Japanska svemirska agencija JAXA izvela je prvi laserski mjerni eksperiment na asteroidu u povijesti, tijekom preleta asteroida Torifune 5. srpnja.
Sonda Hayabusa2 ispalila je laserske pulseve dva puta — 56,5 i 57,5 sekundi prije najbližeg prilaza Torifuneu, s udaljenosti od oko 20 i 15 kilometara. Instrument LALT, laserski visinomjer razvijen iz sustava koji je JAXA koristila na lunarnom orbiteru Kaguya, pogodio je površinu asteroida u područjima širine 30 i 23 metra. Sonda je pritom putovala brzinom od 5,3 kilometra u sekundi.
Rezultat nije samo tehnološka vježba. Lasersko mjerenje udaljenosti omogućuje znanstvenicima da odrede veličinu, položaj i putanju nebeskog tijela s preciznošću koju samo fotografiranje ne može dati. U svemiru nema referentnih objekata prema kojima bi se odredila dubina i razmjer snimke, pa laser služi kao mjerilo. Kada se takva mjerenja ponove u više navrata i spoje s podacima o kretanju sonde, dobiva se točnija orbita asteroida.
Od obrane planeta do pitanja koja nitko ne postavlja
JAXA ističe da ti podaci imaju primjenu u planetarnoj obrani — preciznije predviđanje koji asteroidi predstavljaju rizik od sudara sa Zemljom. To je legitiman cilj. No postoji i drugi sloj priče koji se u službenim priopćenjima prešućuje.
Isti instrumenti koji služe za mapiranje asteroida služe i za navođenje prema njima. Laserski visinomjer koji precizno određuje udaljenost, refleksiju površine i sastav tla isti je alat koji bi se koristio za slijetanje na asteroid, vađenje minerala ili — u krajnjem scenariju — za njegovo skretanje. Razlika između znanosti i eksploatacije nije u tehnologiji, nego u namjeri.
To nas dovodi do pitanja koje izvor ne postavlja: kome će pripasti asteroidi? Međunarodno pravo, konkretno Ugovor o svemiru iz 1967., zabranjuje prisvajanje nebeskih tijela od strane država. Ali ne spominje privatne kompanije, ne spominje rudarenje i ne spominje vlasništvo nad izvađenim materijalom. Sjedinjene Države su 2015. jednostrano priznale pravo svojim kompanijama na eksploataciju svemirskih resursa. Luksemburg je 2017. donio vlastiti zakon kojim jamči isto. Japan je 2021. usvojio sličan okvir.
Dok JAXA objavljuje priopćenja o planetarnoj obrani, pravni okvir za komercijalno rudarenje asteroida već je postavljen — bez ijednog referenduma, bez javne rasprave i bez međunarodnog konsenzusa.
Vidljivo je da suradnici s uredništvom pojačavaju ove teme a štaš – vidljiva je težnja istini Anna Paulina Luna i ostali prije nje koji su stigli pomoći razbucati to klupko – prilog iz dobre obrade ove teme davne 1995.:(ko prepozna odabir)
„Energija ovih pozitivnih spoznaja omogućuje da se životi promijene.Od životne je važnosti da ova kozmologija bude dostupna čovječanstvu. Dati im mogućnost da saznaju istinu, jer će ona,
kad bude izložena, iznijeti na vidjelo onu unutarnju šifru koja će ih učiniti svjesnima.“Prilično
je moguće da ne shvaćamo sva značenja -ali,također je moguće da će, unutarnjim rastom, ono što je danas nejasno, sutra bljesnuti jasnoćom.
Pa sretno svima u spoznajama, lp.
Znaci Hrvatska nula bodova? A kako stoje Makedonci, Bosanci?
Eksperiment JAXA-e jest zanimljiv i važan za precizno određivanje položaja i putanje asteroida. Ali iz toga automatski zaključivati da je riječ o tehnologiji za buduće rudarenje ili skretanje asteroida prilično je velik skok. Još veći problem je tvrdnja da je pravni okvir već ‘postavljen’ bez međunarodnog konsenzusa — upravo je pravni status svemirskih resursa predmet međunarodne rasprave i različitih tumačenja Ugovora o svemiru. Ako već govorimo o Hrvatskoj, zanimljivije pitanje nije ‘imamo li šanse u svemirskoj utrci’, nego zašto nemamo ozbiljniju nacionalnu svemirsku politiku i industriju koja bi mogla sudjelovati u europskim projektima. Ne moramo imati vlastitu JAXA-u da bismo imali koristi od svemirske ekonomije. Posebno bih bio oprezan s rečenicom „isti alat koji bi se koristio za slijetanje na asteroid, vađenje minerala ili njegovo skretanje“. To zvuči efektno, ali laserski visinomjer prvenstveno služi mjerenju udaljenosti/topografije; iz toga ne slijedi da je riječ o nekom univerzalnom „alatu za rudarenje i… Čitaj više »