fbpx

Povjest vinarstva kroz DNA izvučen iz sjemenki sa arheoloških nalazišta

grožđe

Znanstvenici su otkrili kako se sorta grožđa koja se i danas koristi u Francuskoj, u proizvodnji vina, može pratiti 900 godina unatrag do samo jedne pradavne biljke.

Kako bi usporedili grožđe od danas i ono pradavno istraživači su, uz pomoć opsežne genetske baze modernih trsova, odlučili napraviti test. Testirali i usporedili 28 arheoloških sjemenki s francuskih nalazišta iz željeznog doba, rimskog razdoblja i srednjovjekovnog razdoblja.

Koristili su slične metode testiranja drevnog DNK koje se inače koriste u praćenju ljudskih predaka. Tim istraživača iz Velike Britanije, Danske, Francuske, Španjolske i Njemačke, je tako nacrtao genetske veze između sjemena s različitih arheoloških nalazišta, kao i veze s modernim sortama grožđa.

Odavno se sumnja da neke sorte grožđa koje se danas uzgajaju, osobito poznate vrste poput Pinot Noir, imaju točnu genetsku podudarnost s biljkama koje su uzgajane prije 2000 godina ili više. No, do sada nije bilo načina za testiranje neprekinute genetska linija iz tog doba.

Jedan od istraživača, dr. Nathan Wales sa Sveučilišta u Yorku rekao je: “Iz našeg uzorka sjemenki grožđa pronašli smo 18 različitih genetskih potpisa, uključujući jedan set genetski identičnih sjemenki s dva rimska nalazišta udaljena više od 600 km, a datiraju još prije 2000 godina.“

Ove genetske veze, koje su uključivale “sestrinski” odnos sa sortama koje se danas uzgajaju u alpskim regijama, ukazuju na vještine vinara, koji su kroz povijest, upravljali vinogradima s modernim tehnikama.

Jedno arheološko sjeme grožđa iskopano iz srednjovjekovnog nalazišta u Orléansu u središnjoj Francuskoj bilo je genetski identično sa Savagnin Blanc. Što znači da ta sorta raste najmanje 900 godina kao isječak iz samo jedne pradavne biljke.

Smatra se da je ova sorta (koja se ne bi trebala zamijeniti sa Sauvignonom) popularna već nekoliko stoljeća, ali se danas ne konzumira izvan svoje lokalne regije.

Grožđe se još uvijek može naći kako raste u francuskoj regiji Jura, gdje se koristi za proizvodnju skupih boca vina Vin Jaune, kao i u dijelovima srednje Europe, gdje se često naziva Traminac.

Iako ova vrsta grožđa danas nije toliko poznata, postojanje 900 godina genetski identične biljke sugerira da je ovo vino bilo posebno.  Dovoljno posebno za uzgajivače grožđa da ga u takvom obliku zadrže stoljećima, usprkos promjenama političkih režima i unapređenju poljoprivrede.

Na temelju spisa rimskog autora i prirodnjaka, Plinija Starijeg i drugih, znamo da su Rimljani imali napredna znanja o vinarstvu. Oni su, također, odredili specifična imena za različite sorte grožđa, ali do sada nije bilo moguće povezati njihova latinska imena s modernim sortama.

“Sada imamo priliku koristiti genetiku kako bismo točno znali što su Rimljani uzgajali u svojim vinogradima.” rekao je jedan od istraživača.

Od rimskih sjemenki, istraživači nisu mogli pronaći identičnu genetsku kombinaciju sa suvremenim sjemenkama, ali su pronašli vrlo bliske odnose s dvije važne obitelji grožđa koje su se koristile za proizvodnju visokokvalitetnog vina.

To uključuje obitelj Syrah-Mondeuse Blanche. Syrah je danas jedna od najzastupljenijih vrsta grožđa na svijetu.

Druga obitelj je Mondeuse Blanche, koja proizvodi visoko kvalitetno vino AOC (zaštićeni regionalni proizvod) u Savoyu, kao i Pinot- Savagnin  obitelj gdje je  Pinot Noir je “kralj vinskog grožđa”.

Za vinsku industriju danas, ovi rezultati mogli bi baciti novo svjetlo na vrijednost nekih sorti grožđa. Čak i ako ih danas ne vidimo u popularnoj upotrebi, nekada su ih ljubitelji vina visoko cijenili, pa su možda i vrijedni nego na prvi pogled.

Ovo istraživanje su financirali:  Dansko vijeće za neovisna istraživanja, Danska nacionalna zaklada za istraživanje i Francuska nacionalna agencija za istraživanje, a objavljeno je u Nature Plants.

