fbpx

Nafta po 80 dolara Rusiji daje nenadani višak prihoda

Nafta

Ekonomske vijesti za Rusiju su zatvaranjem tržišta nafte ovog tjedna zvučale kao pobjedničke fanfare. Ruski savezni proračunski višak je u prvom tromjesečju 2018. iznosio 344,35 milijardi rubalja, odnosno 1,5% BDP-a. U nacrtu izmjena i dopuna proračuna kojeg je Ministarstvo financija Rusije podnijelo Državnoj Dumi, krajem godine se planira proračunski višak od 0,5% BDP-a ili 440,6 milijardi rubalja, umjesto ranije utvrđenog deficita od 1200 milijardi rubalja.

Prema Ministarstvu gospodarskog razvoja će višak biti znatno veći i doseći će 1,2% BDP-a ili više od 1000 milijardi rubalja.

Istovremeno, prema sadašnjem “proračunskom pravilu”, oko 3500 milijardi rubalja se može dodatno usmjeriti u Nacionalni fond socijalne skrbi.

Uzroci takvog financijskog i ekonomskog čuda su vrlo jednostavni i još jednom potvrđuju važnost realne ekonomije i proizvodnje.

Uspjehu su doprinijeli domaća obrambena industrija, agroindustrijski kompleks i Inovacijski centar Skolkovo, ali u prvom redu svjetske cijene nafte koje se sada sa sigurnošću približavaju granici od 80 dolara za barel i spremne su je probiti.

Bloomberg prognozira “kratkoročni” rast na 100 dolara, što je daleko od maksimalnih procjena, a Goldman Sachs se zbog smanjenja zaliha u svim razvijenim zemljama Zapada i geopolitičkih rizika kladi na fiksnu cijenu od 80 dolara, koja će vjerojatno rasti.

Tijekom izrade proračuna za 2018. je  ruska vlada uzela referentnu cijenu nafte od samo 43,8 dolara po barelu, gotovo dvostruko manju od trenutne.

Ako cijene nafte ostanu na ovoj razini, čak i nešto manjoj, ruski proračun može računati na oko 4340 milijardi rubalja prihoda, ili 70 milijardi dolara.

Krajem 2017. je barel “crnog zlata” koštao 64 dolara. Sve svjetske vodeće banaka, osim Morgan Stanleya, Bank of America i Barclaysa, predviđali su da će prosječna cijena nafte u 2018. biti od 65  do 70 dolara po barelu. Čak ni oni se nisu usudili prognozirati rast na 80 dolara i više.

Što se dogodilo na svjetskim tržištima?

nafta, bušotina, novac

Na svjetskim tržištima nakon Nove godine se “dogodio” Donald Trump, koji je 9. veljače konačno potvrdio odluku  američkog Kongresa o podizanju stropa nacionalnog duga do ožujka 2019.

Nakon toga je američki predsjednik, uz više od godinu dana odgode, počeo je provoditi ključnu točku njegova inozemnog gospodarskog programa. Jednu za drugom je počeo uvoditi uvozne carine, izricati nove sankcije, uključujući i antiruske, na kraju i one protiv Kine, koje su navodno riješene sporazumom između kineskog državnog tajnika Liu Hea i američkog ministra financija Stevena Mnuchina, ministra trgovine Wilbura Rossa i američkog trgovinskog predstavnika Roberta Lighthizera. No, Peking je rekao da treba pričekati i vidjeti hoće li američka strana ispoštivati svoj dio sporazuma, jer je u suprotnom slučaju za njih dogovor nevažeći. I na kraju se jednostrano povukao iz nuklearnog sporazuma posla s Iranom.

Ovo je bila kap koja je prelila čašu i uzrokovala strahove na tržištu, što je podiglo cijene nafte. Trump je sve ovo tvrdoglavo činio s namjerom da oživi “revoluciju škriljevca”.

Naravno, Trumpova inicijativa protiv Irana je Americi dala neke “prednosti”. U američkim bankama je ostala “zamrznuta” iranska imovina ukupne vrijednosti 300 milijardi dolara. Iransku naftu i plin je proglasio “nezakonitima” na svjetskom tržištu, što je već dovelo do povećanja svjetskih cijena nafte i plina.

Rast cijena energenata je poticaj za rast industrija nafte i plina iz “škriljca” u Sjedinjenim Državama, koja se umjesto bankrota mogu pripremiti za nove investicije.

