Europska unija zamrznula je približno 210 mlrd€ ruskih deviznih rezervi, uglavnom preko belgijskog klirinškog diva Eurocleara. S druge strane, Rusija nema takvu financijsku imovinu Europske unije u svojim bankama, ali raspolaže drugim instrumentima – zapljenom i privremenim preuzimanjem poslovanja zapadnih kompanija na svom teritoriju.
Glavnina zamrznutih sredstava u EU-u pripada Ruskoj središnjoj banci. Sama sredstva nisu oduzeta, ali se njihovi prinosi – kamate i dobit – preusmjeravaju u fondove namijenjene potpori Ukrajini. Do sada je iz tih prihoda već prebačeno više od 5 mlrd€, a Belgija pritom ubire i porez na dobit Eurocleara koji je u prvoj polovici 2025. dosegnuo oko 650 mil.€. Rasprave o tome treba li i samu glavnicu koristiti traju već mjesecima, ali europske vlade za sada ističu da bi takav potez otvorio ozbiljna pravna pitanja i mogao utjecati na povjerenje u europski financijski sustav.
Rusija ne raspolaže usporedivim financijskim rezervama Europske unije koje bi mogla zamrznuti. Umjesto toga, posljednje tri godine oslanja se na zakonodavni okvir koji omogućava uvođenje privremene državne uprave nad podružnicama stranih kompanija iz „neprijateljskih država“. Na temelju tih propisa dio zapadne imovine u Rusiji prešao je pod domaću kontrolu, bilo kroz privremene upravitelje, bilo kroz prodaju lokalnim kupcima.
Gubici su raspoređeni po sektorima i državama. U energetici je britanski BP otpisao oko 22–25 mlrd€ nakon izlaska iz Rosnjefta, dok je Shell zabilježio gubitke od približno 4 mlrd€. Norveški Equinor otpisao je oko 1 mlrd€, a američki ExxonMobil više od 4 mlrd€ zbog projekta Sahalin-1. Finski Fortum izgubio je imovinu vrijednu oko 1,7 mlrd€, a njemački Uniper ostao je bez podružnice Unipro, iako paralelno potražuje 13 mlrd€ od Gazproma kroz arbitražu.
U bankarskom sektoru francuski Société Générale prodao je Rosbank uz gubitak od 3,1 mlrd€. Austrijski Raiffeisen Bank International i dalje posluje u Rusiji, gdje je u prvoj polovici 2025. ostvario dobit od oko 0,95 mlrd€, no sredstva su mu dijelom blokirana. Talijanski UniCredit zadržao je poslovanje uz prihode oko 1,3 mlrd€, dok međunarodne banke zajedno u Rusiji godišnje ostvaruju prihode veće od 3 mlrd€, iako je riječ o zaradi koja se ne može slobodno iznijeti iz zemlje.
U prehrambenoj i potrošačkoj industriji francuski Danone izgubio je imovinu procijenjenu na više od 1 mlrd€, dok je danski Carlsberg ostao bez pivovare Baltika vrijedne između 1,5 i 2 mlrd€. Nizozemski Heineken prodao je poslovanje za 1€, uz izvanredni gubitak oko 0,3 mlrd€, a Unilever je pri izlasku iz Rusije prijavio troškove od približno 0,5 mlrd€.
U maloprodaji i modi, Ikea je prodala većinu svoje imovine u transakcijama koje su se kretale u stotinama milijuna eura. Španjolski Inditex, vlasnik Zare i Berschke, prenio je trgovine na lokalnog partnera, dok je Mercedes-Benz i BMW također su napustili tržište, s gubicima koji se mjere u više mlrd€. Japanski Nissan je prodao imovinu ruskoj državnoj agenciji NAMI za 1€.
Američke kompanije u sektoru brze prehrane također su povukle poteze. McDonald’s je prodao oko 850 restorana lokalnom kupcu, a vrijednost poslovanja prije rata mjerila se u stotinama milijuna eura godišnje. Starbucks je napustio tržište uz sličan aranžman s domaćim partnerima.
Prema procjenama ekonomskih instituta, ukupni gubici stranih kompanija u Rusiji od 2022. do danas prelaze 155–170 mlrd€. Unutar toga, vrijednost imovine koja je prešla pod državnu kontrolu iznosi više od 50 mlrd€, dok su ostatak otpisi i prodaje pod pritiskom.
Pravna priroda dviju mjera razlikuje se. U Europskoj uniji riječ je o suverenim rezervama centralne banke, dok se u Rusiji radi o privatnoj imovini korporacija. Zato su i pravni putevi osporavanja različiti: Moskva najavljuje „kompenzacijske zapljene“ kao odgovor na zapadne mjere, dok pogođene kompanije traže zaštitu putem međunarodnih arbitraža.
Situacija ostaje fluidna. U Bruxellesu se nastavlja rasprava o tome treba li zamrznuta sredstva dodatno iskoristiti ili ih čuvati kao polugu za buduće pregovore, dok u Moskvi postoji mogućnost da se praksa privremenih uprava proširi na širi krug zapadnih kompanija.
Za sada je jasno tek jedno: Europska unija i Rusija koriste različite instrumente ekonomske prisile – s jedne strane financijske rezerve u vrijednosti od više od 200 mlrd€, s druge strane fizičku imovinu stranih kompanija čija se ukupna vrijednost mjeri u desecima i stotinama mlrd€. Rezultat je složeno i pravno osjetljivo polje u kojem ekonomske odluke imaju i snažan politički odjek.
Ekonomski, vojni i politički rat Rusije i Europe zbog Ukrajine se nastavlja, a u konačnici svakome od upletenih nanosi veliku štetu.
Bankrotirana Ukrajina nastavlja sa nerealnim zahtjevima, gospodarski ozbiljno načeta Europa (zbog sankcija Rusiji) je podržava financijski i vojno u tome, a Rusija sigurno neće odstupiti od svojih zahtjeva o neutralnosti Ukrajine i zadržavanju rusofonih područja u Ukrajini, unatoč vojnim i ekonomskim gubicima.
U ovom ratu Europe i Rusije najviše profitiraju Indijci (jeftina ruska nafta), Kinezi (gradnja plinovoda i naftovoda od Rusije prema Kini, povoljni energenti), a najviše izuzetni (prodaja oružja i LNG-a Europi i recesija njima najvećeg gospodarskog protivnika, a to je EU).
210 milijardi eura je lijepa svota novca i definitivno ju treba koristiti nakon rata (bez obzira kako rat završio) da bi se Ukrajini financijski pomoglo u poslijeratnom razdoblju a da se ne daju novci građana EU nego onih koji su počeli agresiju na Ukrajinu. Dobro da se velika većina tih zamrznutih ruskih deviznih rezervi nalazi u EU a ne u Ameriki, prevrtljivi narančasti bi to olako rusima vratio ako mu puhne u glavu.
Kina uz pomoć evrope ubrzano usisava Rusiju. Već sad 60% uvoza atomobila u Rusiji je preuzela Kina. SAD treba ublažiti štetu; Uzdizanje Kina i Indija na Ruskim energentima nije dobar ni za EU i SAD. Počinje era crveni tepih a “naše” skromne EU političarke isti dan kroz putnički terminal. .
BP upada u oči, zato su englezi toliko ludi za smjenom vlasti u Rusiji ! Mislim da taj film neće gledati !
Rusi sto cekate, EU ide stopama Hitlera i masovno se naoruzava za dolazak u goste. Zar to nije bolje odmah prekinuti nego li cekati da se fasisti naoruzaju do zuba?
Najgori mogući scenario (za Rusiju): EU u jednom trenutku oduzme tih 210 milijardi. Što nakon toga? Rusija će preživjeti i neće značajnije osjetiti taj gubita. Pa, već godinama žive i rade bez toga. Kao protivmjeru, oduzet će sve EU kompanije u Rusiji i time će nadoknaditi gubita.
Međutim, ovaj potez će najviše naštetiti EU i Americi jer će uništiti povjerenje ostatka svijeta u Zapadni finacijski sistem. Nakon toga će početi masovni bijeg kapitala i sredstava iz Zapadnih banaka. Pa, tko je lud da drži svoje novce u rukama onih koji mogu svakog trenutka da ti ih oduzmu samo zato jer im se ne sviđa ono što radiš? To će biti ogroman udarac i za dolar i za euro. To je glavni razlog zbog čega to već nisu napravili.
‘ajdeee😂
EU ne smije direktno pokrasti taj novac fizički
NE smije!!!
Onda bi direktno napala Bretton Wood sporazum o uspostavljanju odnosa. Direktno bi išla na ubijanje dolara kao obračunske valute.
Onda bi USA legalno, s Rusijom, kao pobjednici rata, ponovo smećara da okupiraju i dokusure. Legalna operacija protiv kokošara.
Rat ,svim sredstvima,nepromišljena politika,i motivi koji nisu ništa novo.Tko nema u glavi…
Toliko toga se događa danas što bi portal trebao pokriti. UvdL je izjavila da EU ima jasan i prilično precizan plan za moguće slanje svojih mirovnih snaga u Ukrajinu nakon završetka rata (njih nekoliko desetaka tisuća), a koja će imati punu potporu američkih kapaciteta (čitaj: davat će samo oružje i obavještajne podatke, ne i vojnike). Još je rekla da EK ohrabruje države članice da koriste fond od 150 milijardi eura za zajmove za kupnju oružja koje može biti dano Ukrajini ili za zajedničku proizvodnju s ukrajinskim obrambenim tvrtkama. Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je danas da se priprema na to da će rat u Ukrajini trajati dugo. Zato je i postavljen na to mjesto. Zelenski izjavio da Ukrajina planira nove udare duboko u Rusiju. Danas i sutra je samit Šangajske organizacije za suradnju u gradu Tianjinu. Tamo se Putin našao sa kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Rusija je najavila da će… Čitaj više »