Počeo je slom AI mjehura – 500 milijardi dolara isparilo je u jednom danu

Svijet financija 30. listopada 2026. godine pamti po krvavom piru na burzama. Ono što je počelo kao korekcija nekoliko tehnoloških divova pretvorilo se u najbrže rasprodano tržište od 2004. godine, a mnogi analitičari već tada su govorili o pucanju AI mjehura. No prava priča nije u brojkama koje su se tog dana survale na ekrane dilera, nego u mehanizmu koji je godinama gradio tu iluziju i u trenutku je razotkrio vlastite slabosti.

Alphabet je izgubio 12,6 posto vrijednosti u jednoj sesiji, najgoroj od izlaska na burzu 2004. godine. Gotovo 500 milijardi dolara tržišne kapitalizacije isparilo je u jednom danu, što je drugi najveći jednodnevni gubitak u američkoj povijesti, odmah nakon Nvidije u siječnju 2025. Prihodi su pritom nastavili rasti, do 127,6 milijardi dolara, ali ulagače to nije umirilo. Problem nije bio u tome što Google zarađuje manje, nego u tome što više nitko nije mogao objasniti koliko će koštati utrka u umjetnu inteligenciju i kada će se ta ulaganja vratiti u knjige.

Ključna brojka koja je zapalila fitilj je 195 do 205 milijardi dolara kapitalnih izdataka koje Alphabet planira uložiti u podatkovne centre, uglavnom za AI. Amazon predviđa oko 220 milijardi u 2026. godini i znatno više u 2027. Tehnološki divovi klade se na potražnju koja se još ne vidi u njihovim računima i upravo to stvara pucanje mjehura. Riječ je o prekomjernom ulaganju u infrastrukturu čiji se povrat ne nazire u bilancama, a slobodni novčani tok Alphabeta prvi je put postao negativan. Kod Amazona je taj pokazatelj pao na minus 42,4 milijarde dolara tijekom 12 mjeseci, u usporedbi s 14,8 milijardi godinu ranije. Ulagači su počeli postavljati pitanje koje je godinama bilo tabu, a to je kada će AI konačno isplatiti uloženo.

Povijest nudi gotovo savršenu paralelu. Svi moderni mjehuri mogu se pratiti unatrag do željezničke krize iz 1848. godine, vremena u kojem su nastali Komunistički manifest i proljetni narodi Europe. Uvijek je isti obrazac, prekomjerno ulažemo u infrastrukturu, precjenjujemo povrat ulaganja i na kraju moramo pustiti da se loša krv ispere. Željeznica je promijenila svijet, izgradila Sjedinjene Države i omogućila Sjeveru da pobijedi Jug u građanskom ratu, ali to nije spasilo ulagače koji su u nju uložili bogatstvo i izgubili ga. Isto vrijedi i za AI. Tehnologija će promijeniti svijet, to nitko ozbiljan ne dovodi u pitanje, ali promjena svijeta i povrat uloženog kapitala dvije su potpuno različite stvari koje burza ne prašta kada ih se zamijeni.

Googleov problem dodatno je pogoršan činjenicom da mu AI jede vlastite prihode od oglašavanja. Tvrtka gura AI način rada koji odgovara na pitanja izravno u tražilici, što smanjuje broj klikova na oglase koji su godinama bili glavna krava muzara Alphabeta. Poslovni model koji je nekada bio revolucionaran, s praznom početnom stranicom i minimalnim brojem oglasa, sada se sam potkopava. Tržišta se boje da će AI odgovori smanjiti broj klikova, a manje klikova znači manje oglašavanja i manje prihoda. Strah se u financijskim tržištima širi poput virusa. Kada Alphabet padne 5 posto, posljedice su ograničene, ali kada padne 12 do 14 posto, dolazi do zaraze i strah se prelijeva na cijeli sektor.

Dan nakon Alphabeta val je pogodio tvrtke koje su objavljivale rezultate. Intel je pao 25 do 30 posto ovisno o trenutku sesije, a Amazon između 4 i 7 posto, što je za tu tvrtku ogroman gubitak jer je postala dionica mirovinskih fondova. Pad je tada prešao s jedne kompanije na cijeli sektor i to je trenutak kada situacija postaje ozbiljna. Sedam divova, Apple, Microsoft, Alphabet, Amazon, Nvidia, Meta i Tesla, činilo je krajem listopada između 33 i 35 posto indeksa S&P 500. Kada te dionice padaju, pada i sav višak težine na Wall Streetu, a posljedice osjete i ljudi koji nikada nisu uložili u AI sektor. Mehanizam je poznat kao sekuritizacija i zaraza. Bankovni krediti plasirani u realnu ekonomiju kroz lombardne kredite mijenjaju svoju vrijednost kada padne vrijednost kolaterala, a kada se novčani tok smanji, nastaje nestašica gotovine koja se prelijeva u sektore koji nemaju veze s tehnologijom.

Meta i Alphabet našli su se u bear marketu, a Google je počeo Intel-izirati, što je najbolniji dio priče. Intel je imao razdoblje hajpa, propustio mobilnu revoluciju i pretvorio se u kompaniju koju tržište sve više shorta. Danas se isto počinje događati Amazonu, koji je izgubio prestiž, dijelom zato što njegov osnivač Jeff Bezos više ne vodi kompaniju, a dijelom zato što je iskustvo kupovine na Amazonu 2026. godine jednostavno loše. Bilo je otmjeno 2010. godine, ali danas izgleda zastarjelo i neatraktivno, pogotovo nakon što je Amazon zabranio korištenje Grokbeta, najboljeg agentnog sustava današnjice, zbog čega je Elon Musk zaprijetio da će stvoriti vlastiti Amazon. Prema podacima koje je objavio investitor Ronald Carter, 60 posto indeksa S&P 500 nalazi se u bear marketu, 20 posto ispod svojih povijesnih maksimuma, a četiri od sedam veličanstvenih nalaze se u istoj poziciji. Jedina iznimka je Tesla.

Priča o Nvidiji dodatno je začinjena aferom koja zvuči kao scenarij špijunskog trilera. Šef Nvidije Jensen Huang navodno je postao žrtvom kineske medene zamke, mlade Kineskinje koja ga je nagovorila da otkrije proizvodne tajne kompanije, o čemu je bio obaviješten i Donald Trump. U pozadini svega toga, mnoge zemlje pripremaju se za mogućnost da Izrael i Sjedinjene Države odluče posegnuti za taktičkim nuklearnim udarom na Iran, iako ništa nije sigurno i postoje snažni otpori takvom scenariju unutar samih tih zemalja.

Drugi veliki događaj tog tjedna bila je pljačka Binancea, najveća u povijesti kriptovaluta. Sjevernokorejski hakeri povezani s grupom Lazarus, točnije s grupom Trader Traitor, ispraznili su novčanike Binancea na deset blockchaina 29. listopada oko 21 sat. Binance procjenjuje gubitak na 6,3 milijarde dolara, dok Chainalysis i Elliptic govore o 6,4 milijarde. Prema Binanceu, napadači su ušli preko kompromitiranog prijenosnog računala DevOps inženjera, osobe zadužene za infrastrukturu, i odatle pokrenuli neovlaštena podizanja sredstava. Platforma je obustavila uplate i isplate tijekom istrage, a strah se proširio daleko izvan kripto scene. Oko 3 milijarde dolara zamrznuto je u roku od nekoliko sati, uglavnom stablecoina koje su blokirali njihovi izdavatelji Tether i Circle, dok je oko 2,4 milijarde dolara u Bitcoinu i Etheru ostalo izvan dosega jer se decentralizirana valuta ne može zamrznuti. Ono što štiti od cenzure istovremeno štiti i lopova.

Napad je razotkrio i ranjivost koju stručnjaci za kibernetičku sigurnost godinama predviđaju. Kompromitirana krajnja točka, terminal ili prijenosno računalo, i dalje je sveti gral napadača, isto kao u vrijeme kada je Cylance koristio AI za nadzor antivirusne zaštite na terminalima i bio daleko ispred svog vremena. Tvrtku je kasnije preuzeo BlackBerry i nije znao što s njom, pa je vrijednost Cylancea morala biti prepolovljena.

Na Ethereumu su hakeri iskoristili funkciju EIP 7702 koja omogućuje novčaniku da povjeri svoje operacije programu i automatizira trgovanje. Nakon što je ta delegacija ostvarena, 2,5 milijarde dolara nestalo je u manje od 4 minute. Ranjivost nije u blockchainu, nego u ključu ostavljenom u vratima. Takve će se greške umnožavati s AI agentima, jer kada se jednom počne hakirati agente, otvara se prostor za tihe napade s backdoorovima koji se aktiviraju mjesecima nakon instalacije, poput hipnoze.

U Singapuru je istog dana policija upozorila na kompromitirane hardverske novčanike Ledger koji su bili modificirani prije prodaje, istom metodom kojom su modificirani pagerski uređaji Hezbollaha. Dvije žrtve identificirane su od 10. rujna, s ukupnim gubicima od oko 3,5 milijarde dolara, a strah se širi daleko izvan stvarnih razmjera štete. Changpeng Zhao, osnivač Binancea koji je odslužio zatvorsku kaznu u Sjedinjenim Državama, upozorio je da se kupuje isključivo od proizvođača ili ovlaštenog prodavača, ali čak ni to nije garancija jer se zalihe mogu infiltrirati i prepakirati. Riječ je o utrci u naoružanju koja se ne može zaustaviti.

Nakon objave hakiranja Bitcoin je pao na 76.400 dolara, a oko 1,6 milijardi dolara u polugama likvidirano je u 24 sata. Kupci na kredit prvi su izbrisani s tržišta, a pohlepa je, kao i uvijek, bila smrtonosni grijeh. Azija je otvorila u crvenom. Seoul je pao prvi jer je već bio fundamentalno oslabljen zbog Irana, pa je postao kanarinac u rudniku ugljena. KOSPI je tijekom sesije izgubio do 5 posto i završio oko 3,5 posto niže, a Tokio 2 do 3 posto. Kineski Star 50, nazvan kineskim Nasdaqom, zatvorio je 30. listopada na 1160,84 boda, što je pad od 5,48 posto i gotovo 50 posto ispod srpanjskog rekorda od 2255 bodova. U Kini je AI mjehur pukao prije onog na Wall Streetu, to je jednostavno tako.

Za Kineze su financijske krize samo još jedan utorak. Zemlja je stara 5000 godina i krize su se događale i prije financializacije njezina gospodarstva, pa ih promatraju s više distance. No upravo ta distanca ne pomaže investitorima koji su se kladili na kineske tehnološke dionice i sada gledaju kako im se portfelji tope. Ono što ostaje nakon svega je pitanje koje je Nassim Nicholas Taleb postavljao cijeli život. Kada vidite događaj koji je osam standardnih devijacija od prosjeka, a trebao bi se dogoditi jednom u kvintilijun godina, to ne znači da ste svjedočili nevjerojatno rijetkom događaju. To znači da je vaša pretpostavka o Gaussovoj distribuciji jednostavno pogrešna. Distribucije imaju debele repove, a događaji daleko od prosjeka imaju znatno veću vjerojatnost nego što akademski ekonomisti žele priznati. Upravo zato su dva bilijunska dolara teška diva odjednom počela primati vodu, a oni koji su godinama gradili modele na pretpostavci da se to ne može dogoditi ostali su bez odgovora.