Trgovinski rat između Sjedinjenih Država i Kine može prijeći  u “hladnu” fazu, bez pogoršanja odnosa, što se također dogodilo, budući da će se izvozni potencijal kineskog gospodarstva djelomično smanjiti zbog skupih energenata, a američki bi se trebao povećati zbog “škriljca” i dopinga kojeg je dobio dolar. Isto vrijedi i za EU, koja je tradicionalno bila ekonomska zona s manjkom energije. Zemlje izvoznice nafte ovisne o Sjedinjenim Državama, kao što su Saudijska Arabija i ostale monarhije Perzijskog zaljeva, ponovno će živnuti i plaćati američke “usluge” u sektoru sigurnosti.

SAD gube na drugom frontu i sve antiruske sankcije “kolektivnog Zapada”  lete kroz prozor. Europi je svega dosta, što se vidi i po odgovoru na sankcije protiv Irana i odluci Njemačke da se izgradi “Sjeverni tok 2”.

Što se tiče Moskve, tamo dobro znaju da sreća nije u novcu, čak ni količini koju posjedujete, koliko u načinu kako se novcem upravlja. S ovim se problemom prvenstveno suočava nova ruska vlada, koja će morati provesti dekret ruskog predsjednika Vladimira Putina za razdoblje do 2024. godine.

U svakom slučaju, ako se ne dogodi ništa nadnaravno, novac potreban za provedbu svih odredbi predsjedničke uredbe se može osigurati ubrzanim režimom u razdoblju od dvije do četiri godine.

No, kočnica u provedbi svih planova i projekata je tradicija ruske vlade, koja dodatne prihode ne troši sada, već ta sredstva sprema za “crne dane”.

Istina, treba nadoknaditi i gubitke najvećih ruskih tvrtki koji su uzrokovani sankcijama Sjedinjenih Država i saveznika, financirati velike projekte u inozemstvu i osigurati sredstva za subvencije iz državnog proračuna.

Dobro je da je plan da se sve mora uskladiti sa sustavnom modernizacijom ruskog gospodarstva, povećanjem realnih plaća, socijalnih davanja i mirovina, te barem djelomičnom naknadom zbog podizanja dobi za umirovljenje. Naime, trenutno muškarci u Rusiji u mirovinu idu sa 60 godina starosti, a žene s 55. Planira se povećanje dobi za umirovljenje za muškarce na 65 godina, a žene na 63, s tim da se svake godine starosna dob podigne za jednu godinu. No, ovo je još uvijek prijedlog vlade i treba vidjeti kakva će biti konačna odluka.

Nafta i zlato

Nafta po 80 dolara Rusiji daje nenadani višak prihoda 1

U Rusiji aktualni trend uspoređuju ne s vrijednošću dolara, nego sa zlatom. Naime, jedan od prioriteta politike Ministarstva financija i Središnje banke Rusije posljednjih godina je bio povećati zlatne rezerve zemlje.

U tom kontekstu treba pogledati niz cijena nafte izraženih ne “papirnatoj” američkoj valuti, već u tradicionalno univerzalnom ekvivalentu – zlatu.

Prije trideset godina je barel Brenta stajao 0,03568 unce zlata.

Prije 25 godina – 0,04837 unci.

Prije dvadeset godina – 0, 04798 unci.

Prije petnaest godina – 0,07268 unci.

Prije deset godina – 0,14537 unci.

Prije pet godina – 0,07121 unci.

Danas u svibnju 2018. barel nafte tipa Brent košta 0,06074 unce zlata.

Kao što možete vidjeti, cijena “crnog zlata” izražena u fizičkom zlatu samo raste, a skokovi cijena se pojavljuju u razdoblju prije krize.

U tom smislu, do kraja 2017. godine je Rusija je izvezla 256,787 milijuna tona nafte, naftnog i plinskog kondenzata. U istoj godini su rezerve zlata Rusije povećane su za 223,95 tona, ili 7,2 milijuna unci. Drugim riječima, prema sadašnjem paritetu cijena nafte i zlata, ako taj udio nije slučajan i bude trajao 2018. godine, rezerve zlata u Rusiji se mogu uvećati za više od tisuću tona.

0 0 vote
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
45 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Goran Bare
Gost
Goran Bare
2 godine prije

U svijetu skoči cijena nafte u 11:00 u BiH odmah u 11:05 najavljuju poskupljenje. U svijetu pojeftini cijena nafte u 11:00 u BiH se prave ludi, kažu ovcama imaju zalihe

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije
Reply to  Goran Bare

Nafta se kupuje unaprijed. Dakle, ovo što se troši sada je kupljeno prije 6 mjeseci i rafinirano protekla dva tri.

Riddick
Gost
Riddick
2 godine prije

Da , ali kada kupe naftu po nižim cenama onda opet iste cene …
U Srbiji ista priča , od reči do reči ista laž .

Good Old Rebel
Gost
Good Old Rebel
2 godine prije
Reply to  Riddick

Da, kada cijena pada onda su kod nas u Hrvatskoj iste, ali kad nafta i plin idu “gore”, e onda povećanje, bez spuštanja ako cijene opet padnu. Kod nas se potrošnja gradskih toplana “mjeri”…pa kad spustiš ventil cijena ista, a kada ga otvorišš opet cijena ista..e, onda ga otvoriš i griješ se do znoja. Kada stigne račun…odeš kod kardiologa i psihijatra…skineš tlak..i dobiješ nešto da te “oladi”, tako da i zdravstvo nešto zaradi.

Maus
Gost
Maus
2 godine prije
Reply to  Riddick

Uz to brane se na firu da im.je dolar skup ,stovise omjer dolar euro nikad bolji tj $povoljan

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije

Neće se povećati proračunski prihodi samo Rusije, veći SAD-a, Saudijske Arabije, Irana, Norveške…tj svih zemalja proizvođača nafte. Kako maloprodajna cijena goriva također raste, to će porasti proračunski prihodi i svih ostalih zemalja uključujući i Hrvatsku kojoj će prihod rasti samo po osnovu trošarina i PDV-a, ali ne i od koncesija na domaću naftu. Ta nafta, kao što je svima poznato, koja se nalazi u Slavoniji nije hrvatska nafta, nego mađarska pa će eto i Orban malo omastiti brkove na hrvatskoj nafti.
Veća cijena nafte znači također i veću potražnju za dolarom. a veći izdaci za naftu znače i manje preostalog dohotka za druge potrebe čija cijena će također rasti s rastom cijena nafte.
Možemo se veseliti novom ruskom izvanrednom prihodu i njihovim pridobivanjem nove moći za borbu za multipolarni svijet. Ma to plaćamo svi mi.Tuđe pobjede i tuđi porazi idu preko naših leđa.

Kora
Gost
Kora
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Meni je samo žao ljudi u Gazi koji uzalud ginu, dok cijene nafte “nenadano rastu”, a državnici sklapaju nove trgovinske ugovore ovisno o svojim preferencama. Koliko god nekima to bilo teško shvatiti, svi ovi procesi su povezani i usklađeni tako da izazivaju određene “nuspojave” na tržištu. Samo, dok cijena nafte i bogatstvo pojedinih države postaju sve veći, ljudski život postao je gotovo bezvrijedan. Ljudi su svedeni na “potrošnu robu” koja se koristi već prema potrebi, a zlato je proglašeno univerzalnom vrijednošću. Još samo da se obnove i javni običaji štovanja zlatnoga teleta pa će “napredak” ove civilizacije biti potpun.

Zadranin
Gost
Zadranin
2 godine prije
Reply to  Kora

@ Kora

Vidim, i Crkva će se odreći zlatnih križeva, pehara, pribora itd. za napredak civilizacije.

Malo sutra.

Eto ga.

Pljuc.

Kora
Gost
Kora
2 godine prije
Reply to  Zadranin

Poštovani Zadranine, u Svetom Pismu lijepo piše da će se u okviru Crkve pojavljivati tuđinci, odnosno lažni proroci, lažni pastiri, lažni vjernici i lažni dobrotvori, koji će umjesto Boga štovati materijalne stvari te zavoditi duše i odvlačiti ih od Riječi Božje.

Drugim riječima, u svakom žitu ima kukolja, jer kukolj, nažalost, raste zajedno s pšenicom. Međutim, zna se dobro što se na kraju spaljuje, a što se doista “zlati poput sunca” i ostavlja za sjeme. Usmjerite stoga svoj pogled na ono što je istinito i sveto pa Crkvu nećete poistovjećivati sa “zlatnim križevima, peharima i priborom”, nego i mnogim spasonosnim, dobrotvornim i humanim djelima koje ista Crkva podržava i financira, a koja iz nekog razloga promiču Vašem oku.

