Potencijal za tanke vodene filmove koji postoje ispod površine u slanim regionima permafrosta otvara nova vrata za istraživanje nastanjivosti, jer se njegovim topljenjem i smrzavanjem stvara dinamično okruženje koje bi moglo biti dovoljno za održavanje života na Crvenoj planeti.
Nova studija Kalifornijskog istraživačkog instituta za vanzemaljsku inteligenciju (SETI) pokazuje da bi surovo okruženje hladnog i suvog Marsa moglo biti slično okruženju podzemnih jezera na Antarktiku, koje bi moglo biti potencijalni dom za život na planeti samo nekoliko centimetara ispod površine.
“Uzbuđena sam zbog mogućnosti tečne vode u mikrorazmjerama na Marsu u prizemnim okruženjima gdje su prisutni led i soli. Ovo bi moglo biti revolucionarno za našu perspektivu o nastanjivosti neposredno ispod površine Marsa danas”, ističe vođa studije dr Janice Bishop iz SETI, navodi se u izvještaju.
Rezultati studije zasnivaju se na slikama snimljenim na NASA-inom Mars Reconnaissance Orbiteu kamerom HiRISE, koja se smatra najmoćnijim sistemom za snimanje ikada poslatim na drugu planetu.
Prikazani su nizovi vlage koji se pojavljuju i blijede vremenom na padinama okrenutim prema suncu. Prema izvještaju, nalazi su verifikovani računarskim modelom, laboratorijskim eksperimentima koji su ilustrovali da samo slane taline mogu da ih izazovu. Nizovi nastaju na površini kada se soli kombinuju sa podzemnom vodom, uzrokujući vidljive poremećaje, uključujući kolaps i brza klizišta oblika koji se trenutno primjećuju na Marsu.
Ova neobična klima takođe je upoređena sa uslovima u podvodnim jezerima Antarktika, gdje rastu čudni škampi i „plivajući krastavci“. U sličnim uslovima na Zemlji, poput Suvih dolina Antarktika, Mrtvog mora u Izraelu i pustinje Atakama u Čileu, viđen je isti fenomen.
„Sedimenti u suvim dolinama pružaju izvrsno ispitno mjesto za procese koji se mogu odvijati na Marsu“, dodao je dr Zachary Burton, koautor studije.
Prema izvještaju Daily Stara, ovi rezultati mogli bi da pruže novu metu NASA Perseverance sondi, koja je predviđena za 18. februara.
Robotski rover je opremljen velikom bušilicom za traženje znakova života u uzorcima stijena.
Istraživanje pokazuje kako se čini da je Mars živ i da se još uvijek razvija.
Neznam zašto se stalno gata o životu na marsu?
Zašto nebi bilo života i na drugom mjestima?
Gdje je i tko je generator svih tih pitalica i gatalica o životu na marsu i koja je uopće njihova svrha?
Marsisti se kriju da ne plate porez,prirez,razrez…?
Ko se krije,
njemu dvije,
a i
evo njemu milicije .
SETI je program pretraživanja neba ogromnim radio teleskopima u potrazi za vanzemaljskim izvorom radio komunikacije – ne znam kako i zašto se bave (ako se bave) ovakvim istraživanjima obzirom da to rade mnogi drugi.
Milijardama godina Zemlja “seje” na svom putu mikroorganizme sposobne da prežive duže vreme u otvorenom svemiru (ovo je dokazano) tako da je nešto za sve to vreme došlo i do Marsa na kome su uslovi preživljavanja neuporedivo bolji od otvorenog svemira. Verovatnoća da i sada tamo nema nikakvog života je vrlo mala a ne bi trebalo da čudi da ima i “svoj život” koji može biti drastično različit od našeg.
Nek marva prvo uredi život na zemlji, pa neka se sele u pi..k. materinu.
Znanost i o zemlji ima samo nedokazane teorije. Ovo je valjda pokušaj predstave za financijere, kao što je bila i predstava za Mjesec.
Da bi slucajno nastala jedna ziva stanica statisticki je 1/ 100 000 000 000 000 000 000 000 000 000
Ko zna od cega se sastoji stanica onda zna o cemu se radi, da svaki njen dio nastane pukom slucajnosti.
Slucajni odnosno sam od sebe nastanak zivota na zemlji je statisticki nemoguc, nema zivota u svemiru.
100 %
Danasnji izraz dana: “mogao bi”….
Jucer su vjerovali, danas bi se nesto moglo… Koju cemo nepoznanicu sutra teoretski rijesiti?
Prije dva tri dana sam pročitao natpis o najnovijim otkrićima zanstvenika a sveučilištu u Edinburghu koji kaže da je život na Marsu nemoguć, ne samo zbog nedostatka magnetnog polja koje štiti od sunčevih zračenja nego je površina Marsa zapravo daleko smrtonosnija nego što se prije mislilo. “Otkriće perklorata na Marsovoj površini unazad nekoliko godina gotovo je u potpunosti uništilo nade u pronalazak bilo kakvih oblika života na tom planetu, s obzirom da su ti kemijski spojevi jaki oksidansi. Pored toga, koncentracija perklorata u Marsovim podzemnim vodama bila bi previše otrovna za doslovno sve mikroorganizme. No unatoč tome, nada je i dalje postojala – do sada. Naime, znanstvenici su u laboratorijskim uvjetima simulirali okoliš kakav postoji na Marsu, s prisustvom perklorata. Nastojali su uzgojiti bakteriju Bacillus subtilis u tim uvjetima. Bakterija se čak uspjela prilagoditi prisustvu perklorata, no čim su ju izložili UV zračenju, odmah je uginula. Otkriveno je da perklorati… Čitaj više »
Mars je bio kao i Zemlja, pa su ga razvalili.
VISE. O. SVEMIRU U F O. N L O
bibliotecapleyades.net weekly news
Da mi je poljubac za svaki njihov : “nadamo se, moglo bi, mozda cemo, pokusat cemo, vjerujemo da” i sl. gluposti, bio bi prvak svijeta u prostituciji!