fbpx

Potencijalno sredstvo za snižavanje kolesterola krije se u lišću masline?

masline

Dijabetes, posebno dijabetes tipa 2, danas se smatra globalnom pandemijom. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, globalna raširenost dijabetesa kod odraslih porasla je s pet na gotovo devet posto u 2014. Dijabetes je kronično stanje koje može uzrokovati sljepoću, srčane udare, zatajenje bubrega, moždani udar i čak smrt. Statistički podaci pokazuju da je dijabetes u 2016. godini izravno uzrokovao smrt oko 1,6 milijuna ljudi širom svijeta.

Posljednjih godina istraživanja koja uključuju biljke s antidijabetičkim svojstvima dala su značajne rezultate. Jedna takva studija, koja se pojavila u časopisu Nutrition Research, usredotočila se na zdravstvene koristi maslinovog lišća, posebno za preddijabetičare. Masline (Olea europaea) nadaleko su poznate po antioksidacijskim, antikancerogenim i kardioprotektivnim svojstvima, ali istraživači sa Sveučilišta Tsukuba u Japanu otkrili su da njihovi listovi mogu pomoći i u metabolizmu lipida.

Oleuropein, fitonutrijent koji može sniziti razinu lipida u krvi, najobilniji je antioksidans koji se nalazi u svježim, nezrelim maslinama. Studija je otkrila da je oleuropein prisutan i u listovima masline i da ima blagotvorno djelovanje protiv dislipidemije, dijabetesa tipa 2 i pretilosti.

Veza između pretilosti, dijabetesa i kolesterola u krvi

Prekomjerna tjelesna težina ili pretilost je faktor rizika za dijabetes tipa 2. Istraživanja sugeriraju da prekomjerna težina naglašava endoplazmatski retikulum (ER), staničnu organelu koja je odgovorna za obradu proteina. Kada je ER nadjačan zbog priliva hranjivih tvari uzrokovanih prejedanjem, to signalizira stanici da vlaži inzulinske receptore. Zbog toga stanica reagira slabije na inzulin, što na kraju rezultira inzulinskom rezistencijom i visokom razinom šećera u krvi. Inzulinska rezistencija je prethodnica dijabetesa tipa 2.

Pored šećera u krvi, dijabetes je također poznat po utjecaju na razinu lipida u krvi. Osobe s dijabetesom imaju tendenciju da imaju nižu razinu dobrog kolesterola (HDL) i visoku razinu triglicerida i lošeg kolesterola (LDL). Ovo stanje, poznato kao dijabetička dislipidemija, povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Dijabetička dislipidemija je lječiv faktor rizika za kardiovaskularne bolesti; međutim, ljudi mogu razviti aterosklerozu i koronarnu bolest srca prije nego im se dijagnosticira dijabetes.

Pijenje čaja od maslinovih listova snižava razinu lipida u krvi kod preddijabetičara

U svojoj su prethodnoj studiji istraživači izvijestili da čaj od maslinovih listova (OLT) koristi pretilim osobama i dijabetičarima. Stoga su hipotizirali da OLT može imati izraženiji učinak na pretilost u trbuhu, kao i na metabolizam glukoze i lipida, kod preddijabetičara. Da bi testirali ovu hipotezu, istraživači su angažirali osobe od 40 do 70 godina s indeksom tjelesne mase od 23 – 29,9 kilograma (kg) / kvadratnih metara (m2). Nasumično su sudionike dodijelili ili OLT grupi ili OLT grupi niske koncentracije (LOLT). Intervencija koja je uključivala potrošnju 330 mililitara (mL) OLT-a ili LOLT tri puta dnevno tijekom obroka, trajala je 12 tjedana.

Istraživači su otkrili da su nakon intervencije razine triglicerida i LDL u serumu značajno smanjene u skupini s OLT-om. Ova smanjenja bila su veća od onih koja su pronađena u skupini LOLT. Iako se tjelesna težina, opseg struka i razina inzulina nisu značajno promijenili u obje skupine, razine šećera u OLT-u na glavi su naglo smanjene od onih iz LOLT grupe.

Na temelju tih rezultata, istraživači su zaključili da OLT može učinkovito sniziti razinu lipida u krvi preddijabetičara. Međutim, potrebne su daljnje studije kako bi se precizno utvrdio učinak lišća masline na trbušnu pretilost i metabolizam glukoze.

