvodnji procesora ili prodaji oružja, SAD se ne vide zdravom konkurencijom nego ucenama i sankcijama.
Evo, nedavno je Egipat otkazao kupovinu ruskih borbenih aviona pod pretnjama SAD. Oni se tako bore protiv konkurencije.
Tako je i sa svemirskim programom.
Bljak!
Opet ce biti budala da se uhvate na te price
Koja magla varanska…………………
Prodaje maglu.