Harwood odbio zaštitu od podatkovnog centra vrijednog tri milijarde dolara

Građani Harwooda u Sjevernoj Dakoti, mjesta s 845 stanovnika, jedini su u Sjedinjenim Državama odbili mjeru kojom bi se zaustavila gradnja podatkovnog centra vrijednog tri milijarde dolara — i to ne zato što im se tehnologija sviđa.

Na američkim izborima u studenome glasači su odlučivali o 41 lokalnoj mjeri koja je trebala zategnuti uvjete za gradnju podatkovnih centara. Prošle su sve osim jedne. Ta jedna je u Harwoodu, gdje je 75 posto birača odbilo zahtjev da se veliki industrijski projekti podvrgnu dodatnim revizijama i javnim raspravama. Za Applied Digital, teksašku tvrtku koja stoji iza projekta od 1,8 milijuna četvornih stopa, to je bila najbolja vijest te večeri.

Razlozi zbog kojih su ljudi glasali protiv vlastite zaštite nisu nikakva ljubav prema umjetnoj inteligenciji. Stanovnik koji u Harwoodu živi četrdeset godina, Mark Kerkvliet, pristao je na projekt tek kad su mu zajamčili da im struja neće poskupjeti.

„Čim sam se uvjerio u potrošnju energije, bio sam za”, rekao je Kerkvliet. „Ne zato što volim podatkovne centre ili umjetnu inteligenciju, nego zato što je to bilo jako dobro za grad Harwood.”

Susjedni Fargo kao argument

Drugi razlog je hladniji i konkretniji. Da su Harwoodčani odbili projekt, ugovor bi gotovo sigurno otišao susjednom Fargu, najmnogoljudnijem gradu u državi. Gradonačelnik Blake Hankey to nije ni pokušao uljepšati.

„Svejedno bi se gradilo u istoj okolici”, rekao je. „Ako će podatkovni centar ionako biti tu negdje, onda je bolje da mi uzmemo porezne olakšice i prihod od njega.”

Računica je jednostavna: kad se gradnja završi, procjenjuje se da će Harwood ubirati 1,65 milijuna dolara poreza na nekretnine godišnje — šest puta više od ukupnih poreznih prihoda koje je grad prikupio u 2024. Tvrtka obećava i 200 radnih mjesta, iako se takva obećanja u podatkovnim centrima često rastoče nakon završetka gradnje.

Tu se krije pitanje koje zagovornici projekta nisu postavili: ako je gradnja neizbježna, tko je odlučio da je neizbježna? Harwood nije dobio bitku protiv podatkovnog centra — dobio je utjehu što će centar stajati na njegovu, a ne fargovskom asfaltu. Okolišni otisak, buka i potrošnja vode ostaju isti, samo se adresa promijenila.

Izlazna anketa protiv fatalizma

Masovno odbijanje tih mjera diljem zemlje pokazuje da američko nezadovoljstvo podatkovnim centrima nije marginalna pojava. Izlazne ankete pokazale su da 76 posto birača ne želi nove podatkovne centre u svojoj zajednici, a 56 posto smatra umjetnu inteligenciju i centre ključnim čimbenikom pri glasovanju. Čak 57 posto Amerikanaca smatra da je umjetna inteligencija štetna za društvo.

Takva većina ne govori o fatalizmu, nego o tome da lokalne vlasti i investitori računaju na rascjepkanost — svaki grad brani svoje dvorište, a nitko ne brani regiju. Harwood je tu logiku platio najboljom ponudom koju je mogao dobiti.