fbpx

Jaja i drugi izvori prehrambenog kolesterola nisu povezani s rizikom od moždanog udara

Maslac - kruh - jaja

Bolesti srca su među vodećim uzrocima smrti, a visoka razina kolesterola povezana je s ovom bolešću. Neke studije  tvrde kako konzumiranje hrane s visokim sadržajem kolesterola povećava rizik od moždanog udara – još jednog potencijalno fatalnog stanja. Kao rezultat toga, kolesterol je stavljen na takav glas da ga se dosta ljudi klone, a mnogi nisu ni svjesni da postoje i dobri i loši tipovi kolesterola, te da dobar tip obavlja nekoliko bitnih funkcija u tijelu.

Određena hrana koja sadrži kolesterol uzrokovala je mnogo kontroverzi tijekom godina, uključujući maslac, određena ulja i jaja. U jednom trenutku savjetovali su nam da uopće ne jedemo jaja, a u novije su doba upućeni da ograničimo konzumiranje ove hrane prepune proteina.

Sada, istraživači sa Sveučilišta u Istočnoj Finskoj, objavili su istraživanje u American Journal of Clinical Nutrition, i otkrili kako jaja i drugi izvori prehrambenog kolesterola ne povećavaju rizik od moždanog udara.

Dobre vijesti o kolesterolu

Iako su lipoproteini niske gustoće (LDL) štetni, lipoproteini visoke gustoće (HDL) neophodni su za probavu, proizvodnju određenih hormona i stvaranje generacije vitamina D. Budući da je vitamin D neophodan za optimalnu imunološku funkciju, konzumacija dovoljne količine dobrog kolesterola je vrlo važna.

Zapravo, velika studija provedena više od dva desetljeća otkrila je da su ljudi s niskom razinom kolesterola osjetljiviji na infekcije. Kolesterol je također prekursor kortikosteroida, hormona koji štiti tijelo od stresa.

Bez obzira na to, postoje neke namirnice koje imaju visoku količinu zasićenih masti i koje treba jesti umjereno, jer uzrokuju porast razine kolesterola u krvi. Ove namirnice uključuju govedinu, svinjetinu, slaninu, janjetinu, prerađeno meso i određene sireve.

Važno je, međutim, napomenuti da ne uzrokuju sve masti porast razine kolesterola. Neki, poput kokosovog ulja, maslinovog ulja i masti avokada, zapravo su vrlo zdravi i promiču zdravlje srca.

Postoje i namirnice koje su čak i moćnije od kemijskih lijekova za snižavanje razine kolesterola i ne dolaze s opasnim nuspojavama.

Još jedno istraživanje o hrani i koleterolu

Istraživanje objavljeno u American Journal of Clinical Nutrition pokazuje kako konzumiranje određene hrane može sniziti razinu kolesterola jednako kao i uzimanje statinskih lijekova.

U ovoj posebnoj studiji, istraživači su otkrili da hrana poput sojinog proteina, tofua, raznih drugih proizvoda od soje, plus bademi i žitarice, kao i biljni steroli mogu sniziti ukupni kolesterol i posebno LDL kolesterol, bolje od statinskih lijekova.

Dakle, što je zapravo istina o jajima

Uz sve oprečne savjete koje smo tijekom godina dobili o jajima, ne iznenađuje činjenica kako su mnogi ljudi zbunjeni. Dakle, što je točno utvrdilo finsko istraživanje? Trebamo li preskočiti svoje jutarnje jaje ili ga prigrliti za brojne zdravstvene koristi?

Science Daily izvijestio:

Prehrambene navike 1.950 muškaraca u dobi između 42 i 60 godina bez osnovne dijagnoze kardiovaskularnih bolesti procijenjene su na početku studije Kuopio ishemijske bolesti srca, KIHD, koja se održala 1984-1989 na Sveučilištu u Istočnoj Finskoj. Podaci za fenotip APOE bili su dostupni za 1.015 muškaraca koji su sudjelovali u studiji. Od toga su 32% bili poznati nosioci APOE4 [genetsko stanje koje značajno utječe na metabolizam kolesterola i uzrokuje da prehrambeni kolesterol ima veći utjecaj na razinu kolesterola u serumu]. …

Tijekom praćenja od 21 godine kod 217 muškaraca dijagnosticiran je moždani udar. Studija je otkrila da ni prehrambeni kolesterol, niti konzumiranje jaja nisu povezani s rizikom od moždanog udara – čak ni kod osoba koji su nositelji APOE4.

Istraživači su zaključili kako redovito konzumiranje jaja – ali ne više od jednog dnevno – nema utjecaja na rizik od moždanog udara. Slično, konzumiranje druge hrane bogate kolesterolom nije povećalo rizik od moždanog udara.

A to je sjajna vijest za one koji vole jaje za doručak. Sjetite se preskočiti slaninu, a ako ćete pržiti jaje, upotrijebite zdravo ulje poput kokosovog ulja. Dobar tek!

