Google uklanja vidljive oznake s umjetno generiranih slika

Google od kolovoza 2026. omogućuje korisnicima uklanjanje vidljivih oznaka s umjetno generiranih sadržaja, što će dodatno otežati razlikovanje stvarnih fotografija od onih koje je stvorila umjetna inteligencija.

Potvrdu je na društvenoj mreži X objavio Josh Woodward, potpredsjednik Googlea, poručivši kako tvrtka balansira između kreativne slobode i sigurnosti. Vidljivi vodeni žigovi postaju opcija, dok nevidljivi SynthID potpisi i C2PA metapodaci ostaju obavezni. Drugim riječima, i dalje će biti moguće provjeriti podrijetlo slike, ali će ta provjera zahtijevati znanje i alate koje prosječan korisnik nema.

Od očitih pogrešaka do savršenih krivotvorina

Prije samo nekoliko godina prepoznavanje umjetno generiranih slika bilo je jednostavno. Višak prstiju, deformirana lica, izobličeni natpisi – pogreške su bile uočljive na prvi pogled. Generatori poput Geminija, Nano Banana i Omni modela danas su toliko napredni da ih je gotovo nemoguće razlikovati od stvarnih fotografija.

Problem nije samo tehničke prirode. Deepfake tehnologija već se koristi za prijevare u kojima žrtve bivaju prevarene lažnim videozapisima i izgube pristup svojim računima. Iako zakonodavstvo sve strože kažnjava takve zlouporabe, mogućnost uklanjanja vidljivih oznaka otvara vrata i znatno suptilnijim manipulacijama koje neće nužno završiti na sudu.

Povjerenje se ne može osigurati metapodacima

Google se brani argumentom da nevidljivi žigovi i metapodaci ostaju na mjestu te da svatko može provjeriti autentičnost slike putem Gemini alata ili Google pretraživanja. No postavlja se pitanje koje tvrtka iz Mountain Viewa izbjegava: koliko će običan građanin, koji nije tehnički pismen, uopće znati da treba provjeriti podrijetlo slike prije nego što povjeruje u nju ili je podijeli dalje?

Podsjetimo, Google je još 2023. uveo prve vodene žigove za umjetno generirane slike, a Google Photos je kasnije označavao i fotografije uređene umjetnom inteligencijom. Sadašnja odluka predstavlja korak unatrag u transparentnosti, bez obzira na tehnička opravdanja. Vidljiva oznaka imala je preventivnu funkciju – djelovala je prije nego što bi se netko upustio u provjeru.

U eri u kojoj se dezinformacije šire brže nego ikad, pitanje nije samo tehničko nego i društveno. Tko snosi odgovornost kada netko povjeruje lažnoj slici koju je objavio ozbiljan medij ili političar? Googleova odluka da vidljive oznake učini opcionalnima prebacuje teret provjere na pojedinca, a upravo je to put kojim se stvara prostor za manipulaciju. Umjesto da ide prema većoj transparentnosti, tehnološki div bira fleksibilnost – a cijenu će platiti povjerenje javnosti.