Zadranin
Gost
Zadranin
2 godine prije
Reply to  Kora

Ma sve to lijepo zvuči Kora, ali u stvarnosti ima više kukolja od žita/pšenice. Nažalost.

Ja sam s Crkvom raskrstio svoj put prije 17 godina, kad mi je zadnja živuća baka umrla, a svećenik, koji je vodio misu zadušnicu za nju, je počeo o politici, i ko bi trebao za koga glasati, ko je po volji Crkve i “naroda” itd.

Zamisli tada šesnaestogodišnjaka kako se diže iz prednjeg reda, hebe mater naglas svećeniku i Crkvi i politici, i odlazi van iz crkve.

Možeš ti govoriti lipo o crkvi koliko hoćeš, ali ona je svoje kredite u očima naroda izgubila.

Pokrenut ću referendum o tome da li ste za to da se Crkva financira na njemački način, tj. ko je vjernik, registrira se i plaća crkveni porez/uzdržavanje.

Pa ćemo vidit koliko ih ima.

Kad je bio popis stanovništva prije nekih 6-7 godina, došla mi neka ranka u stan, više je ona samostalno odgovora prekrižila bez da me pitala ikakav odgovor na ta pitanja.

I pogodi što me sigurno nije pitala, već je sama zaokružila odgovor (a ja nisam ni zna da ima to pitanje): “Koje ste vjeroispovijesti?”.

Koliko ih je tako po Hrvatskoj, nit mi je starce pitalo to pitanje, nit nevjestu, nit ženine starce, nit prijatelje.

Pa se Crkva onda busa u prsa kako ima “5 milijuna vjernika” u zemlji od 4.5 milijuna.

Crkva je puna korova. Triba to počupati. Do korijena.

Eto ga.

Pljuc.

Kora
Gost
Kora
2 godine prije
Reply to  Zadranin

Raskrstiti s korovom se svakako treba, ali s Crkvom nikada. Jer jedno su grešni ljudi, a drugo je Sveta Crkva. Poistovjećivati to dvoje zabluda je koja će mnoge duše u konačnici skupo koštati, a neke i vječnoga života.

Inače, slažem se s Vama da trenutno stanje unutar Crkve u Hrvatskoj nije ništa bolje od općeg društvenopolitičkog stanja. K tome, portali kao Bitno.net ili Narod.hr rade više štete nego koristi. No od ogorčenog i ljutitog upiranja prstom u druge nemamo ništa. Treba popravljati sebe i ono što je u granicama naših mogućnosti i sposobnosti, a ostalo prepustiti Svemogućem Bogu.

tedi
Gost
tedi
2 godine prije
Reply to  Kora

Nista ne promice oku,samo ako ga gledoc fokusira bez predrasuda.

Good Old Rebel
Gost
Good Old Rebel
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Da, iskreno, ja bih volio da je cijeli svijet bogat i da rastu prihodi. Najiskrenije, to što će Amerika i Rusija zaraditi to ide iz naših đžepova! Ja u zimskim mjesecima plaćam grijanje 2.000 kuna, a sa ovim povećanjem ?….Iskreno briga me za novih 1.000 M-16 i kališnjikaova,. Za to vrijeme cijena rada svugdje pada ispod dostojanstva življenja. To i je razlog, rad, zašto sam na ovom portalu….”da razmijenim mišljenja s ljudima koji cijene rad i žive od rada.”

Zadranin
Gost
Zadranin
2 godine prije
Reply to  Good Old Rebel

@Good Old Rebel

2000 kn na grijanje zimi? S čime se ti griješ? Plin, loža?

Ja na drva, jedna paleta od 850 kn za stan od 60 m2, vanjski zid je okrenut prema buri.

I žena me isto grije.. to je čak i najskuplje. Na kraju kad se sve zbroji.

Eto ga.

Pljuc.

Good Old Rebel
Gost
Good Old Rebel
2 godine prije
Reply to  Zadranin

gradsko grijanje koje ide na naftu..i kod nas na sjeveru je hladnije…i to ove slabe zime uz nisku cijenu nafte 2.000 kn za malo veći stan.

Nagard
Gost
Nagard
2 godine prije
Reply to  Good Old Rebel

Za goldoldrebel tocno si rekao mi se divimo sto drugi zaradjuju na nama kakve veze ima jel Amer Rus ili Marsovac umjesto da se stvara Merza kako da se oslobadjamo financijski da razmjeni iskustva kako se zaradjuju kako se neki projekti otvaraju jel samo financijski slobodni ljudi imaju svoj stav sve ostalo je suplja tako i an ovom portalu klanjati se novim vladarima ma kako se oni zvali je budalastina jžkad padne Amer dodje Rus i sta Ce biti nama bolje nista nego finansijska sloboda je jedini put ostalo je magla pozdrav veliki

Spartak
Gost
Spartak
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Son of Alerik,
tu hrvatsku naftu je veleizdajnik Sanadar dao Orbanu i osobno se obogatio na tome. I slobodan šeće Zagrebom. To je nešto nepojmljivo. Eto u kakvoj zemlji živimo. Čudo je da uopće funkcioniramo.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije
Reply to  Spartak

Nije Sanader, samo. Zlatne dionice i 7% udjela je MOL-u prodao Braniteljski fond, poslije Sanadera. Imaš slijed prodaje na netu. NIje to nikakva tajna.

Galus 92
Gost
Galus 92
2 godine prije

Istina je to što pišeš, ali mislim da najveći krimen nosi SDP, njegov vođa Račan, Linić i Mato Crkvenac koji su prodali i to nepotrebno, 25% plus jednu dionicu i time im omogućio pravo veta i još neka druga prava koje sad Hrvatska nema iako posjeduje 44%
dionica INA-e a Mađari oko 48 posto ali oni odlučuju o svemu i Hrvatska ne može tu ni zucnuti!

Galus 92
Gost
Galus 92
2 godine prije
Reply to  Spartak

A izdajnik Plenković bi sad taj MOL-ov dio vlasništva nad INA-om opet kupio od Mađara po trostruko višoj cijeni od one za koji je prodan! Sve sami izdajnici, Jude iškariotski!

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Venezuele, Angole, Nigerije , Alžira, Libije (istoka i vojske Haftara)…

Galus 92
Gost
Galus 92
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Opet pišem: Troškovi pridobivanja nafte u Rusiji zbog teških klimatskih i terenskih uvjeta iznose oko 100 dolara po barelu i o tome se je naveliko pisalo poslije onog velikog pada cijena nafte, koje je vjerovatno umjetno prouzročeno od strane SAD I u dogovoru s Saudi Arabijom, a to je učinjeno upravo zbog toga da Rusiji skrešu dobitke od prodaje nafte! Rusija može imati dobitak od prodaje nafte samo onda kad je cijena nafte od 110 do 120 dolara po barelu!

Tak
Gost
Tak
2 godine prije
Reply to  Galus 92

Zjev!

Tink
Gost
Tink
2 godine prije
Reply to  Galus 92

Galus, to je stvarno pretetana procema troskova vadjenja ruske nafte, Venecuela ima najvece troskove proizvodnje pa ne dostize tu cenu, da ne govorimo o nafti iz skriljaca. Verovatno ima nekih busotina gde je trenutnom tehnologijom preskupa proizvodnja, ali tu se izvlaci prosek i Rusi sa svakom cenom od preko 40$ ostvaruju profit, kod saudijaca je to i na 20$.

zoran
Gost
zoran
2 godine prije
Reply to  Galus 92

slaba ti je racinica,moras malo da dublje udjes u tu problematiku,i doci ces do cifre od 28 dolara za barel.udji malo na sajt ministarstva energetike rusije i tu ces naci sve.

Nagard
Gost
Nagard
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Svaka cast kod nas se ljudi vesele sto Amerika pada Rusija raste i obrnuto umjesto da se uhvatimo svojih problema sto Ce ove balkanske banana drzave ostat zemlje staraca mi se divimo tudjim svijetovima prodjite istocnj Srbiju Bosnu hrvatsku sela pusta ni vukova nema ali nek ima trumpa Putina erdogana mentalitet podanicki nikad odavde nece izic .ma neka nama kraljevskog vjenčanja hahhaj.

