Dok se mučite i plaćate skupe račune, EU energetski giganti bilježe rekordne dobiti

Dok su europska kućanstva jedva spajala kraj s krajem uz račune za energiju, naftne kompanije su u posljednjem tromjesečju više nego udvostručile svoje profite. Rat na Bliskom istoku pogurao je cijene nafte u nebo, a najveći europski igrači pokupili su plodove te situacije. Osam mjeseci od početka bombardiranja Irana, cijena barela Brenta dosegnula je 115 dolara, dok je prije rata iznosila 72 dolara.

Stvarna cijena koju kupci plaćaju za barel nafte u Sjevernom moru bila je još viša i dosezala je 120 dolara. Taj skok cijena potaknuo je troškove benzina, dizela i lož ulja na rekordne razine diljem Europe. No ono što je za kućanstva značilo financijski udar, za naftne kompanije pretvorilo se u pravu rudnik zlata. Britanski div Shell ostvario je između srpnja i rujna profit od 12,1 milijardu dolara, što je više nego dvostruko povećanje u odnosu na prethodno tromjesečje i isto razdoblje lani.

U istom razdoblju 2025. Shell je zaradio 5,43 milijarde dolara. Francuski TotalEnergies povećao je profit za 127 posto na 9,1 milijardu dolara. Španjolski Repsol zabilježio je gotovo peterostruki rast, s 640,7 milijuna na 3,1 milijardu dolara. Austrijski OMV povećao je profit za 68 posto na 2,36 milijarde dolara. Podaci su to iz tromjesečnih izvještaja o profitu koje je prikupio njemački Der Spiegel.

Njemački ministar financija Lars Klingbeil i njegovi kolege iz Austrije, Italije, Poljske, Portugala i Španjolske pozvali su na uvođenje poreza na ekstraprofit naftnih divova na razini cijele Europske unije. Predložili su model sličan “solidarnom doprinosu” koji je Bruxelles uveo nakon eskalacije sukoba između Rusije i Ukrajine 2022. godine. Klingbeil je nakon sastanka ministara financija EU-a u Irskoj prošlog mjeseca izjavio da je Komisija bila vrlo suzdržana po tom pitanju, iako nekoliko država članica već dugo traži da se predstave modeli.

Kazao je i da se to mora dogoditi najkasnije do sljedećeg sastanka ministara financija u listopadu. Europska komisija odbacila je Klingbeilov prijedlog, a listopad je prošao bez ikakve akcije iz Bruxellesa. Povjerenik EU-a za gospodarstvo Valdis Dombrovskis rekao je novinarima da je to u rukama država članica te da one mogu same donositi odluke o oporezivanju ekstraprofita.

Unatoč tome što se izvoz iz Zaljeva navodno oporavio na 80 posto predratne razine, napadi Hutija na saudijska energetska postrojenja i brodove, prijetnja mornaričkim minama u Hormuškom tjesnacu te upozorenja na “intenzivnu” novu američku vojnu kampanju protiv Irana sve su zajedno zadržali cijene nafte gotovo dvostruko višima nego početkom veljače.

Kako vidite, dok se smrzavamo, oni profitiraju.