Sviđa vam se portal Logično?
LAJKAJTE NAŠU STRANICU

(samo jednom, ako kliknete drugi put, Facebook će smatrati da nas ne volite)
Pretplati se
Obavijest
guest
8 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
otpisani
Famed Member
otpisani
1 godina prije

Čudno koliko te sjemenčice grožđa mogu dugo izdržati da im se mogu čak i geni proučavati (??) Ako u Francuskoj nisu pronašli stare Rimske sorte, evo, ja ih pozivam u Istru pa neka uzmu Malvaziju i Teran i njihovo sjeme usporede sa tim Rimskim… samo neka uzorke uzmu u vinogradu nekog starog Istrijana, koji nije zasađen “modernim” sadnim materijalom iz Talijanskih rasadnika, koji su naši “odgovorni” niškoristi do prije 5-7 godina masovno uvozili (i još uvoze) iz Italije pa se sada masovno moraju krčiti vinogradi jer su zaraženi fitoplazmom i raznim virusima. Mi u Poreču imamo “Institut za poljoprivredu (i turizam)” ali od njih slaba korist, više im je u fokusu nekretninski biznis, nego razvoj poljoprivrede…. Još 1875 godine je tu (u Poreču) osnovana “Pokrajinska vinarsko-voćarska stanica” a 1907 je sagrađen pravi institut (“kao pokrajinski enološki zavod”) u današnjim gabaritima i bio je u rangu sa najpoznatijim institutima te vrste u Italiji i Europi) Danas, ja tu uopće ne prepoznajem predanost i entuzijazam u razvoju poljoprivrede, koliko znam taj se institut uglavnom bavi sam sa sobom i od tog njegovog rada malu korist imaju poljoprivrednici Poreča i Istre (ali su vrlo agilni na pokretanju izmjena urbanističkog plana kako bi djelovi… Pročitaj više »

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije
Reply to  otpisani

Zašto taj ‘institut’ jednostavno ne rastjerate? Promjena šefa vjerojano nije dovoljna…u većinu institucija utrpali su se politički pidobni, kojima više parazitiranje nije dovoljno…

otpisani
Famed Member
otpisani
1 godina prije
Reply to  Lucija

Lucija
Tko da ga rastjera i zašto ? Koga briga što oni rade?
Takve institucije moraju postojati radi statistike. Roblje plaća porez u kojem je sadržan i novac za takve djelatnosti. Država i županije imaju fondove za školovanje kadrova koji se zapošljavaju u takvim institucijama i u cijelom tom “lancu” nitko nema potrebe da to preispituje i nepotrebno talasa. Da je pitati nekog drugog možda bi se taj i dičio sa jednom takvom “znanstvenom institucijom” u svom gradu… ali meni osobno oni niti mirišu niti smrde a o rezultatima njihovog rada neka brine onaj tko im je nadređeni. Ja samo znam da je poljoprivreda u Poreču a i u Istri na jako niskim granama…. Imaju oni i odjel za turizam, ali volio bi da netko stvarno izračuna koliki su oni dali doprinos razvoju turizma u Poreču i Istri a da ne spominjemo RH (?)

samo tako
Gost
samo tako
1 godina prije
Reply to  otpisani

Stara Austrija gradila, RH uništava brže od peronospore, institut više manje.
Ni današnji Teran nije onaj od prije, a Malvazije je orginalno grčka sorta.
Opstala je još u Istri i Dubrovačkom primorju, samo je oni drukčije nazivaju. Ima je i na obroncima Bilogore
U ono doba, zvano doba mraka, kad je RH bila SRH, taj isti institut je gradio plantaže vinograda u Kinu

Siniša
Member
Siniša
1 godina prije

U vinu je istina……

Mikojan
Gost
Mikojan
1 godina prije

Zašto je konoplja zabranjena biljka a vinova loza nije? Koliko zla alkohol napravi, to je super, baš ono nešto najbolje. Netko neki dan postavio pitanje, koliki je udio CO2 u atmosferi od proizvodnje vina ? Zanemariv? Koiko ljudi strada svake godine u sezoni vrenja vina?
Više nego od konplje u periodu od 30 godina, možda i više.
Vino je poput svake druge droge u malim koičinama korisno ali ako se pretjera bude svega.

Siniša
Member
Siniša
1 godina prije
Reply to  Mikojan

Ne vino…..alkohol.

otpisani
Famed Member
otpisani
1 godina prije
Reply to  Mikojan

“Koiko ljudi strada svake godine u sezoni vrenja vina?” … Puno! …ali ne od vina već od policije!;)

POVEZANE VIJESTI

Nije pronađen nijedan rezultat.

Nije pronađen nijedan rezultat.

Izbornik