Najveće njemačke kompanije dosegle su historijski maksimum duga

Euro
30 komentara

Neto finansijski dug 150 najvećih njemačkih kompanija na berzi dostigao je najviši nivo ikada ove godine, objavio je u nedjelju list Handelsblatt.

List navodi da je za samo godinu dana dug velikih korporacija (bez banaka i osiguravajućih društava) porastao za 20 %, na 533 milijarde eura (526 milijardi dolara). Dvadeset pet njemačkih kompanija trenutno ima više duga nego kapitala, navodi se u izvještaju i dodaje da mnoge od njih planiraju da prodaju svoje dionice kako bi smanjile dug.

Također, promjena kamatnih stopa od strane centralnih banaka uzrokuje drastičan rast troškova za nove kredite. Handelsblatt je naveo statistiku Bundesbanke da korporativne obveznice trenutno donose prosječnu godišnju kamatnu stopu od 4,3 %. Prije nešto više od godinu dana iznosio je 0,7 %. “Trend se nedavno ubrzao jer investitori očekuju brzi rast kamatnih stopa s obzirom na dvocifrenu stopu inflacije”, piše.

U izvještaju se ističe da telekomunikacijski gigant Deutsche Telekom, koji je uključen u DAX indeks, ima najveći neto dug među njemačkim kompanijama, procijenjen na 145,8 milijardi eura.

U nedjelju je državni premijer Saksonije Michael Kretschmer upozorio da se njemačke kompanije trenutno bore za opstanak usred vrtoglavih troškova energije. Prema rečima zvaničnika, mnoge kompanije spremne su da prekinu sa radom u roku od nekoliko nedjelja, a ne meseci.

Dan ranije objavio je Deutsche Presse-Agentur, pozivajući se na izjavu predsjednika Udruženja njemačkih privrednih i industrijskih komora Petera Adriana da bi neka preduzeća u Njemačkoj mogla obustaviti rad zbog pogoršanja energetske krize.

dugkompanijenjemačka
Pretplatiti se
Obavijesti o
30 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Tupko Glupko
1 godina prije

Zamisli samo, njemački kancelar Scholtz se oteo sa lanca i odlučio otići u gospodarski posjet Kini!

Njemački vladajući političari i EK tamburaju da i njih treba odhebati iz Europe, kao i Ruse.
Trebao ići sa Macronom, ali otišao bez njega.

Scholtz bi nastavio trgovati sa Kinom, 200 milijardi eura godišnje u pitanju.
Toliko se boji svojih političkih saveznika i EK, da je rekao da neće ni prenoćiti tamo 😁

Izgleda da su mu napokon klikeri proradili.
Zna da će u povijesti ostati zapisan kao grobar njemačkog gospodarstva, ali pokušava to malo razvodniti, produžiti agoniju.

Max
1 godina prije

Crno im se piše.

Jednostavno receno
1 godina prije

Tko im je dozvolio toliki dug? I onda njemačka motor europe? Pa dadni i bih toliko love i biti će motoe balkana.

Grdi
1 godina prije

jel se itko sjeca sto su njemci napravili grcima ? …….. tj, juznoj europi ……. sad je red da netko drugi to napravi njemcima …… jer su zasluzili …..

tihobl
1 godina prije

Prije nekoliko godina dug BMW je imao dug 105 milijardi. VW imao je dug veci nego sve balkanske drzavice zajedno -196 milijardi.
Kad bi BiH imala dug kao neka od njemackih kompanija zvjeli bi duplo bolje od svaba. Dolazile bi svabe ovde da rade.
Toliko o svabama kao uspjesnim, a nama kao glupim i nesposobnim.

