Zabrana se odnosi na police uz blagajne, mjesta na kojima se slatkiši, čokolade i gazirana pića namjerno postavljaju u visinu očiju kupca kako bi potaknuli impulsnu kupnju dok čeka red. Istraživači s Boston University School of Public Health i Sveučilišta California u Davisu analizirali su podatke o prodaji u 71 trgovini u Berkeleyju te u Davisu, Oaklandu i Sacramentu, od ožujka 2019. do prosinca 2023. Rezultati su objavljeni u časopisu The Lancet Public Health.
Prodaja sode značajno je pala nakon što je mjera stupila na snagu i počela se provoditi. Prodaja slatkiša u malim pakiranjima pala je u supermarketima, dok je ukupna prodaja slatkiša umjereno porasla. Uz to je porasla i prodaja zdravijih, manje slatkih proizvoda poput pakiranja orašastih plodova i sjemenki.
Trgovine koje poštuju pravilo bilježe pad, one koje ga ignoriraju ne
Rezultati su se razlikovali prema vrsti trgovine. Supermarketi, koji su najdosljednije poštovali zabranu, zabilježili su najveći pad prodaje slatkih proizvoda. Drogerije, s najnižom razinom poštovanja propisa, nisu imale smanjenje prodaje slatkiša ni sode.
Dr. Justin White, jedan od voditelja istraživanja, istaknuo je da su blagajne namjerno osvijetljene, šareno pakirane i posložene u razinu očiju kako bi privukle pozornost na proizvode s visokim udjelom dodanog šećera. „Naši nalazi upućuju na to da politike zdravih blagajni mogu pomoći smanjiti impulsivne kupnje, ali ključno je da gradovi aktivno provode te politike ako žele vidjeti smislene i trajne padove prodaje slatkih proizvoda”, rekao je White.
Studija se nastavlja na prethodna istraživanja dr. Jennifer Falbe koja su pokazala da su slatkiši i zaslađena pića među najčešćim artiklima na blagajnama te da se količina dodanog šećera u tim proizvodima smanjila za 70 posto u prvoj godini nakon uvođenja mjere.
Zabrana na blagajni ne znači da slatkiši nestaju iz trgovine
White upozorava da uredba ne zabranjuje trgovinama da slatka pića i grickalice jednostavno premjeste na druga mjesta u trgovini ili ih uvrste u sezonske izložbe. Trgovine bi, smatra, trebale razmotriti sveobuhvatnija ograničenja slatkih proizvoda kako bi se smanjila ukupna prodaja slatkiša.
„Nijedna politika sama po sebi ne može riješiti probleme našeg prehrambenog sustava”, rekla je Falbe. Dodala je da bi proširenje politike zdravih blagajni na druga istaknuta mjesta u trgovini, u kombinaciji s obveznim označavanjem na prednjoj strani pakiranja, porezima na zaslađena pića i subvencijama za zdravu hranu, moglo poboljšati kvalitetu prehrane.
Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) već razmatra obvezno označavanje na prednjoj strani pakiranja, ali konačni dizajn oznake još nije određen. Falbe smatra da bi dobro osmišljena oznaka olakšala provedbu politika o rasporedu zdravih proizvoda jer bi trgovine i gradski inspektori mogli prepoznati proizvode s visokim udjelom dodanog šećera ili natrija.
Prekomjerna konzumacija slatkiša i zaslađenih pića može dovesti do niza zdravstvenih problema, uključujući dijabetes tipa 2, srčane bolesti i karijes. Federalne prehrambene smjernice za razdoblje 2025.–2030. preporučuju da djeca mlađa od 11 godina uopće ne konzumiraju dodani šećer, no prema podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti, šestero od desetero mladih u Sjedinjenim Državama svakog dana popije zaslađeno piće.
Ovo istraživanje otvara pitanje koje autori nisu postavili: ako zabrana na blagajnama funkcionira samo tamo gdje je trgovci poštuju, koja je svrha propisa koji ovisi o dobroj volji najvećih trgovaca? Drogerije s najnižom razinom poštovanja nisu zabilježile nikakav učinak, što znači da se javnozdravstveni cilj prepušta poslovnoj odluci. Berkeley je pokazao da se impulsna kupnja može obuzdati, ali i da premještanje slatkiša na drugu policu nije rješenje — samo preseljenje problema.
Zato roditelji ne vode djecu u dućane. Neka djeca rade toliki nered u dućanu da je roditeljima užasno neugodno. Što još pokazuje da su neki roditelji potpuno nesposobni odgajati vlastito dijete.