Ghost
Gost
Ghost
2 godine prije
Reply to  Nagard

@Nagard
Pitao sam mnoge prije tebe, pa cu i tebe isto – imas li plan(ove) da se pokrene sve u suprotnom (boljem) smjeru od trenutnog?
Mozda neku viziju imas koja ce otvoriti oci mnogima.

Jos uvijek nisam vidio nikoga tko je uradio nesto konkretno, a sve samo kukanje i trebalo bi ovo, trebalo bi ono.

Sta se to dogadja na ovim prostorima, pa nikako da se pokrene nesto konkretno u korist svekolikog puka koji u 90% slucajeva prizeljkuje isto? Previse lijenosti, starost, lose radne navike, nesposobnost, strah, ne znam…mozda cekamo nekog heroja koji carobnom formulom rijesava razne vrste problema?
Pitam se i pitat cu se kakva je korist od silnih rijeci i znanja kad se isto ne primjenjuje u praksi?
A posebno se pitam, zasto ljudi sute? Sjetit cemo se svi onr mudre “Sutnja je zlato”, a zar nije vece zlo kad dobro suti pred zlom? Zar to nije iskljucivo pristanak/odobravanje?

Galus 92
Gost
Galus 92
2 godine prije
Reply to  Ghost

Latinska izreka: Qui tacet consentire videtur! Tko šuti , vidjeti je da se slaže!!

Mićo
Gost
Mićo
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Sve si lijepo objasnio, samo što si propustio da pomeneš da američka privreda, značajno, za razliku od ostalih, zavisi od cijena transporta. Analitičari predviđaju da ako cijena za ;CRUDE OIL, bude između 80 i 100 USD za barel, da bi to moglo američku privredu koštati 0,4% BDP-a. Možda kad se izrazi u procentima izgleda malo ali ako to dodaš dosadašnjem usporavanju američke privrede, onda je to najblaže rečeno, signal za alarm.

Galus 92
Gost
Galus 92
2 godine prije

Pa nisam baš uvjeren da će taj porast cijena nafte donijeti Rusiji neki extra profit! U više analiza te vrste pročitao sam podatak, da Rusi imaju profit od prodaje nafte tek onda, kad se njena cijena digne nad 100 dolara po barelu! Rusija je zarađivala na prodaji nafte prije ukrajinske krize jer je tada barel nafte koštao više od 120 dolara možemo reći, da je realno stanje sada takvo, da Rusija ima manje gubitke s pridobivanjem i prodajom nafte , a nikako to, da ima čak velike dobitke! Treba napomenuti i ovu činjenicu u tom smislu, da je Rusija već iscrpila ona naftna polja, gdje je do nafte bilo lakše i jeftinije doći, a sad buši i vadi naftu u bistveno težim klimatskim i terenskim okolnostima!

neznanac
Gost
neznanac
2 godine prije
Reply to  Galus 92

A di si ti to pročitao???
Imaju Rusi profit na nafti na puno puno manjoj granici i to oduvijek. Nakon arapskih zemalja imaju najjeftiniju proizvodnju nafte ( a di je još zarada od plina)-
No prijašnjih godina ( tamo prije 2014.g.) proračun je bio baziran na visokoj cijeni nafte
Ti si vjerojatno pobrkao isplativost proizvodnje nafte sa ciljevima koje su ruski proračuni trebali ispuniti ovisno o cijeni nafte.
Prije 2014.g. Rusija je proračun bazirala na većim cijenama nafte jer su zaradu distriburirali putem proračuna, no zadnjih godina su se prilagodili puno nižim cijenama te su zadnji proračun bazirali na cijeni nešto većoj od 40ak dolara…
I zato im je sve skupa sada jedan veliki višak u proračunu…

Ivo
Gost
Ivo
2 godine prije
Reply to  Galus 92

ne znam koja je proizvodna cijena nafte u Rusiji, ali koliko se sjećam objašnjenja nastavnice matematike u 1. osnovne, ako nešto prodajem za 40 nečega, a nakon toga to isto prodajem za 80 nečega, imati ću dvostruku zaradu. galus, saberi se malo. Jedini koji su počeli zatvarati bušotine kad je nafta pala ispod 45$ su bili ameri, koji razvaljuju škriljac da bi došli do nafte i imaju ubjedljivo najskuplju proizvodnju.

Outsider
Gost
Outsider
2 godine prije
Reply to  Galus 92

Rusija prodaje svoju naftu preko svojih kompanija iz svoje zemlje . Bez provizije ukrajini. Profit ostaje u cijelosti Rusiji.
Za razliku od ostalih koncesionarskih drzava.

Zadranin
Gost
Zadranin
2 godine prije
Reply to  Galus 92

@ Galus 92

Aj molim te, daj nam link gdje si ti čitao te “činjenice” koje iznosiš o ruskoj isplativosti proizvodnje nafte.

Ivo
Gost
Ivo
2 godine prije
Reply to  Zadranin

Zadranin, ima neka procjena IMF-a i deutsche bank, po kojoj Rusiju proizvodnja nafte košta 108$ po barelu, Iran 131$, Venezuelu 184$, Saudi Barabiju 82$ itd. Međutim u pitanju je teže pranje mozga, ispada da su sve zemlje izvoznice nafte teška sirotinja i obogatile bi se da prestanu izvoziti.

Internet trpi svašta, no realiteti su nešto drugo, a po njima je Rusija break even sa cijenom od 20$ po barelu, Venezuela 38$, Saudi barabija 9$, a najskuplju proizvodnju ima UK sa 45$ po barelu, vjerovatno zbog toga što je cjelokupna proizvodnja bazirana na platformama u Sjevernom moru. galus je specijaliziran za kopanje besmislica, kad god odgovaraju njegovoj agendi.

Ellessar
Gost
Ellessar
2 godine prije
Reply to  Galus 92

Znači pjetliću po tebi bi Rusiji bilo bolje (isplativije) svaki dan kupiti pa odmah prodati kupljenu naftu jer bi na taj nacin stvarala manje gubitke? Jesi ti išao u školu?

Galus 92
Gost
Galus 92
2 godine prije
Reply to  Ellessar

Kad je cijena nafte pala na 40 dolara po barelu, Rusi su i zatvorili priličan broj manje rentabilnih bušotina! Rusi su kupovali velike količine nafte od bivših sovjetskih republika, kao na pr, Azerbejdžan, Kirgistan, pa i Kazahstan, koji su transportirali naftu kroz ruske naftovode pa je zatim preprodavali dalje po višim cjenama i to im se je više isplatilo nego crpsti svoju naftu na mjestima, gdje je to bilo nerentabilno!

Ellessar
Gost
Ellessar
2 godine prije
Reply to  Galus 92

Malo ti matematika ne ide u korist. A logika….o njoj bolje ne ovaj….malo si prouci proizvodnju nafte Rusije pa razmisli jos jednom….https://ycharts.com/indicators/russia_crude_oil_production

Kažun
Gost
Kažun
2 godine prije

Joj,da je INA naša,bio bi to još jedan f-16 u komadima više !!!

dinaricus vulgaris
Gost
dinaricus vulgaris
2 godine prije

kad pređe cijena 120 dolara po barelu mogu nas okupirat 🙂

Cvicoka
Gost
Cvicoka
2 godine prije

Zivjela Rusija na celu sa Putinom…. Samo naprijed

Mucke
Gost
Mucke
2 godine prije

Jao koje uzbudjenje sto ce Rusija maznut dobru lovu na cijeni nafte.To sto cemo mi postati bezgacese na racun te cijene nikoga ne brine?

Galus 92
Gost
Galus 92
2 godine prije
Reply to  Mucke

Tako ti je to s našim tupanima! Ođe posiju kukuruz, a mole Boga da kiša padne u Rusiji!

Ivo Lola
Gost
Ivo Lola
2 godine prije

Lijepo, riješili smo se petrodolara pa dobili petrorublju. Neka Rusi mlate pare, nek ponude šta imaju, nek ponude i Ameri, pa ko voli nek izvoli, a ne prijetnje, sankcije, ucjene, državni udari, bombardovanja, trovanja ili zračenja.

tedi
Gost
tedi
2 godine prije

Cista logika,Rusija ima naftu koju prodaje,pa da je cijena i 1$ zarada je tu.Mozemo mi nju voliti i ne voili,ali je cinjenica da kada imas sta za prodati uvijek ces zaraditi.To je jednom rekao Lavrov “Rusija ce prodavati naftu i za 1$”.Parafraziram.
P.S. A sto Amerika toliko napada i cici na zaemlje koje imaju naftu?Pitam se pitam?

POVEZANE VIJESTI

Izbornik