Dok Coca-Cola slavi svoju AI platformu iz 2023. kao kreativni uspjeh, njezina božićna reklama iz 2025. postala je predmetom javnog ismijavanja – a istraživači sa Sveučilišta Mississippi sada objašnjavaju zašto ista tehnologija kod potrošača izaziva dijametralno suprotne reakcije.
Studija objavljena u Journal of Interactive Advertising, koju potpisuju profesori Chang-Won Choi i Robert Magee, pokazuje da umjetna inteligencija nije sama po sebi problem – problem nastaje kada se koristi bez jasnog razloga. Dok je Coca-Colina platforma Create Real Magic omogućila korisnicima stvaranje tisuća jedinstvenih umjetničkih djela s logotipom tvrtke – što bez AI-ja ne bi bilo moguće – njezina božićna reklama iz 2025. pokušala je generirati animaciju koju su jednako dobro mogli napraviti ljudski dizajneri.
Dolina jezivosti kao marketinški problem
Reakcije potrošača na nepotrebnu upotrebu AI-ja često proizlaze iz takozvanog efekta jezive doline – fenomena u kojem gotovo ljudski prikazi izazivaju nelagodu. Magee objašnjava da smo ljudi programirani za brze prosudbe o svemu što vidimo, a sukob nastaje kada naša svijest shvati da stroj koji nam pokušava prenijeti emociju zapravo ništa ne osjeća.
Posebno osjetljivo područje jest korištenje AI-ja za generiranje emocionalno nabijenih prikaza, poput bolesnog ili gladnog djeteta. Takvi pokušaji kod potrošača ostavljaju dojam prevarenosti, upozoravaju istraživači. Umjesto toga, tvrtke moraju naglašavati ljudsku dimenziju svojeg poslovanja – podsjećati potrošače da iza brenda stoje stvarni ljudi.
Kada AI ima smisla u oglašavanju
Ključ uspjeha leži u takozvanom AI-tematskom podudaranju – AI mora biti bitan dio kampanje, a ne samo jeftiniji alat za produkciju. Ako je cilj pružiti svakom potrošaču osobno iskustvo koje bi inače bilo nemoguće, AI ima opravdanje. Ako se koristi samo zato što je moderno, rezultat je često podsmijeh – poput komentara na YouTubeu koji je Coca-Colinu božićnu reklamu nazvao “najisplativijom reklamom u Pepsi povijesti”.
No postavlja se pitanje koje istraživači nisu izravno postavili: hoće li se potrošači ikada u potpunosti naviknuti na AI-generirane emocije ili će ih uvijek doživljavati kao manipulaciju? Magee vjeruje da će se norme promijeniti – baš kao što smo prihvatili CGI u filmovima, s vremenom ćemo prihvatiti i AI. No do tada, upozorava, bolje je biti oprezan.
Za hrvatske oglašivače ova studija nosi jasnu poruku: AI nije čarobni štapić koji automatski poboljšava kampanju. U tržištu gdje potrošači sve više cijene autentičnost i ljudski dodir, nepromišljeno oslanjanje na tehnologiju može donijeti više štete nego koristi – bez obzira na to koliko je tehnologija napredna.
ovo mora da je neki wokash napravio
Kad zvuči amiješno.
Zato što robotska mimika na licu nije uvjerljiva za ljude.
Ako pretpostavimo da svaki od 43 mišića ima samo dvije mogućnosti — uključen ili isključen — broj svih mogućih kombinacija je:
2⁴³ = 8.796.093.022.208
Dakle, oko 8,8 bilijuna kombinacija.
Ako ne računamo stanje u kojem nijedan mišić nije aktivan, onda je:
8.796.093.022.207 mogućih kombinacija.
U stvarnosti je broj mogućih izraza lica još puno veći, jer mišići nisu samo „uključeni/isključeni” — mogu se aktivirati različitim intenzitetom i u različitim vremenskim obrascima.
Meni je, inače, besmisleno, kada vidim one koji kritiziraju, a koriste nešto.
Dođe kao neko u javnom, državnom sektoru, poslušno jede 💩, a žali se na okus.
Osoba koja nema inspiracije koristi stroj.