Hoće li Kina, Rusija, Turska i Iran stvoriti novu međunarodnu valutu?

Dok Washington povećava sankcijski pritisak na svoje geopolitičke konkurente i koristi američki dolar kao instrument za promicanje svoje političke agende, Kina, Rusija, Turska i Iran možda će trebati osmisliti novu međunarodnu valutu koja će uravnotežiti hegemoniju dolara, predlaže turski ekonomist.

Moskva i Peking trebaju smanjiti rizik od sankcija jačanjem svoje tehnološke neovisnosti, prelaskom na plaćanja u svojim nacionalnim valutama i svjetskim valutama koje služe kao alternativa dolaru, naglasio je 22. ožujka, tijekom dvodnevnog posjeta Kini, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Ovo nije prvi put da Rusija poziva na okretanje od dolara i prelazak na nacionalne valute: u srpnju 2019. dvije zemlje potpisale su sporazum o nagodbi bilateralne trgovine u svojim valutama, dok je u listopadu 2019. Moskva sklopila sličan sporazum s Ankarom. Mjesec dana ranije, Središnja banka Irana (CBI) objavila je da su se Islamska Republika i Rusija dogovorile da će sve financijske transakcije obavljati s domaćim novcem, dodajući da je oko 30 % do 40 % međusobne trgovine Irana i Turske namireno u lirama i rialima, a ostatak u eurima.

Svjetski fiskalni sustav koji je zasnovan na dolaru okreće svijet prema siromaštvu

“Kina, Rusija, Turska i Iran počeli su postupno mijenjati postojeći financijski poredak prema kojem Sjedinjene Države nameću svoje interese cijelom svijetu,” napominje Bartu Soral, ekonomist za razvoj i književnik te bivši voditelj Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP). “Ovo je ispravan, nužan i logičan korak. Naravno, SAD pokušava” kazniti ove zemlje sankcijama zbog činjenice da su se te zemlje suprotstavile sustavu”.

Monetarni sustav Bretton Woodsa, stvoren nakon Drugog svjetskog rata, dao je dolaru status međunarodne pričuvne valute, objašnjava ekonomist, dodajući da je to omogućilo Sjedinjenim Državama vršenje pritiska kroz dolar i pokušaje upravljanja financijskim tokovima širom svijeta.

U 2017. godini ukupan opseg svjetske trgovine iznosio je 74 bilijuna dolara, dok je ukupan opseg financijskih transakcija dosegnuo 1,27 kvadrilijuna dolara, što znači da obujam financijskih transakcija premašuje ljestvicu realnog sektora za 18 puta, navodi Soral. Ono što je zanimljivije jest da se 75 % tih transakcija obavlja u dolarima bilo u Londonu ili u New Yorku: “Ovaj je sustav odvojen od proizvodnje i ne pruža zaposlenje, a obogaćuje šačicu monopolista, koji kontroliraju glavne financijske tokove,” kaže ekonomist.

U međuvremenu, ako se pogledaju podaci za 2017. godinu, vidjelo bi se da Kina, Rusija, Turska i Iran čine 30 % svjetske proizvodnje, gotovo 28 % ukupne svjetske izvozne trgovine i 35 % svjetske populacije, ističe Soral. Usporedbe radi, ukupni udio Sjedinjenih Država u svjetskoj proizvodnji iznosi 12 %, dok udio zemlje u svjetskoj izvoznoj trgovini iznosi samo 13 %, naglašava ekonomist.

“Kako bi uništili unipolarni sustav pod vodstvom SAD-a, zbog kojeg su SAD odvele svijet na rub kaosa, konfrontacije i siromaštva, možda će biti potrebno stvoriti novu jedinstvenu međunarodnu valutu, koju bi gore spomenute zemlje mogle da koriste s vlastitim nacionalnim valutama”, vjeruje turski ekonomist.

Kada je riječ o Turskoj, ona definitivno treba izaći iz financijske strukture koju predvode SAD kako bi ojačala proizvodnju, zapošljavanje i posljedično, ekonomsku dobrobit zemlje, navodi Soral.

Pokušaji dedolarizacije širom svijeta

Kina sada napreduje s internacionalizacijom yuana u zemljama koje sudjeluju u inicijativi Pojas i put (BRI), koju vodi Peking. Osim toga, Narodna Republika iznijela je projekt digitalnog yuana, koji bi jednog dana mogao stati na kraj hegemoniji dolara u svjetskoj trgovini, navodi Financial Times.

Tijekom svog predsjedanja osmočlanom Šangajskom organizacijom za suradnju (SCO) 2020. godine, Rusija se aktivno zalagala za razvoj ekosustava za plaćanja u nacionalnim valutama unutar bloka, navodi VEB.RF, ključna ruska razvojna institucija, koja je preuzela ulogu predsjednika Međubankarskog konzorcija SCO-a za ovo razdoblje. Uz četiri države promatračice, blok ŠOS-a čini približno polovicu svjetske populacije i četvrtinu svjetskog BDP-a.

Sa svoje strane, Nova razvojna banka BRICS-a također se želi usredotočiti na kreditiranje u lokalnoj valuti. U kolovozu 2019. Financial Times citirao je bankare organizacije da su se, iako se NDB za financiranje uglavnom oslanjao na svoj dolarski uplaćeni kapital, “50 posto projekata trebalo bi financirati u lokalnoj valuti” u budućnosti. Održavajući govor 20. travnja 2020., predsjednik banke K.V. Kamath, napomenuo je da je četvrtina od 15 milijardi dolara financijske pomoći dane 2019. godine bila u nacionalnim valutama.