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
14 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Alxx
Gost
Alxx
7 mjeseci prije

Prekomerno žderanje rafinisanih ugljenih hidrata je osnovni uzrok visokog šećera u krvi, a samim tim i visokog nivoa insulina, a onda time insulinske rezistencije…

Čim je šećer u krvi non-stop visok on nagriza zidove krvnih sudova i čini ih poroznim i pogodnim za razvoj ateroskleroze.

Kad se to ukombinuje sa deficitom Vitamina C, jetra nema izbora do da podiže nivo lipoproteina A, koji je neka vrsta ‘prve pomoći’ za lepljenje oštećenih zidova krvnih sudova… Lipoprotein A se transportuje LDL-om i otuda porast LDL markera… raspadanje krvnih sudova je osnovni uzrok porasta LDL markera…

Kako se leči visok LDL holesterol…?

Pa lepo 🙂

Manje rafinisanih ugljenih hidrata i rafinisanih biljnih ulja, a više kvalitetnog mesa, jaja i kvalitetnih masnoća…

Vitamin C, Vitamin E, lizin, omega 3 (EPA,DHA) za regeneraciju endotela krvnih sudova…

otpisani
Member
Famed Member
otpisani
7 mjeseci prije

“Čim je šećer u krvi non-stop visok on nagriza zidove krvnih sudova i čini ih poroznim i pogodnim za razvoj ateroskleroze.” ??
(bilo bi interesantno čuti kako to šećer “nagriza” stijenke krvnih žila…opiši taj proces ?)

“Lipoprotein A se transportuje LDL-om”… ??

… i zašto misliš da je (visok?) LDL bolest koju treba “liječiti”…?

Alxx
Gost
Alxx
7 mjeseci prije

Što se tiče uticaja visokog šećera u krvi na zidove krvnih sudova, imaš gomilu dobrih predavanja na YT od strane lika koji se zove Ivor Cummins, bavi se istraživanjem kardio vaskularnih bolesti, i ima izuzetno kvalitetan materijal na ovu temu…

Suština problema sa krvnim sudovima je što se tek skorije razumelo da su krvni sudovi iznutra obloženi spletom ultratankih vlakana koji se zovu glikokaliks, i koji poboljšavaju protok krvi i štite zid krvnog suda od oštećenja, s tim da je ovaj sloj jako osetljliv na visok nivo glukoze – ona ga uništava izuzetno efikasno…

Nakon što je uništen glikokaliks, visok nivo glikoze u krvi pravi još jedan problem, a to je da povećava oksidaciju LDL-a, i to je onda zapravo ono što pravi problem – oksidirani LDL, a ne celokupni LDL.

To je odgovor na drugo pitanje – samo frakcija oksidiranog LDL-a je problem, i to treba “lečiti” na način da se smanji konzumacija rafinisanih ugljenih hidrata, rafinisanih ulja, a i glad uopšte nije loša kao alatka…

Ovde još treba istaći da je jako bitno i da nivo HDL-a bude optimalan, jer to ima izuzetno veliku važnost za očuvanje zdravih zidova krvnih sudova.

O svemu ovome možete detaljno pogledati u sjajnim predavanjima već gore spomenutog Ivora Cumminsa, gde on ulazi u detaljnu analizu ovog problema, a koju bi ljudi trebalo da čuju jer se iz nje da razumeti mnogo bitnih stvari…

otpisani
Member
Famed Member
otpisani
7 mjeseci prije

zahvaljujem. … ali bi bilo dobro da kada nešto konstatiraš, to na razumljiv način i obrazložiš, da može svatko sebi predočiti što misliš.
“glikokaliks” je u sastavu stanične membrane svih stanica u tijelu a ne samo krvnih žila (to bi slikovito mogli reći)- “rešetka na vratima” stanične membrane koju ne nagriza šećer već bude prekrivena začepljena (sljepljena) lektinima (iz pogrešne hrane) pa stanica počinje lošije vršiti svoju funkciju, postaje “gladna”, te u konačnici dolazi do njenog odumiranja…

Mislim da mi ne možemo i ne bi trebali umjetno mijenjati odnose HDL-a i LDL-a jer su oni u proporcionalnoj vezi upravo zbog njihove svrhe, i porijekla kolesterola (je li iz hrane, ili iz jetre.)…

Alxx
Gost
Alxx
7 mjeseci prije

Ne znam za tu problematiku sa lektinima.

Što se tiče negativnog učinka glukoze na zidove krvnih sudova to 100% dokazano van svake sumnje.

Lucija
Gost
Lucija
7 mjeseci prije

otpisani
Čitala sam – postoje naznake u dva rada da je dijabetes – autoimuna bolest…?
Možete li ponoviti ono kako dolazi do poroznosti crijeva? Sve mi se čini da se tu kriju neki odgovori…?

Alxx
Gost
Alxx
7 mjeseci prije

Kad god fali Vitamina C u organizmu, GI trakt je u opasnosti, zbog toga što je generisanje kolagena izuzetno važno za ‘popravku’ endotela creva… a prekursori za genezu kolagena su vitamin C i aminokiseline lizin i prolin…

otpisani
Member
Famed Member
otpisani
7 mjeseci prije

Lucija
Rekao bi da je najpoznatiji i najrašireniji lektin u našoj prehrani – gluten, koji se lijepi na fine resice tankog crijeva, što ometa apsorpciju svih hranjivih sastojaka iz hrane i istodobno mu je tu prvi kontakt sa krvi gdje (vrlo moguće) dolazi u kontakt sa imunosnim receptorima koji ga doživljavaju kao uljeza pa ubrzano počinju stvarati antitjela koja mu već tu na samom začetku, svojom aglutinacijom trebaju spriječiti ulazak u krvotok. Obzirom da zbog tog procesa resice tankog crijeva postaju manje funkcionalne, hranjivi sastojci ne mogu biti prihvaćeni pa se gube dalje u debelo crijevo što postaje dobra podloga za razvoj nepoželjnih bakterija koje iritiraju crijevo, pa osim upale izazvane imunosnom reakcijom na lektin u tankom crijevu, imamo i upalu sluznice u debelom crijevu…

Zadržao sam se samo na glutenu, ali treba znati da sva hrana sadrži lektine koji ovisno o krvnoj grupi mogu za nju postati “neprijatelji” i potaknuti imunosnu reakciju već u krvotoku, pa nam krv postaje “gusta i ljepljiva” i lošije vrši svoju funkciju

Neki lektini koji se provuku imunosnom sustavu se lijepe na stanične membrane koje su prekrivene mrežastom strukturom sastavljenom od glikokaliksa (polisaharidni omotač) i (po meni) upravo su oni odgovorni za “inzulinsku rezistenciju” (jer priječe ulaz glukoze u stanicu)

Srećom, mnogi lektini kompatibilni krvnoj grupi, se lijepe sa nekim monosaharidima i oligosaharidima pa tako postanu neutralni.

otpisani
Member
Famed Member
otpisani
7 mjeseci prije

“glikokaliks značenje
glikokaliks (engl. cell coat), tanki (10-20nm) glikoproteinski ili polisaharidni omotač vanjske površine stanične membrane s kojom zajedno čini staničnu površinu. Negativno je nabijen i može vezati ione natrija i kalcija. Proizvod je stanične sekrecije i neprestano se obnavlja. Teško ga je oštro odijeliti od stanične membrane, jer se molekule koje ga izgrađuju neposredno nastavljaju na membranske proteine. Osim zaštitne uloge glikokaliks ima ulogu filtracije i regulacije prolaženja molekula do stanične membrane (difuzijska barijera) te stvaranja selektivne mikrookoline stanice. Glikokaliks sadrži antigene krvnih grupa te antigene (receptore) histokompatibilnosti i staničnog prepoznavanja. U tankom crijevu glikokaliks oko mikroresice (u četkastoj prevlaci) sadrži enzime koji sudjeluju u završnoj razgradnji ugljikohidrata i bjelančevina. (“Iz “medicinski.info”)

Eureka! —“Glikokaliks sadrži antigene krvnih grupa te antigene (receptore) histokompatibilnosti i staničnog prepoznavanja.”
Evo puta i dokaza gdje treba tražiti ishodište svih problema sa zdravljem!… – Nemoj da do glikokaliksa dođe supstanca koju on ne prepoznaje ili negativno na nju reagira, dakle – prema svojoj krvnoj grupi odaberi hranu koja se “sviđa” i koju glikokaliks “prepoznaje” i izbjegavaj sve kemijske preparate (koliko je moguće) i “lijekove”

…interesantno, medicini je sve to poznato ali nam o tome ne govore ništa, već nam tijela pune svojom destruktivnom “kemijom” … da apsurd bude veći, mi svi upravo njima idemo po pomoć, a kao nagradu oni nas opskrbe sa dodatnim količinama otrova. … nije čudo da nas vrag odnosi u patnji!

otpisani
Member
Famed Member
otpisani
7 mjeseci prije

“Prekomjerna tjelesna težina ili pretilost je faktor rizika za dijabetes …” – doklegod bude vladala zabluda da je pretilost uzrok dijabetesu sve će se više udaljavati od rješenja problema. PRETILOST i DIJABETES su samo pokazatelji istog uzročnika – SIMPTOMI konzumacije namirnica koje sadrže štetne lektine, lektine koji aglutiniraju krv i stanične membrane spriječavajući metabolizam ugljikohidrata i njegovo sagorijevanje i pretvaranje u energiju, …pa se to manifestira kroz akutno (kasnije i kronično) povećanje razine šećera u krvi – DIJABETES… i pretvaranje tog šećera u masnoću koja se taloži svuda po tijelu – PRETILOST.

…”DOBAR” kolesterol, “LOŠ” kolesterol… Jednostavno – NE postoje dobar i loš kolesterol (predlažem štovanoj I. Marinović da o kolesterolu ne piše na ovakav način, jer HDL i LDL, čak nisu ni kolesteroli već transporteri kolesterola) … HDL je LIPOPROTEIN (velike gustoće) koji na sebe prihvaća kolesterol unesen hranom i onaj kolesterol koji su stanice odbacile, pa tako natovaren ide u jetru gdje se razlaže uglavnom na žuć i nešto kolesterola… LDL je također LIPOPROTEIN (niske gustoće) koji na sebe tovari kolesterol proizveden u jetri i transportira ga prema milijardama stanica našega tijela i bude iskorišten za gradnju hormona – kortizola, vitalno bitnih spolnih hormona, izgradnja mišića i kostiju (anabolici), regulira san, steroidnih hormona (bez kojih nema metabolizma minerala) za stvaranje vitamina D, za gradnju mitohondrija i membrana svih stanica u tijelu (zar takav LDL može biti LOŠ ? ) itd. itd…

Nikakvi lijekovi ni čajevi ni ikakvo trpanje tijela sa bilo kakvim preparatima nas ne može izliječiti do kraja ako mi i dalje u naše tijelo unosimo hranu koja za našu krvnu grupu sadrži specifične, štetne lektine koji od naše krvi prave “ljepilo” i oblažu naše stanične membrane umanjujući njihovu sposobnost upijanja i metaboliziranja hranjivih sastojaka i minerala do te mjere da cijeli organizam izađe iz ravnoteže, pa do stvaranja fatalnih bolesti (dijabetes, bolesti srca i žila, karcinomi…) Naravno, zdravlje u velikoj mjeri ovisi i od izbjegavanja unošenja svega ostaloga što ga može narušiti…

Alxx
Gost
Alxx
7 mjeseci prije

Gojaznost i dijabetes su posledica insulinske rezistencije.

otpisani
Member
Famed Member
otpisani
7 mjeseci prije

Da, jasno kao dan ! … a što dovodi do odbijanja učinka inzulina ?? …evo mog odgovora – inzulin donese glukozu “na prag” svakoj stanici u tijelu, ali ova ne može “otvoriti svoja vrata” zato što su isprepetena i sljepljena od lektina ” iz pogrešne hrane”, pa doneseni šećer ostane “pred vratima” (nemetaboliziran) – stanica ostaje bez hrane a krvotok se zasićuje glukozom.

Alxx
Gost
Alxx
7 mjeseci prije

Jedan od najbitnijih razloga zašto dolazi do insulinske rezistencije je zato što su ćelije već pune glukoze…

Zato je gladovanje (post) jedan od najboljih načina za uklanjanje insulinske rezistencije (100% dokazano), jer se time u stvari dozvoljava ćelijama da potroše zalihe koje već imaju u sebi…

otpisani
Member
Famed Member
otpisani
7 mjeseci prije

Alxx
“Jedan od najbitnijih razloga zašto dolazi do insulinske rezistencije je zato što su ćelije već pune glukoze…”

Oprosti, ali uz ono što znam o inzulinu i metabolizmu glukoze u samoj stanici, ovo što kažeš nema logike…
Što to znači “ćelije već pune glukoze” ??… i zašto bi se glukoza u stanici zadržavala nakon što je ušla ?

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
14
0
()
x