Lucija, prva
1 godina prije

Oho. “Viđe” hrpe dobrih komentara. Pazi ovo: tko je sve iz EU povećao uvoz/ izvoz iz/ u Rusiju. “ШЕСТ чланица ЕУ током јула је повећало извоз своје робе у Русију, а Словенија и Хрватска су на врху листе, показују подаци које је анализирала руска новинска агенција Спутњик. Према тим подацима, у јулу је извоз из Хрватске у Русију износио 18,4 милиона евра, а испоруке из Словеније 98 милиона евра, што је за 59 и 56 одсто више него у истом периоду прошле године. Извоз из Естоније у Русију повећан је за 16 одсто, Бугарске за десет одсто, Аустрије пет одсто и Летоније један одсто. Остале државе ЕУ су смањиле обим извоза у Русију и Кипар је са 99 одсто скоро потпуно обуставио испоруке. Потом следе Луксембург са 82 одсто, Француска 76 одсто, Шведска 75 одсто и Чешка 70 одсто. У истом периоду је извоз руске робе порастао у 16 држава… Čitaj više »

tihobl
1 godina prije

Pazite ovo:
Председница Европске комисије – ЕУ је Украјини послала помоћ од 19€ милијарди, не рачунајући војне испоруке
Znaci Brisel je poslao oruzje i 19 milijardi kesa.
Za te pare i ja bi mrzio Putina i ruse, a volio Brisel.

1 godina prije

To se zove bankrot ..

tihobl
1 godina prije

E jest njemacka ima predsjednika, pobjegao u skloniste medju babe cim je cuo sirenu.

Како преносе медији, немачки председник је због објављене ваздушне опасности у Черниговској области провео сат времена у склоништу. Он је допутовао данас у ненајављену посету Украјини.

Dokurčilomi
1 godina prije

Samo treba otvoriti nekoliko banaka i gubitašima daju nove kredite. I to je to. Banke imaju pravo iz ničega stvoriti vrijednost.

tri p
1 godina prije

Ali Njemci štampaju evriće, što znači da se njihova inflacija preljeva na nas. Kako će sitacija postajat lošija u Njemačkoj, tako će oni sve više izvoziti svoju inflaciju na bjednike EU.

Bosanac
1 godina prije

Sad će ovi Bankari koji kontrolišu centralne banke i godinama štampaju pare iz ničega, za ovu količinu bezvrijednog papira koji su U.S., EU i vjerovatno Britanija naštampali u sklopu “pomoći boraniji” tijekom “plandemije” pokupovat ovo šro je ostalo nepokupovano od dionica velikih EU kompanija.
I tada ostaju još jedan do dva poteza da stignemo do one “nećete imat ništa i bit ćete sretni” (oni koji prežive do tada).

Lucija, prva
1 godina prije

A i gore od toga:

“Čak 25 posto porodičnih preduzeća u Nemačkoj moglo bi da odgovori na rastuće troškove energije otpuštanjem zaposlenih.

To su rezultati istraživanja Fondacije za porodična preduzeća, koje je u septembru sproveo Institut za ekonomska istraživanja IFO iz Minhena, na bazi ankete u kojoj je učestvovalo 1.060 kompanija, od kojih većinu čine porodične firme.”

“Preseljenjem proizvodnje u inostranstvo trenutno se bavi 9,0 odsto preduzeća u odnosu na 6,0 procenata u prethodnom istraživanju…

Porodične firme su najrasprostranjeniji tip preduzeća u Nemačkoj. Više od 90 posto svih kompanija je u porodičnom vlasništvu, s učešćem od 58 posto u ukupnim radnim mestima u Nemačkoj – što se smatra stabilizujućim faktorom za tržište rada u vremenima ekonomske krize.”

Lucija, prva
1 godina prije

“Nivo pada Nemačke u ponor totalitarizma, odlično demonstrira jedan od najnovijih falsifikata o ruskoj vojsci u Hersonu. Nemci su uvereni da je Rusija ta koja želi da potkopa branu Kahovka, što bi dovelo do velike ekološke katastrofe.

Propagandisti se ne trude da dešifruju priču datu javnosti. Niko ne objašnjava zašto bi Rusi digli u vazduh branu na svojoj hidroelektrani, potopili svoj Herson, rizikovali katastrofu u svojoj Zaporožskoj nuklearnoj elektrani, i ponovo blokirali snabdevanje sveže vode na svom Krimu, koje je tek nedavno uspostavljeno.

Nažalost, nemačkom društvu više nisu potrebna takva pojašnjenja. Neko je potpuno opsednut propagandom, postajući kao Ukrajinci postmajdanskog perioda, dok se neko (većina njih) jednostavno plaši da kritikuje ono što iznose mediji. Plaše se, jer sada zaposleni u agencijama za sprovođenje zakona, mogu da posete bilo kog Nemca koji je protiv „partijske politike“.”

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI