Neaktivni odrasli ljudi imaju povećan rizik od rane smrti, moždanog i srčanog udara

srčani udar

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definira tjelesnu aktivnost kao svaki pokret koji izvode mišići tijela, te koji zahtjeva trošenje energije. Tjelesne aktivnosti bi mogle imati zabavnu, radnu ili rekreacijsku svrhu.

Dok neki ljudi upotrebljavaju pojam fizička aktivnost naizmjenično s vježbanjem, ono je zapravo potkategorija fizičke aktivnosti i više je povezana s poboljšanjem tjelesne aktivnosti. Vježba je povezana s prevencijom kroničnih bolesti, ali tjelesne aktivnosti koje nisu usmjerene na jačanje kondicije – poput igre ili obavljanja kućanskih poslova – također mogu pružiti tijelu obilje zdravstvenih koristi.

Tjelesna neaktivnost ima štetne posljedice

Globalne preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, kada je u pitanju količina tjelesne aktivnosti koju bi ljudi trebali imati, ovise o dobi:

  • 60 minuta umjerene do snažne tjelesne aktivnosti dnevno za djecu (u dobi od 5-17 godina) i
  • 150 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta tjedno za odrasle (18-64 godine) i starije odrasle (65 i više godina).

Te su preporuke postavljene zbog sve većih zdravstvenih rizika povezanih s dugotrajnim sjedenjem.

Kad god ljudi ne stoje ili se ne kreću, smatraju se fizički neaktivnima. Studije sugeriraju da na dugoročno zdravlje ljudi negativno utječe dugotrajna tjelesna neaktivnost, jer izravno utječu na šećer u krvi, inzulin, kolesterol, opseg struka, krvni tlak, trigliceride, pa čak i upale.

Sjedenje uzrokuje porast razine ovih faktora i doprinose razvoju kroničnih bolesti. Zbog ovog nepovoljnog odnosa, tjelesna neaktivnost povezana je s ranom smrću, moždanim udarom i bolestima srca.

Nedovoljna tjelesna aktivnost dovodi do prerane smrti

Danas su nedovoljna tjelesna aktivnost, zbog dugotrajnog sjedenja na poslu ili u slobodno vrijeme, nedostatak zelenih površina, strah od nasilja na otvorenom, pasivni načini prijevoza i drugi problemi vezani za urbanizaciju, doveli do porasta smrtnosti u mnogim zemljama, posebno onim s visokim primanjima.

Prema studijama, ljudi s niskom razinom tjelesne aktivnosti imaju 30 posto povećan rizik od smrti u usporedbi s ljudima koji su dovoljno aktivni.

Prošle godine, istraživači Nacionalnog centra za prevenciju kroničnih bolesti i promicanje zdravlja objavili su svoja otkrića u vezi s postotkom smrti u SAD-u povezanom s fizičkom neaktivnošću. Prikupljali su podatke zdravstvenih ispitivanja i podatke o smrtnosti za odrasle različite dobne skupine.

Usporedbom i procjenom omjera opasnosti utvrdili su da se značajan postotak smrtnih slučajeva, koja su se dogodila od 1991. do 2011. godine među odraslim osobama pripadnicima dobne skupine od 40 do 69, 70 i 70 godina i iznad dobnih skupina, može pripisati neadekvatnoj razini tjelesne aktivnosti.

Tjelesna neaktivnost faktor je rizika za moždani udar

Kao i koronarna bolest srca, moždani je udar bolest koja utječe na arterije. Jedina je razlika što utječe na arterije koje dovode do mozga i unutar njega, a ne one u srcu. Moždani udar nastaje kada krvna žila koja nosi hranjive tvari i kisik do mozga pukne ili se blokira. Ograničena opskrba krvlju izglađuje pogođeni dio mozga, uzrokujući umiranje moždanih stanica. Ovisno o mjestu gdje se dogodi, moždani udar može dovesti do gubitka vida, onesposobljavanja bolesti i neurološke komplikacije na jednoj strani tijela.

Tjelesna neaktivnost jedan je od promjenjivih čimbenika rizika za moždani udar. Ostali uključuju hipertenziju, dijabetes, dislipidemiju (nenormalni nivo kolesterola i triglicerida), pretilost, pušenje cigareta i  srčane bolesti.

Nekoliko studija pokazuje da se moždani udar može spriječiti pridržavanjem zdravog načina života, koji uključuje određenu razinu tjelesne aktivnosti.

Ako ste fizički neaktivni, riskirate srčani udar

Srčani udar se ponekad naziva i tihi ubojica jer se može dogoditi bez pokazivanja simptoma. Kad se prekine dotok krvi u srce zbog začepljenja arterija, srčani mišić pati i na kraju pretrpi oštećenja. Srčani udar, kad nije “tih”, uzrokuje bol ili stezanje u sredini grudnog koša, bol u gornjem dijelu tijela i obilno znojenje. Iako srce može na kraju zacijeliti od srčanog udara, od njega se ne oporavlja u potpunosti. Ožiljci i oštećenja na srčanom udaru mogu dovesti osobu do većeg rizika od razvoja drugih srčanih problema.

Održavanje tjelesne aktivnosti jedan je od najboljih načina za smanjenje rizika od koronarne srčane bolesti, glavnog uzroka srčanog udara.

Redovita aerobna aktivnost, umjerenog do jakog intenziteta, pomaže u snižavanju krvnog tlaka, lošeg nivoa kolesterola, razine triglicerida, razine šećera u krvi i inzulina te razine C-reaktivnog proteina (CRP).

Izbjegavanje sjedećeg načina života može zaštititi vaše srce od srčanih epizoda, ubrzati oporavak od srčanih operacija i smanjiti rizik od ponavljajućih srčanih događaja poput srčanog udara.

Ostati fizički aktivan samo je jedna od mnogih stvari koje možete učiniti kako biste spriječili preranu smrt i bolesti srca.

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata

Za Rockfelerove, nema brige oni zamjene pumpu kad istikne rok trajanja…Provjerite koliko u prosijeku zive. I ne samo oni, Kraljevska obitelj i da ne nabrajam sve one koji nam kroje sudbine ….

otpisani
Member
otpisani

Emiliano Zapata
David Rockefeller (bankar) umro je u 102. godini i zasigurno je tu bilo i “zamjena pumpi” ili jednostavno, čačkanja po genu.
Najlakše bi bilo modificirati gen prije rođenja i tada bi čovjek mogao i više živjeti, …ali bogovi nagrađuju duljim životom samo lojalne i učinkovite goniče robova. David Rockefeller je zasigurno bio učinkovit u svojoj zadaći pa je eto, naknadno nagrađen sa još gotovo tridesetak godina duljega života od ostalih običnih robova. Iz toga (i još nekih) razloga postoji zdravstvena skrb koja je dostupna proporcionalno visini bankovnog računa, jednostavno kao još jedan motiv goničima robova da ostanu lojalni…

stefano
Gost
stefano

otpisani ebate život sa sto godina ako nemožeš handriti i piti rakiju

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata

hvala

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton

@otpisani
Da je njemu bila moja punica, pita’ bi ga ja…. tog Davida.
Rastavila bi ga ka’ beba zvečku.
Ne bi ima’ ni za prosjački štap….
Ni bivša karlovačka Jugoturbina mu ne bi nasmagala pumpi….

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton

A što se tiče ovog ”volim se gibat, gibat”……
Moj dobar prijatelj je svojevremeno nosio sat Seico 5. Automatik.
Jedno prijepodne, ispravan, sta’ mu je na ruci….
Dok je čovjek bio na poslu….. u onoj Jugi…..
Čudo od države….. koliko je potrajala……
Japanci……. nikad od njih pravih ljudi…..
Ne znaju napravit’ sat da se navija na pogled.
Nego mora na pokret.

marmel
Gost
marmel

Tu nitko ne spominje socijalni zivot koji je puno vazniji od svih tih preporuka, sport je ok, bavim se i ja, ali ta socijalna komponeta je najbitnija.
Internet gori to je bitno: Danas je paprika dobra, suta paradajz, prekosutra krumir,bijeli luk i limun, naranjda orasi,chiasammen, orasi, jabuke,kruske, itd. da ne nabrajam. Hocu reci mi smo postali idioti ove lude idiotske politike koja samo cilja na konsum. Budi umjeren u jelu i picu je jedini recept, naravno bez socijalnih kontakta ne ide.Kada idem sa dobrim prijateljima na jelo i pice tlak mi je perfekt, a kad citam ove idiotske preporuke i dijete sam vec seceras i sve ostale bolesti imam. Socijalizam promasena stvar na zalost, kaitalizam se vraca u feudalizam, tu smo svi svjedoci svaki dan(na srecu ne zivim na balkanu) pa vi budite u fasizmu npr.kod Zukerberga u facebook(ja na srecu nisam) ludnica
Lijep pozdrav Marinko

Zvrk
Gost
Zvrk

Tko može, neka puno šeta i bu u redu.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik