FBI planira potrošiti do 88 milijuna dolara na umjetnu inteligenciju, a ugovor uključuje i dovođenje Googleovog Gemini modela u vlastite sustave ureda.
Prema dokumentima o nabavi koje je objavio Fedscoop, Federalni istražni ured traži poslužitelje, opremu i hardver te prima ponude do sljedećeg tjedna. Riječ je o infrastrukturnom ulaganju koje dolazi u trenutku kada se vladini ugovori OneGov, koji su saveznim službenicima pružali AI za nekoliko centi, bliže isteku.
Ključna novost u zahtjevu je način licenciranja Googleovog modela — temeljen na dodijeljenom kapacitetu, a ne na broju korisnika ili modela, uz mogućnost prebacivanja kapaciteta između modela bez dodatnih naknada. To je model koji FBI-u daje fleksibilnost koju standardni komercijalni ugovori ne nude.
Jeziva upotreba ili nužna modernizacija?
Na svojim stranicama FBI navodi da AI koristi za prepoznavanje vozila, identifikaciju jezika i generiranje teksta iz uzoraka govora. Svaki rezultat AI sustava potom procjenjuje obučeni istražitelj ili analitičar prije daljnjih postupaka.
„FBI je svjestan prednosti umjetne inteligencije, ali prepoznajemo i njezina ograničenja”, stoji na stranici ureda. „Naše politike i procedure za prikupljanje, analizu i korištenje podataka osmišljene su da zadovolje najviše standarde privatnosti, građanskih sloboda i etike.”
No postavlja se pitanje koje nitko u Washingtonu ne postavlja naglas: tko nadzire tih 88 milijuna dolara i što se događa kada AI sustav pogriješi u identifikaciji vozila ili govora? FBI-jeva procjena od strane ljudskog analitičara zvuči dobro na papiru, ali u praksi je upitno koliko je ta procjena neovisna kada analitičar prima gotov rezultat od sustava koji je ured sam odabrao i platio.
Ova investicija dolazi nakon što su se veliki tehnološki igrači utrkivali za savezne ugovore. Google je u kolovozu ponudio svoju Gemini platformu saveznim agencijama za 47 centi u prvoj godini, nakon što je OpenAI predstavio ChatGPT Enterprise za 1 dolar godišnje, a tjedan dana kasnije i Anthropic svoj Claude za istu cijenu.
Javni novac, privatni modeli
Simbolične cijene od jednog dolara ili 47 centi nisu filantropija — to je ulazak u sustav u kojem se javna infrastruktura i podaci vežu uz privatne modele. Kada FBI dovede Gemini on-premises, Google dobiva pristup najosjetljivijim istražnim podacima savezne vlade, a cijena koju javnost plaća nije samo 88 milijuna dolara nego i ovisnost o stranoj korporaciji.
Ovdje se ne radi o tome treba li FBI koristiti umjetnu inteligenciju — to je realnost modernog kriminaliteta. Radi se o tome tko kontrolira infrastrukturu i podatke. Ako se već ulaže javni novac u AI kapacitete, zašto se paralelno ne ulaže u domaće istraživačke institute koji bi razvijali vlastite modele, pod kontrolom države, a ne korporativnih interesa?
FBI-jeva odluka da dovede AI u vlastite prostore, umjesto da koristi isključivo cloud rješenja, korak je u dobrom smjeru za sigurnost podataka. No pitanje neovisnosti i dugoročne kontrole ostaje otvoreno. Hoće li se za pet godina FBI moći odmaknuti od Googlea bez ogromnih troškova i tehničkih poteškoća, ili će biti zarobljen u ekosustavu koji je sam platio?