0 0 vote
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
14 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Kurjaca
Gost
Kurjaca
1 godina prije

Petar Čelik je pojeo 200 000 jaja i sa 69 godina je u formi koja je vecini znastvenika nedostizna

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije

Svim savjetima tog tipa, koji savjetuju izbacivanje namirnice koja se koristi u prehrani desecima tisuća godina, treba prići, – cum
grano salis ( With a grain of salt; with a bit of common sense and skepticism).
Međutim, još prije par godina sam morala kao argument koristiti da je sa jaja skinuta stigma još u Oprah show u …nisam pratila to, ali sam naletila…

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije
Reply to  Lucija

” Istraživanja pokazuju da redovno konzumiranje jaja može da smanji rizik od degeneracije žute mrlje povezane sa starenjem (AMD). Ova očna bolest, koja pogađa ljude starije od 50 godina, je jedan od vodećih uzroka gubitka vida kod starijih osoba.”
Istraživanje provedeno na 3500 ljudi u Australiji…, webtribune

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
1 godina prije
Reply to  Lucija

@Luce :
Znači da žute mrlje na kurjim očima ne dolaze od jaja ?

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
1 godina prije
Reply to  Lucija

@Luce :
Njemački ja ja=da da !
Ja se isključivo i samo hranim prehrambenim artiklima .

Lurker
Gost
Lurker
1 godina prije

A sto je sa svinjskom masti? Neki kazu preskoci a drugi da je bolje od suncokretovog?

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije
Reply to  Lurker

Lurker
Nemamo baš uvijek kontrolu što se radi pri rafiniranju ulja, je li tako?
Idealno bi bilo ovakvo korištenje: maslinovo ( iako su kod mene i pekli ba njemu…ne bi trebalo), svinjska mast, npr baš za jaja, čak mi se čini da je originalni recept za Wiener schnicel – pečenje na masti, onda, neko drugo ulje, naravno, bolje kokosovo od suncokretovog…bućino ulje zimi za salatu od graha..

Pizistrat Nelson
Gost
Pizistrat Nelson
1 godina prije
Reply to  Lucija

Najbolja mi je tovatna mast.

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije

Pizistrate
…hm…za bradavice uklanjat?
To sam čula…ali tko zna?

Pizistrat Nelson
Gost
Pizistrat Nelson
1 godina prije
Reply to  Lucija

…i ricinusovo ulje…

Alxx
Gost
Alxx
1 godina prije

Egzogeni holesterol nema nikakve veze sa endogenim holesterolom…

Egzogeni se koristi za generisanje žuči, a endogeni za popravke raspalih krvnih sudova usled deficita Vitamina C, magnezijuma, B12 i visokog šećera u krvi…

… što znači da holesterol u serumu raste u zavisnosti od toga koliko su vam strunuli krvni sudovi iznutra ( stanje endotela)…

otpisani
Member
Famed Member
otpisani
1 godina prije
Reply to  Alxx

Alxx
“…holesterol u serumu raste u zavisnosti od toga koliko su vam strunuli krvni sudovi iznutra…”
Ne! Povećana koncentracija kolesterola u krvi, prvenstveno upućuje na poremećaj u funkciji tjelesnih stanica a čini ga nedostatak receptora za kolesterolski LDL-lipoproteinski kompleks pa stanice ne mogu dostatno apsorbirati prispjeli kolesterol koji je za njih izuzetno potreban a jetra i dalje proizvodi kolesterol…

Alxx
Gost
Alxx
1 godina prije
Reply to  otpisani

Povećana količina LDL markera obično ukazuje na rast upalnih procesa u organizmu… (propadanje krvnih sudova??)

otpisani
Member
Famed Member
otpisani
1 godina prije

Želio bi skrenuti pozornost štovanoj I. Marinović da – NE POSTOJI “DOBAR” I “LOŠ” KOLESTEROL.
…nadalje, HDL i LDL – NISU KOLESTEROLI , već prijenosne tvari sastavljene od bjelančevina (proteini) koji imaju sposobnost vezivanja sa masnim tvarima (lipidima) pa tako i sa lipidom – KOLESTEROLOM kako bi postao prenosiv do tjelesnih stanica.

– HDL- je lipoprotein koji prihvaća kolesterol unesen hranom i onaj kojega stanice ne iskoriste, te ga PRENOSI u jetru koja ga više od 3/4 pretvara u žućnu kiselinu a nešto manje od 1/4 ga pretvori u slobodni kolesterol kojega tada na sebe preuzima ———————————————-
– LDL- lipoprotein i PRENOSI do svih stanica našega tijela (od ukupne količine kolesterola koji se prenosi prema stanicama, samo je oko 15% iz hrane, ostatak se stvori u jetri).
Taj kolesterol (prenesen preko LDL-lipoproteina) je TEMELJNA tvar za steroidne hormone koji sudjeluju u regulaciji metabolizma, za tvorbu vitamina D, za žućne kiseline, za rast i funkciju mitohondrija i membrana svih stanica… Dakle, nazvati LDL-lipoproteinski kompleks “LOŠIM KOLESTEROLOM” je apsurd i ukazuje na otsustvo znanja o važnosti i funkciji kolesterola i o njemu ovisnih metaboličkih procesa.

Količinu kolesterola u krvi regulira jetra, pa našom prehranom možemo samo nakratko i neznatno povisiti ili sniziti sadržaj kolesterola u krvi i to najviše do 5%.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik