U jednoj godini je Peking, najveći inozemni vlasnik američkog javnog duga, prodao vrijednosnih papira američke riznice u vrijednosti od 67,2 milijarde dolara, od čega posljednja prodaja ostvarena u ožujku ove godine, kada je prodano preko 20 milijardi dolara američkog duga. Podaci za travanj još nisu objavljeni. Zašto je Kina odlučila poduzeti ovaj korak i kako bi to moglo utjecati na američko gospodarstvo?
Kina je najveći inozemni nositelj američkog javnog duga, a provela je najveću prodaju vrijednosnih papira američke riznice u dvije godine, smanjujući svoja ulaganja u ovaj posao na 1120 milijardi dolara. Naravno, ovo je još uvijek veliki iznos, ali je trend smanjivanja očigledan.
Podsjetimo i da se Rusija gotovo u potpunosti riješila američkih državnih obveznica. U svibnju 2017. je Rusija imala američkih državnih obveznica u iznosu od 110 milijardi dolara, da bi do kraja 2018. prodala gotovo sav portfelj i zadržala je oko 14 milijardi dolara američkog duga. Nakon toga je prodala još dio američkog duga i sada u rezervama zemlje ima 13,7 milijardi dolara američkih vrijednosnih papira. Pad je još značajniji ako uzmemo 2012. godinu, kada je Rusija držala preko 170 milijardi dolara američkog duga.
“To je prije svega politička odluka. Središnja banka Rusije je držala 30% svojih aktiva u američkim državnim obveznicama i uvijek je za to bila kritizirana. Prema tome, s obzirom na američke sankcije, korak usmjeren na smanjenje dolarskih rezervi djeluje logično”, rekao je Sergej Suverov, glavni analitičar brokerske kompanije BKS.
Sada je Kina u 12 mjeseci koji su završili u ožujku smanjila svoja ulaganja u vrijednosne papire američke riznice za 67,2 milijarde, odnosno 5,6% kineskih ulaganja u tu imovinu, prema investicijskoj banci UBS.
Prema analitičarima, Kina ne prijeti da će prestati kupovati američke vrijednosne papire ili se upustiti u neposrednu prodaju, koja je prethodno već uzdrmala tržište obveznica.
Peking je najvjerojatnije učinio taj korak da obrani nacionalnu valutu. Zapadni analitičari su uvjereni da bi masovna prodaja američkih državnih obveznica mogla pogoršati trgovinske pregovore s Washingtonom, jednom od dvije najveće ekonomije na svijetu, a dugoročni učinak tih mjera bi bio nejasan. Međutim, trgovinski pregovori su propali i nema naznaka za njihovo ponovno pokretanje. Barem ne kratkoročno.
Važno je napomenuti da izdavanje trezorskih obveznica Washingtonu dopušta financiranje povećanja javne potrošnje, stimulira gospodarski rast i održava niske kamatne stope. Ako se Kinezi odluče riješiti američkog javnog duga ili značajno smanje njegov udio tržišta, doći će do neravnoteže.
Washington doslovno ovisi o stranim kupcima tih vrijednosnih papira. Masovna prodaja trezorskih zapisa uzrokovala bi drastičan porast kamatnih stopa, što bi zadalo strašan udarac prvom svjetskom gospodarstvu.
“Masovna prodaja američkih trezorskih obveznica je najmoćnije oružje kojeg Kinezi mogu koristiti u sukobu sa Sjedinjenim Državama. Ako bude potrebno, oni ga iskoristiti”, kaže ekonomist Sung Won Sohn.
Kina je prvi nositelj američkog javnog duga, čak i nakon što je njen udio pao na 17,3% u usporedbi s drugim vladama i najniži je od lipnja 2006. Japan i Velika Britanija su na drugom i trećem mjestu na popisu.
Problem za Washington je što se američkog duga ne rješavaju samo središnje banke, već i privatni investitori koji su ubrzali prodaju američkih dužničkih vrijednosnih papira. U ožujku su prodali američkog duga u vrijednosti 21,7 milijardi dolara, pokazuju podaci koje je u srijedu objavio američki ministar financija.
