Dok su se financijski analitičari diljem svijeta pripremali za miran kraj tjedna, dogodilo se nešto što se pamti tek nekoliko puta u posljednjih nekoliko desetljeća. Japan i Sjedinjene Američke Države tajno su koordinirali intervenciju na deviznim tržištima koja je spasila jen od strmoglavog pada, a istovremeno izazvala potres na tržištu američkih obveznica. Ova priča počinje 23. srpnja kada je japanska valuta pala na nevjerojatnih 163.99 jena za jedan dolar, što je najniža razina još od 1986. godine, a završava dramatičnim zaokretom koji je jen ojačao na 156.40 za dolar nakon zajedničke akcije provedene 31. srpnja.
Japanska ministrica financija Satsuki Katayama potvrdila je u ponedjeljak ujutro u Tokiju da su dvije vlade zajednički kupovale jen tijekom američke trgovinske sesije u petak. Ova operacija predstavlja prvu koordiniranu američko-japansku valutnu intervenciju od 2011. godine kada je G7 djelovao nakon katastrofalnog potresa i tsunamija u Japanu, a ujedno i prvi put od 1998. godine da je Washington izravno pomogao u kupnji jena kako bi ojačao japansku valutu. Katayama je jasno poručila kako je intervencija bila usmjerena na suzbijanje prekomjerne volatilnosti i neurednih kretanja na deviznim tržištima, dodajući kako Tokio ostaje u bliskom kontaktu s američkim ministarstvom financija te neće oklijevati provesti dodatnu zajedničku intervenciju ako bude potrebno.
Ono što ovu priču čini posebno fascinantnom jest način na koji je Japan financirao svoj dio operacije. Iako Tokio nije otkrio koje je rezervne imovine likvidirao kako bi podržao jen, intervencija se vremenski poklopila s oštrim padom cijena američkih državnih obveznica, što snažno upućuje na zaključak da je Japan prodao dio svog ogromnog portfelja američkih trezorskih zapisa kako bi osigurao sredstva za kupnju vlastite valute. Prinos na desetogodišnje američke obveznice skočio je više od devet baznih bodova u petak na 4.735 posto, što je najviša razina od 2023. godine, dok je prinos na tridesetogodišnje obveznice dosegnuo 5.265 posto, razina koja nije viđena od financijske krize 2007. godine.
Japan je i dalje najveći strani vjerovnik Washingtona s japanskim investitorima koji drže oko 1.143 bilijuna dolara američkog državnog duga u svibnju, što je već smanjenje za gotovo 67 milijardi dolara u odnosu na travanj, prema posljednjim dostupnim podacima američkog ministarstva financija. Analitičari procjenjuju da je Japan tijekom same inicijalne intervencije u četvrtak mogao potrošiti gotovo 8.45 bilijuna jena, što otprilike iznosi 53 milijarde dolara. Ovi dramatični potezi na japanskom tržištu mogu prisiliti investitore diljem svijeta na rebalansiranje portfelja, što dodatno stvara pritisak na prinose obveznica u Europi i Sjedinjenim Državama.
Američki ministar financija Scott Bessent izdao je gotovo identično upozorenje kao i njegova japanska kolegica, ističući kako Washington ostaje spreman sudjelovati u dodatnim zajedničkim akcijama. Bessent je intervenciju opisao kao pitanje ekonomske sigurnosti i podrške ključnom američkom savezniku, a zanimljiv detalj otkriven je sasvim slučajno kada je fotograf tijekom sjednice kabineta snimio njegov rukom pisani popis obveza na kojem je stajala uputa za kupnju između 5 i 10 milijardi dolara vrijednog jena. Sam Washington je bio prisiljen likvidirati dio svojih euroskih rezervi kako bi podržao jen, pri čemu je njujorška Federalna rezerva prodavala europsku valutu u ime američkog ministarstva financija, čime je dio tereta spašavanja Japana efektivno prebačen na europske saveznike.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u nedjelju kako je Japan zatražio od Washingtona malu pomoć, argumentirajući da će ova operacija donijeti financijsku korist za Sjedinjene Države te da je dobra i za svjetsko gospodarstvo. Ovaj potez dolazi u osjetljivom trenutku za američko gospodarstvo koje se prema nekim analizama nalazi u stagflaciji prvi put u nekoliko desetljeća, što dodatno komplicira ionako složenu situaciju na globalnim financijskim tržištima. Budućnost će pokazati hoće li ova zajednička intervencija biti dovoljna da se zaustavi pad jena ili će biti potrebne dodatne koordinirane akcije, no jedno je sigurno, financijski svijet sada pažljivo prati svaki potez Tokija i Washingtona.