Japan lansira sondu koja bi mogla donijeti uzorke s Marsovog mjeseca

Misija Martian Moons eXploration (MMX) Japanske agencije za istraživanje svemira (JAXA) trajat će ukupno pet godina. Sondu tešku oko pet tona nose tri modula — pogonski, istraživački i povratni — a kući se vraća samo treći, s kapsulom u kojoj će biti uzorci. Lansiranje ide na novoj japanskoj glavnoj raketi H-3.

Put do crvenog planeta nije kratak. Mars je u najbližem trenutku udaljen 55 milijuna kilometara od Zemlje, ali stvarna putanja letjelice mjerit će se u stotinama milijuna kilometara. Dolazak u marsovski sustav očekuje se u kolovozu 2027., zatim slijede tri godine kruženja i istraživanja Phobosa, a povratak na Zemlju planiran je za 2031. godinu.

Najveća neosvojena planina Sunčeva sustava

Phobos i Deimos imena su dobili po grčkim personifikacijama straha i užasa, sinovima boga rata Aresa. Iako su predmet interesa još od šezdesetih godina prošlog stoljeća, ostali su velika nepoznanica. Više ruskih pokušaja slijetanja na Phobos propalo je, uključujući i onaj iz 2011. godine.

Voditelj projekta Yasuhiro Kawakatsu opisao je te mjesece slikovito: „Unatoč njihovoj potencijalnoj važnosti, marsovski mjeseci nikada nisu bili u potpunosti istraženi. Poznati su kao najvažnije neosvojene planine Sunčeva sustava.”

Ključno znanstveno pitanje je kako su Phobos i Deimos nastali. Jedna teorija kaže da su ostaci krhotina nakon sudara velikog nebeskog tijela s Marsom, druga da su asteroidi zarobljeni iz drugih dijelova sustava. Glavni istraživač misije Kiyoshi Kuramoto uvjeren je da će analiza tla gotovo sigurno donijeti konačan odgovor.

Deset grama prašine i tragovi života

Phobos je promjera između 20 i 30 kilometara i kruži oko Marsa na udaljenosti od oko 6.000 kilometara, tri puta dnevno. Znanstvenici su ga odabrali umjesto Deimosa jer je bliži planetu i vjerojatno čuva više podataka o njemu. Očekuje se da će oko 0,1 posto prikupljenog materijala zapravo biti marsovsko podrijetlo — što je ključno za potragu za tragovima nekadašnjeg mikrobnog života.

Na sondu ide 13 instrumenata. Francusko-njemački rover Idefix prvi slijeće na Phobos i tijekom stotinu dana, oko 2029. godine, istražuje površinu kako bi pripremio teren za japansko uzorkovanje. NASA osigurava uređaj za uzimanje uzoraka pod pritiskom plina i instrument za mjerenje gama zraka, a Europska svemirska agencija komunikacijsku opremu za duboki svemir. Japanski monitor zračenja prikupljat će podatke korisne za buduće misije s ljudskom posadom.

Cilj je prikupiti najmanje deset grama tla u dva pokušaja. Prvi kombinira površinsko i podzemno uzorkovanje, drugi dodaje još podzemnih uzoraka. Kapsula otporna na toplinu trebala bi sletjeti u Australiju, odakle će uzorci biti prebačeni u Japan. JAXA već ima iskustvo s tom tehnikom — dvije misije Hayabusa vratile su uzorke asteroida, prvi 2010. i drugi 2020. godine.

Gravitacija tisuću puta slabija od Zemljine

Slijetanje na kraterima izrovan mjesec s gravitacijom od svega jedne dvotisućinke Zemljine ozbiljan je inženjerski izazov. Kako bi se smanjilo odbijanje pri dodiru, istraživački modul ima četveronožni stajni trap s amortizerima. Rover ima kotače koji prianjaju i u slaboj gravitaciji, može se ispraviti ako se prevrne i kreće se, kako to opisuju iz JAXA-e, „puževim tempom”.

Znanstvenici vjeruju da bi uzorci s Phobosa mogli rasvijetliti i podrijetlo Deimosa, jer se smatra da dva mjeseca imaju isti korijen. Misija predviđa i prelet pokraj Deimosa radi dodatnih opažanja.

Ono što u cijeloj priči ostaje neizrečeno jest tko će kontrolirati pristup tim uzorcima i znanju iz njih. Japan predvodi misiju, ali unutra su i NASA, ESA te francusko-njemački rover. Povijest svemirskih istraživanja pokazuje da se znanstveni podaci rijetko dijele bezuvjetno, a upravo bi uzorci s Marsovih mjeseci mogli postati strateški resurs u utrci za slanje ljudi na crveni planet. Kineski i američki planovi za Mars već se ubrzano razvijaju, a pitanje je hoće li Japan zadržati stvarnu kontrolu nad onim što njegova sonda donese — ili će, kao i u drugim velikim međunarodnim projektima, odluku o tome kako se rezultati koriste donositi oni s najviše novca i najjačom diplomacijom.