Japan, drugi po veličini nositelj američkog duga, povećao je svoje udjele u trezorskim zapisima u ožujku na 1078 milijardi dolara, najviše od studenog 2017.
Međutim, podatci američkog ministarstva financija pokazuju da je Japan u ožujku prodao 11,07 milijardi dolara duga američke vlade, najviše od veljače 2018. godine.
Državni dug Sjedinjenih Država je ove godine porastao iznad 22 000 milijardi dolara, a predviđa se da će se nastaviti rasti svake godine za 1000 milijardi dolara tijekom sljedećeg desetljeća.
D. Trump: “Ubijamo ih carinama, Kina je potpuno ubijena”
Odluka Pekinga da pokrene prodaju američkog duga, iako ne tako masovnu kako neki tvrde, također je politička odluka, posebno u uvjetima trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama u kojem Donald Trump vjeruje da pobjeđuje.
Američki predsjednik Donald Trump se pohvalio kako njegove povišene carine na kineski uvoz u SAD štete Kini, dok njegovoj zemlji donose korist u smislu ekonomskih dividendi.
“Ubijamo ih s carinama, Kina je potpuno ubijena”, rekao je Trump za Fox News u intervjuu snimljenom prošlog tjedna i emitiranom jučer.
Trump je tvrdio da će Sjedinjene Države uzeti 100 milijardi dolara i više nakon podizanja carina 10 svibnja. Također je rekao da je povišenje carina izazvalo egzodus tvrtki iz Kine i da mnoge premještaju proizvodnju u druge azijske zemlje, uključujući Vijetnam, čime je stegnuo vijke kineskom gospodarstvu.
Peking je kao odgovor usvojio odlučniji kurs i otkad je Trump naglo podigao carine je signalizirao da se bilo kakvi potencijalni razgovori neće uskoro nastaviti.
36 komentara
Slobodno trziste nema sta.
Uvijek bilo…
dedolarizacija će pokopati usa
Ameri su genijalni: da zaustave razvoj Rusije krenuli su razvijati Kinu. Sad da zaustave Kinu razvijace Vijetnam koji ih jos vise mrzi.
Kinezi imaju daleko snažnije oružje od glupavih aplikacija Googl-a i Intelovih procesora a to su državne obveznice SAD-a. Trump nije svjestan koja bi kataklizma uslijedila da ih se Kina odluči sve prodati!
Polako ali sigurno kinezi igraju i čuvaju asa u rukavu.
Ok,stoji sve to,naje… bi i jedni i drugi(možda Usa malo više).
Al sumnjam da ameri to ne znaju,e sad koju igru igraju?Nevjerojatno mi je da idu na to kao “ma neće to kinezi napravit”.
Je ali ne bi dobili dugove. Zakon spojenih posuda. U svakom slučaju virtuelne vrijednosti su toliko napuhane da treba samo lagani pores da se uruše. Mislim na ekonomiju duga.
Ja mislim da se nebi dogodilo ništa previše strašno da kinezi odluče prodati te obveznice. Rusi su u par mjeseci prodali skoro 100 milijardi $ i ništa posebno se nije dogodilo. Istini za volju kinezi drže desetak puta veću svotu, ali svejedno tu oni mogu lako nešto smuljati. Dovoljno je vidjeti da se državica poput Luksemburga nalazi na šestom mjestu među stranim ulagačima u obveznice (sa preko 220 milijardi $) da ti bude jasno da se tu radi o nekoj muljaži.
Svi oni igraju igru osiromašivanje i plašenje običnih ljudi. Kad si u strahu nisi svoj.
Odnio vrag šalu očekujem Trumpov tweet “moram razgovarati sa dragim prijateljem Li Pengom.”
dakle signal bi bio I da kinezi više ne kupuju američki dug a oni ne samo da ne kupuju više američki dug već ga polako I rasprodaju. nagla rasprodaja obveznica bi uvjetovala obaranje njihove cijene pa su se kinezi izgleda odlučili na strategiju polagane rasprodaje američkih obveznica a kako nebi uzrokovali nagli pad njihove cijene
Tačno tako. Sve kineske investicije u inostranstvu su ugovorene u dolarima. Ako ga podrže polako, ali sigurno kineska privreda će se urušiti. To kinezi znaju i njihov odgovor će na našu žalost biti brz i najvjerovatnije ograničeni vojni konflikt. Rušenje komunikacijskih satelita će biti prvi odgovor, jer im je to jedini način da svoju novu tehnologiju proguraju po svijetu. Posljedica bi bila trenutačno urušavanje burzi, a opstali bi samo oni koji mogu voditi autarhičnu privredu. E posle toga ‚‚ko se bolje snađe‚‚ – Novi početak. Razmjena će u početku biti glavni vid trgovanja i mnoga carstva će propasti. Zemlje koje imaju resurse i tehnologiju će postati novi gospodari. Bojim se da tu za EU nema mjesta, bar za većinu.
konačno pravi potez….učimo ruski i kineski ovi su prli.
“Kina je potpuno ubijena” veli Trump krenuvši na maraton, zamišljajuči troskok
Na kraju se mrtvi broje, uvidjeti češ…
Nije stvar u prodaji nego u kupovanju primarnih papira od FEDa… Kad je več jednom kupljeno je svejedno, ko je vlastnik….Ako nema kupaca, FED je primoran da diže kamatnu stopu ( primjer prošle godine )… A ako se diže kamatna stopa Dow Jones pada na glavačke, kao što se i dogodilo prošle godine, pa je morao i stabilni genije, da urgira, kod FEDa……..
Naći će oni budalu koja će (morati) kupiti. Zadnjih mjeseci to je Brazil, ali ima još potencijalnih kandidata.
Da… Samo je problem, da su to sve veče i veče vrijednoti……Sada se treba zaduživat več skoro za servisiranje duga, koji iznosi 22 000 milijardi, pa se barem neke obvjeznice več izdaju, da se pokriva kamate od prijašnjih obvjeznica…..A Kinezima se za sad sve to više nego isplati…. Prodaju obvjeznice za bezvrijedne papiriče po imenu dollare, a onda sa tim papiričima, kupuju realne vrijednosti…. Npr. naftu ili Volvo itd….
Mene zanima da li te obveznice koje ameri prodaju kinezima i ostalima imaju određeni rok naplate ili su one kao ček koji glasi na donosioca,odnosno mogu li se sve obveznice plasirati odjednom ili imaju određeni datum kada mogu doči na naplatu?u ovom drugom slučaju amerika je u prilično lagodnoj situaciji,a mislim da je to u pitanju.zna li netko preciznije?
Možeš trgovati sa obveznicama ali moraš čekati istek ročnosti da dobiješ glavnicu.
Ко каже да их не можеш продати пре рока доспећа.Да си студирао Економију и полагао Пословне финасије.Можеш их продати уз тзв.Дисконтовану вредност,тј умањену за вердност Камате за рок доспећа.Есад је питање структура Доспеће америчких обвезница у кинеским РУКАМА.МОЖЕХ ИХ ПРОДАТИ ДЕО ПО ДЕО И ТО НАЈПРЕ ОНЕ КОЈЕ РОК ДОСПЕЋА ПРВЕ И ТУ НАЈМАЊЕ ГУБИШ:Највише губиш на оним овезницама које например доспевају за например 15 година,Е сад је питање колико су КИнези спремни да изгубе.
Robokap@ pa ocito zbog toga sta kazes, oni prodaju dio po dio da smanje gubitke na najmanju mogucu mjeru. Dakle nece biti iznenadne nagle rasprodaje. Bit ce to kontinuirana rasprodaja na duzi rok.
“Obvjeznice”! Tri puta! Stvarno?
Sta i da Kina proda sve te obveznice? Nista. Dio ce kupiti Ameri sami, veci dio vazalske zemlje kao EU i stvar ide dalje, dok ne….
Proizvođači boja uskoro mogu oćekivati smanjenje naruđbi od strane FED-s
Kineski proizvodi će poskupiti za krajnjeg kupca, zbog sankcija. Nešto kao kada uperiš lažni pištolj u svog protivnika pa se dvojica boje tog pištolja.
Dugo očekivan potez gospode iz CK Kine, koji će neizbežno srezati krila americi.
I šta mislite tko to danas kupuje državne obveznice jedne prezadužene imperije u propadanju? Lešinarski fondovi, špekulanti najgore vrste, kriminalci radi pranja ilegalnog novca, nitko normalan i nitko pošten. Loše im se sprema, a ja ih neću žaliti. Tražili ste, gledajte!
kome prodaju?
Kako kome prodaju?Kada se nadu na berzi kupuju drzave kojima FED naredi,sjecam se da je i Svedska bila veliki kupac i da ima more tih papira.nace limenka se zakoturala i nitko je ne moze zaustavti.
Zato ne kazu daba da je dolar papir na kome su nacrtani brojevi.
Kinezi već drže pola Hollywooda u svojim rukama. Možda preuzmu i Bijelu kuću. Zamislite reklamu: Najveća praonica u USA!
Kad se sve zbroji i oduzme nema tu pobjednika samo većih i manjih gubitnika. I u stvari na gubitku je cijeli svijet. I sve zbog toga što nečiji EGO mora biti sve naj. Nek se rađe dogovore i surađuju. Svi su kao protiv kineskih tvrtki, a više od pola proizvoda koje kupuju nebi si mogli priuštiti da se proizvode u njihovim zemljama.
Da bi nastao tehnoloski i financijski bum, nesto se mora promijenuti. Ameri koce puno izuma radi monopola. Nadam se da cemo se nagledati novih cuda uskoro. Neke stvari se ne mogu zaustaviti
Bit ću toliko slobodan da ti zahvalim na komplimentu jer sam i ja jedan od komentatora,.
Pa nije baš tako jednostavno. Kupujući dužničke obveznice kupac u stvari vjeruje da će iste već prema vrsti obveznica moći naplatiti. Drugim riječima pokazuje vjeru u instituciju koja je izdaje. Vjeruje se da je svaka američka obveznica likvidna jer u krajnjem slučaju amerika ih može isplatiti jednostavnim štampanjem dolara jer su nominirane u dolaru. Pritom ima par loših nus pojava. Jedna je da masovna rasprodaja ili preprodaje obveznica im spuštaju cijenu i indirektno utječu na povjerenje investitora.
U slučaju da ih država otkupljuje iz primarne emisije desit će se inflatorni pritisak. Pošto je dolar globalno večinsko transakcijsko sredstvo osjetit će se ga manje više svi. Obično FED reagira korekcijom kamatne stope. Sve to itekako utječe na cijeli niz čimbenika. Međunarodna tržišta kapitala su vrlo osjetljive biljke na takve pojave i najčešće zbrišu u sigurne luke kao švicarski franak i plemenite kovine što u pravilu realne ekonomije ostavi bez dovoljno novaca pa imamo recesije. Tako da i kad bi hipotetski kina odjednom prodala sve američke obveznice vjerojatno bi i sama bila jako pogođena takvim razvojem događaja jel bi joj kao izvozno orijentiranom gospodarstvu pala potražnja za proizvodima.
Zato kinezi to i ne rade. Ovakva vrlo ograničena prodaja je više politička poruka i govori o nekoj vrsti gubitka povjerenja.
Situacija na obostranu štetu. U tom slučaju dolar ide stopama bolivara, a kina gubi glavnu polugu uticaja na USA. Svijet bi upao u nezapamćenu krizu, a vrlo vjerovatno i ratove nepredvidivih razmjera. Kineska i američka ekonomija su, danas, toliko isprepletene da jedna bez druge ne mogu funkcionirati.
Hvala mnogo bre! Ja to cenim, tu su sve znalci, i moja malenkost i moja skromna ličnost!
Dole USAINSKA diktatura, živeo slobodni demokratski režim KITAJ!