Kineski izvoz ponovo postaje negativan, a uvoz opada usljed koronavirusne krize

Kineski izvoz i uvoz
33 komentara

Nakon što je u aprilu pokazao prve znake rasta, kineski izvoz je ponovo opao prošlog mjeseca na 206,8 milijardi dolara, za više od tri odsto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Podaci o izvozu koje je kineska carinska agencija objavila u nedelju su i dalje daleko bolji nego što su to očekivali ekonomisti, pošto je Reutersova anketa analitičara prognozirala pad od sedam odsto, a oni koje je anketirao Blumberg predviđali su nešto manji pad. Međutim, majski međugodišnji pad od 3,3 posto i dalje je nagli pad u odnosu na iznenađujući rast objavljen mjesec dana ranije, kada je izvoz porastao 3,5 posto.

Carinski podaci pokazali su da je uvoz ostao ozbiljno pogođen padom potražnje, jer je opao za 16,7 odsto, na 143,9 milijardi dolara u istom periodu. Ranije je postojala nada da će se međugodišnja kupovina moći oporaviti od pada od 14,2 posto u aprilu.

Neki analitičari objasnili su da su prethodni bolji rezultati kineske spoljne trgovine uslijedili nakon što su fabrike požurile da ispune zaostale porudžbine kada im je dozvoljeno da se ponovo otvore nakon višenedeljnog zatvaranja zbog koronavirusa. Iako je virus većinom suzbijen u Kini, koja je prva zemlja pogođena pandemijom, on i dalje bjesni u drugim dijelovima svijeta, poremetivši lance snabdijevanja i osakaćujući potražnju potrošača.

Rastući jaz između uvoza i izvoza doveo je do kineskog trgovinskog suficita od 62,9 milijardi dolara, a suficit samo sa SAD dosegao je 27,9 milijardi dolara. U kombinaciji sa strahovima da bi Covid-19 mogao da spriječi Kinu da ispuni svoja obećanja u vezi sa trgovinskim sporazumom sa SAD, koje žele da prodaju robu u vrijednosti od 200 milijardi dolara Pekingu u naredne dvije godine, trenutni trend može dodatno dovesti u pitanje sudbinu sporazuma, s obzirom na to da tenzije još uvijek rastu između dvije sile.

IzvozkinaKoronakrizaPandemijauvoz
Pretplatiti se
Obavijesti o
33 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Istrazuj
3 godine prije

“… Iako je virus većinom suzbijen u Kini, koja je prva zemlja pogođena pandemijom, on i dalje bjesni u drugim dijelovima svijeta…”

Virus “smrtonosne korone – NIGDJE ne bjesni – osim u MSM govnjivim natpisima i laznim “testovima” koje je eugenicar Gates i njegov institut Hoppkins “proizveo” – da bi namagarcili ljudsku rasu!
Sve ostalo je fantazija ja malu djecu i budalaste naivce.

Kaj ti
3 godine prije

Nitko u EU&SAD više ne kupuje kineski robu, čak i rusi posustaju (ali to je druga priča, rusima i kinesko postaje preskup). Zapad lagano proizvodnju seli iz Kine u indiju

eoifbgestgoiestgoiegiejtretghet
3 godine prije

Nije još ni krenulo kako treba, tek se zahuktava ovo sa Kinom. Tako su i Šikija uzdigli u nebesa iz minhenskih pivnica dok je gradio autoceste ko i Kina danas pa su ga u cvaj beben krigu stropoštali na taj način da je njeno rođenje platilo glavom 8 miljuna teutonaca i 26 miljuna rusa, naravno anglosasi su prošli sa ogrebotinom. Kinezi ne shvačaju da za njih nisu namjenjeni ekvivalenti Drezden i Keln sa klasičnim i zapaljivim sredstvima već nukleusi i to po svim gradovima a ne samo po dva kao sa đaposima. Kinezi ne shvačaju (shvačaju oni koji ju vode za tamu) da će samo oni udesetorostručiti žrtve iz cvaj beben kriga u skorašnjem draj beben krigu.

jozo
3 godine prije

Usa izvoza uopce i nema a uvoze cak i Kineska govna

Zax
3 godine prije

Slom americke ekonomije povuklo je i kinesku za sobom. Jer kina je zadnjih trideset godina rasla na americkoj(uglavnom) potrosnji. Kineski pad gurnuo je Australiju u prvu recesiju u zadnjih nekoliko desetljeca jer Australia koja je ostala bez preradjivacke industrije je ovisna o izvozu sirovina u kinu. To je pogodilo i europu koja je prakticni europska kolonija. A nastradala je i rusija zbog manje potraznje za sirovinama koje je uglavnom izvozila u kinu i europu. Zanimljivo je da se korona sirila istim putem i brzinom kao ekonomska kriza. Ili kako je jos prije koje desetljece americki ministar financija objasnio francuskom predcjedniku: dolar je nasa valuta ali vas problem.
P.s. ako netko iz redakcije logicno ovo cita nebi bilo lose da nesto napravite s komentiranjem. Clanak o lukasenku npr. prostor za komentare je obican svinjac gdje trolovi orgijaju. Skoro sam se ispovracao kad sam ono vidio.

Siniša
3 godine prije

Veoma puno slova ali se apsolutno isplati pročitati, pokazuje kako to Kinezi pametno rade…. “SAD su otvorile novi front u borbi protiv Kine. Na svom teritoriju. Sjedinjene Države ozbiljno raspravljaju o zabrani Kineza da studiraju u Americi, kao i predavanja na fakultetima i sveučilištima. Objašnjenje je: kako bi se borili protiv kineske industrijske špijunaže. Međutim, već se čuju upozorenja da će te zabrane prvenstveno naštetiti Sjedinjenim Državama. Hladni rat, koji traje između Sjedinjenih Država i Kine, postupno eskalira u totalni sukob na svim područjima osim izravnih vojnih operacija. Svi drugi segmenti tog rata već su blistavi: ideološki, ekonomski, politički, kulturni, čak i znanstveni. Kina je već proglašena velikom prijetnjom američkoj znanosti. To je dijelom točno. Od 2000. do 2017. godine, američka ulaganja u istraživanje i razvoj porasla su u prosjeku 4,3 posto godišnje, a u Kini – oko 17 posto. Zahvaljujući tome, Peking je već 2019. nadmašio Sjedinjene Države u… Čitaj više »

Siniša
3 godine prije

I naravno NATO, nemoj neko da se posle buni uz obrazloženje da oni nemaju ništa sa tim… “Jačanje Kine, njezin gospodarski rast i aktivna vanjska politika ne mogu ostati bez reakcije zemalja članica NATO-a u skoroj budućnosti, vjeruje generalni tajnik Saveza, Jens Stoltenberg, koji je u ponedjeljak predstavio strategiju razvoja vojnog bloka do 2030. godine. “Kina će uskoro postati glavna ekonomija na svijetu. Ima drugi najveći vojni proračun. Zemlja ulaže značajno u moderne tehnologije, rakete koje imaju niz alias zemalja. Približava nam se u kibernetskom prostoru, na Arktiku, u Africi. Ulaže sredstva u infrastrukturi, sve više surađuje s Rusijom. Sve to mora imati posljedice po sigurnost saveznika, zbog čega moramo reagirati “, objasnio je Stoltenberg. Podsjetio je da se o jačanju Kine razgovaralo na samitu NATO-a održanom u prosincu u Londonu. “Čelnici NATO-a na sastanku u Londonu složili su se da pitanja sigurnosti treba razmotriti u kontekstu jačanja Kine. Rast… Čitaj više »

Zoran
3 godine prije

Churchill je bio rekao: Vjerujem samo onoj statistici koju sam falsificiram.

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI