OpenAI u pregovorima za 30 milijardi dolara, vrijednost skače na 1250 milijardi

Prema informacijama koje prenosi CNBC, glavni akteri ovog financiranja su američki investicijski fond Coatue i investitori iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Pregovori su pokrenuti u rujnu, nakon što su se investitori sami obratili OpenAI-ju s ponudama, a cilj je osigurati potpise do kraja sljedećeg tjedna. Konačni iznos još nije zaključan.

Novac ide na kapacitete za računanje. OpenAI planira oko 600 milijardi dolara ukupnih troškova na računalnu snagu do 2030. godine, a novi krug financiranja treba poduprijeti tu ambiciju i ojačati poziciju kompanije prije izlaska na burzu. Uz to, OpenAI pregovara o poslovnom sporazumu s Ujedinjenim Arapskim Emiratima kako bi osigurao veće kapacitete za računanje.

Burza čeka, ali bez roka

OpenAI je u lipnju povjerljivo predao prospekt američkom regulatoru tržišta kapitala SEC-u. No točan datum izlaska na burzu ostaje nejasan. Financijska direktorica laboratorija za umjetnu inteligenciju zaposlenicima je spomenula 2027. godinu, dok je šef Sam Altman ta očekivanja ublažio i pokazao izrazit oprez.

Altman navodno strahuje da bi pritisak novoizlistane kompanije bio pogrešan potez u trenutku kada tehnologija prolazi kroz značajnu fazu promjene i kada prioritet mora biti sigurnost. To je rijetko iskrena rečenica iz vrha jedne od najvrjednijih privatnih tehnoloških kompanija — priznanje da burza ne trpi strpljenje.

Novac iz Emirata i pitanje kontrole

Ovdje se otvara pitanje koje izvor nije postavio: tko će zapravo kontrolirati OpenAI nakon što u njega uđe 30 milijardi dolara iz američkog fonda i zaljevskih investitora? Svaka nova runda razrjeđuje udjele, a kapital iz Emirata nije samo novac — on dolazi s interesima države koja gradi vlastitu infrastrukturu za umjetnu inteligenciju.

Isti obrazac vidjeli smo kod drugih tehnoloških divova: privatni kapital ulazi kao „strateški partner”, a izlazi kao vlasnik koji određuje smjer. OpenAI je dosad uspijevalo balansirati između investitora i svoje izvorne misije. S 1250 milijardi dolara procjene, taj balans postaje sve teži.

Za europske i hrvatske kreatore politike ovo je jasan signal. Dok se američki i zaljevski kapital slijevaju u računalne kapacitete, Europa i dalje raspravlja o regulaciji, a nacionalne države o tome tko će imati vlastitu infrastrukturu za umjetnu inteligenciju. Tehnološka autonomija ne gradi se uredbama, nego ulaganjima — i to je poruka koju bi domaći donositelji odluka trebali zapisati.

Altmanov oprez prema burzi možda je mudar. Ali pitanje nije hoće li OpenAI izaći na tržište kapitala, nego pod čijim će uvjetima to učiniti — i kome će tada odgovarati za sigurnost tehnologije koja već mijenja svijet.